Francuski parlament započet će u ponedjeljak raspravu o zakonu o mirovinskoj reformi, koju zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok se sindikati spremaju za još dva dana štrajkova i prosvjeda protiv plana ovog tjedna.
Do sada ni vlada ni protivnici promjena nisu dali puno prostora za kompromis. Macron je s jedne strane obećao provesti svoj program, koji uključuje povećanje minimalne dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine, dok su sindikati s druge strane pozvali Francuze da prosvjeduju u još većem broju u utorak nego što su to učinili prošli tjedan.
Premijerka Elisabeth Borne ponudila je neke marginalne ustupke u nedjelju u nastojanju pridobivanja konzervativne republikanske stranke. Izjavila je kako bi mogla podržati zakon o mirovinama pod određenim uvjetima. Kad bi dala svoju potporu, osigurala bi dovoljno glasova za usvajanje zakona u donjem domu i omogućila vladi da to izbjegne dekretom.
Dodala je i kako se o prijelazu na rok od 64 godine za odlazak u mirovinu ne može pregovarati, dok je vlada opet istaknula da bi povlačenje reforme ugrozilo temeljni dio njezine strategije u pokušaju stabilizacije javnih financija opterećenih deficitom. U nedjelju je rekla i kako vlada razmatra još jedno izuzeće da bi više ljudi moglo otići u mirovinu prije nove minimalne dobi.
"Ono što premijerka radi je petljanje", rekao je Philippe Martinez, šef sindikata CGT, u ponedjeljak na televiziji France 2. "Za CGT odgovor je jasan: nastavljamo štrajk!"
Lisa Thomas-Darbois, stručnjakinja za francusku politiku na pariškom Institutu Montaigne, rekla je kako je neuobičajena konvergencija svih velikih sindikata pridonijela veličini mobilizacije, koja je okupila najmanje 1,27 milijuna prosvjednika 31. siječnja, a smatra i kako će se broj još povećati. Dodala je da predsjednik ipak ima prednost zbog ustavnih alata koji mu omogućuju da zaobiđe parlament ako je potrebno. "Macron ima sve karte u rukama da provede reformu", zaključila je Darbois.
Borne i Macron dosad nisu uspjeli uvjeriti većinu Francuza da podrže plan. Upravo suprotno, izgubili su podršku većine građana, što se moglo vidjeti u nekoliko anketa javnog mnijenja, koje pokazuju kako se većina Francuza protivi zakonu.
Oba prethodna prosvjeda okupila su više od milijun ljudi diljem Francuske i donijela značajne poremećaje. Vlakovi, podzemne željeznice i tramvaji u francuskim gradovima, uključujući Pariz, pružali su samo ograničenu uslugu, neki letovi su otkazani, a mnoge škole bile su zatvorene. Prosvjednici su također blokirali rafinerije nafte kojima upravlja TotalEnergies, dok štrajkovi radnika Electricite de France prekidaju dio proizvodnje električne energije.
U utorak su vlasti za civilno zrakoplovstvo zatražile od zrakoplovnih kompanija da smanje promet u pariškoj zračnoj luci Orly za 20 posto. Željeznički operater SNCF rekao je kako očekuje da će prometovati otprilike polovica francuskih brzih TGV vlakova i savjetovao je putnicima da otkažu ili odgode svoja putovanja. Neki radnici EDF-a i TotalEnergiesa također planiraju ponovno štrajkati.
Sindikati tvrde kako će promjena najniže dobi za odlazak u mirovinu nepravedno pogoditi niskokvalificirane i one koji su počeli raditi ranije. Također, smatraju kako postoje bolji načini za povećanje zaposlenosti među starijim radnicima i dovođenje mirovinskog sustava u financijsku ravnotežu, poput povećanja poreza, što je Macron odbacio.
Bez promjena u mirovinskom sustavu, očekuje se kako će generirati godišnji deficit od čak 0,8 posto godišnje ekonomske proizvodnje tijekom sljedećih 10 godina, prema francuskom Savjetodavnom vijeću za mirovine. To će se dogoditi u trenutku kada vlada također nastoji posvetiti više sredstava ulaganjima u industriju i zelenoj tranziciji.
.webp){kind=icon}
