Ukupan izravan gubitak europskog klupskog nogometa zbog pandemije procjenjuje se na sedam milijardi eura, stoji u najnovijem izvještaju krovne europske nogometne organizacije UEFA. Prema procjeni koja obuhvaća potpune financijske izvještaje od čak sedamsto europskih klubova za 2020. i 2021. fiskalnu godinu te rane izvještaje za dodatna 143 kluba za 2022., najveći dio izgubljene zarade odnosi se na prihode od ulaznica za utakmice.
Taj se gubitak procjenjuje na čak 4,3 milijarde eura. Nakon toga dodatnih 1,3 milijarde gubitka otpada na sponzorske i komercijalne prihode. U tome se 700 milijuna eura odnosi na prodaju brendirane robe, članarine, zaradu od klupskih muzeja i sličnih izvora, a 600 milijuna eura na manjak od sponzorstava. Dodatnih milijardu eura prihoda europski klubovi su izgubili kroz prava na televizijsko emitiranje utakmica, navodi se u izvještaju.
Na sve to dolazi još i 450 milijuna eura gubitka zbog manjka prihoda od sudjelovanja u natjecanjima zbog izmjena u kalendarima izazvanih pandemijom. Ovako visok gubitak europskog klupskog nogometa manjim je dijelom nadoknađen subvencijama koje su klubovi dobili s raznih razina, bilo od nadležnih sportskih organizacija ili državnih institucija, a taj iznos UEFA procjenjuje na 900 milijuna eura.
Iznimka u Mađarskoj
U fiskalnim godinama 2020. i 2021. klubovi u gotovo svim europskim zemljama imali su smanjene prihode. Iznimka među dvadeset najvećih europskih jedino je bila susjedna Mađarska, gdje su prihodi klubova porasli i to za 14 posto zahvaljujući subvencijama i pomoći. Gubici u najvećim ligama uglavnom su se kretali između deset i dvadeset posto.
Najveće su tako gubitke imali su portugalski, poljski, turski i francuski klubovi, gdje su se prihodi smanjili za dvadesetak posto. U Engleskoj, Njemačkoj i Španjolskoj prihodi su smanjeni za oko 13 posto, a u Italiji 15 posto, pokazuje statistika UEFA-e.
Sveukupno je fiskalna 2021. godina klubovima iz najviših europskih nogometnih liga donijela 21,2 milijarde eura prihoda, 560 milijuna eura više nego 2020. Najveći dio toga otpada na prihode od domaćih televizijskih prava, čak devet milijardi eura. Nakon toga dolaze prihodi klubova od UEFA-e, koja im je isplatila 2,9 milijardi eura, a od komercijalnih prihoda kroz prodaju brendiranih dresova i ostale robe klubovi su ostvarili 1,7 milijardi eura.
Glavni sponzori su klubovima uplatili 1,9 milijardi, a dodatne 3,2 milijarde došle su od drugih sponzora i drugih komercijalnih izvora. Od ulaznica je stiglo tek 500 milijuna eura, odnosno samo dva posto ukupnih prihoda. Iznos je bio čak 84 posto manji nego u fiskalnoj 2019. godini.
Hrvatski prosjek
Pregled prihoda po izvorima pokazuje da se hrvatska nogometna liga uklapa u prosjek europskih najviših ligaških natjecanja. Lige tzv. velike petice su, naravno, iznimke. Dok, recimo, engleska liga s prihodima od 5,5 milijardi eura, koji je smještaju na sam vrh u Europi, od televizijskih prava ostvaruje blizu 60 posto, a njemačka, talijanska i španjolska između 40 i 60 posto, u Hrvatskoj je to mizernih tri posto.
Prva HNL je od svojih 65 milijuna eura u fiskalnoj 2021. najviše ostvarila od isplata iz UEFA-e, odakle je došlo 35 posto, dakle 23 milijuna eura, te od drugih komercijalnih izvora iz kojih je stiglo 40 posto, odnosno oko 26 milijuna eura.
Rana financijska izvješća za fiskalnu 2022. godinu pokazuju da se situacija u europskom klupskom nogometu polako vraća na pretpandemijsko igralište. To je najvidljivije iz prihoda ostvarenih od ulaznica. Dok su u fiskalnoj 2021. činili već spomenutih dva posto prihoda, oni se sada vraćaju na 15 posto. Udio prihoda od televizijskih prava je stoga s više od 40 pao na 27 posto.
Nakon nereda na terenu koji je donijela pandemija, europski klupski nogomet polako financijsku loptu vraća pod kontrolu, pokazuje UEFA-ina statistika. Najpopularnija sporedna stvar na svijetu, barem ako je riječ o novcu, definitivno više nije sporedna.
.webp){kind=icon}
