.webp){kind=icon}
Sjeme projekta Toplovoda Kakanj - Sarajevo, vrijednog oko 258 milijuna KM, postavljeno je sredinom 2014. Projekt bi osigurao toplinsku energiju za područja do Sarajeva i Sarajevo. Koristila bi se energija TE Kakanj. Do danas nema infrastrukturnog napretka unatoč uloženih milijun KM.
Studija izvodljivosti i Idejni projekt pokazali su da je Projekt opskrbe toplinskom energijom iz Termoelektrane Kakanj područja do Sarajeva i Sarajeva primjer kapitalne investicije, priopćili su iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Rekli su da je on i od strateškog za Federaciju BiH u cjelini.
Na osnovu inicijative i zaključka Vlade Federacije BiH od 5. lipnja 2014. godine Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH (Fond) i Elektroprivreda BiH (EP BiH) sufinancirali su izradu Studije izvodljivosti. Vrijednost izrade studije je bila 526.500 KM te su Fond i EP BiH sudjelovali u jednakom omjeru.
Ilustracija Toplovoda Kakanj Sarajevo
Studija je završena u svibnju 2016. godine. Kako stoji u njoj, potvrđena je opravdanost realizacije ovog projekta.
"Realizacijom projekta opskrbe toplotnom energijom područja Sarajeva postižu se značajni socio-ekonomski, ekološki i financijski benefiti", priopćili su za naš medij iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Vlada Federacije BiH je, na osnovu zaključaka Studije izvodljivosti, izrazila strateško opredjeljenje o nastavku realizacije projekta. U ožujku 2018. Vlada je donijela zaključak o zaduženju EP BiH i Fonda za sufinanciranje izrade Idejnog projekta.
"U skladu s odlukom Vlade FBiH od 7. svibnja 2018., između Fonda i EP BiH potpisan je Sporazum o sufinanciranju izrade Idejnog projekta od Fonda, u iznosu do 500.000,00 KM", dodali su. Uplata je izvršena u rujnu 2020. "Time je Fond ispunio definirane obveze."
Za proizvodnju toplinske energije koristila bi se postrojenja TE Kakanj. Ugalj je glavni energent, a biomasa postepeno postaje alternativa i sekundarni izvor.
Iz Elektroprivrede BiH su za Bloomberg Adriju priopćili da je trend proizvodnje i isporuke električne energije iz termoelektrana u dugoročnom smislu opadajući.
"Energija iz TE će biti postepeno nadomještena iz objekata na obnovljive izvore energije", dodali su. Inicijativa za karbon neutralnom politikom sustavno nameće izbacivanje uglja kao energenta.
Termoelektrana Kakanj (Elektroprivreda BiH)
Plan je da se dio uglja u TE nadomjesti održivom biomasom, koja je također obnovljivi izvor energije, kako bi se dalje utjecalo na okolinsko-klimatski aspekt te održivost proizvodnje iz TE."
"Projekt grijanja Sarajeva iz TE Kakanj rezultira uštedama primarne energije i smanjenjem emisije CO2", priopćili su.
Elektroprivreda BiH je ranije, u kampanji modernizacije svojih termoblokova, obavljenoj u periodu od 2003. do 2013., pripremila termoblokove 5 i 6 (sa po 118 MWe snage) da mogu isporučiti dva puta po 150 MWt toplinske energije za potrebe projekta grijanja Sarajeva. U planu je bilo da se kroz predstojeći projekt modernizacije Bloka 7 TE Kakanj (230 MWe) uradi i izdvajanje toplinske energije (cca 300 MWt) za potrebe ovog projekta.
"Međutim, u okolnostima dugotrajnog zastoja u davanju saglasnosti na projekt grijanja Sarajeva iz TE Kakanj od pomenutih vlada, Elektroprivreda BiH ovaj segment nije planirala u predstojećoj planiranoj modernizaciji Bloka 7 TE Kakanj", priopćili su iz EP BiH.
Jasno opredjeljenje
Iz Vlade FBiH su nam rekli da postoji jasno opredjeljenje za ovaj projekt. Smatraju da bi se ovim projektom omogućila pouzdana opskrba toplinskom energijom područja do Sarajeva i Sarajeva, smanjenje štetnog utjecaja na okolinu kroz smanjenje broja individualnih ložišta, povećanje efikasnosti proizvodnog procesa TE Kakanj, smanjenje ovisnosti o uvoznom energentu te otvaranje novih radnih mjesta u oblasti opskrbe toplinskom energijom.
"U narednim fazama ovog projekta očekuje se i ispunjavanje uslova za dobijanje urbanističke saglasnosti, okolinske i građevinske dozvole", priopćili su.
Ali sve što je vezano za toplovod ostaje u futuru. Više od milijun KM je potrošeno, a izgledi za realizaciju projekta sve su manji.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Fuad Čibukčić, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Bajazit Jašarević i izvršni direktor EPBiH Senad Salkić potpisali su 7. svibnja 2018. Sporazum o sufinanciranju izrade idejnog projekta snabdijevanja toplotnom energijom iz Termoelektrane Kakanj do Sarajeva. (Fena)
U projekt bi bile uključene federalne institucije, kantonalne (Kanton Sarajevo i Zeničko-dobojski kanton) te općine i gradovi Kakanj, Visoko, Ilijaš, Vogošća, Centar Sarajevo, Novi Grad Sarajevo i Novo Sarajevo.
Prema Idejnom projektu iz 2020. godine, investiciona ulaganja za izgradnju vrelovoda iznose oko 258 milijuna KM, navode iz resornog ministarstva Vlade FBiH. "Osnovna varijanta strukture financiranja predviđa 20 posto investicije iz vlastitih sredstava i 80 posto iz kredita."
Inicijativa za proglašenje javnog interesa već postoji i nosilac pripremnih aktivnosti je EP BiH, dodali su iz Vlade.
Ekološki (ne)prihvatljivo
Za pokretanje realizacije ovog projekta potrebne su i odluke Vlade Kantona Sarajevo, kao većinskog domaćina projektnog toplinskog konzuma. Iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS priopćili su za naš medij da su 2019. godine donijeli odluku da prihvataju sve izvore energije koji su ekološki prihvatljivi.
"Ali mi ne možemo čekati na realizaciju projekta koji je tek u idejnoj fazi", dodali su.
Rekli su za Bloomberg Adriju da se ovim projektom može riješiti pitanje grijanja, ali ne i zagađenja. Kažu da će temperaturna inverzija uvijek biti uzrok povećane koncentracije PM čestica u zraku.
"Ovaj projekt je vremenski ograničen jer su količine energenta, iskopa uglja ograničene", dodali su. "Ako TE Kakanj zagađuje Hrvatsku i Mađarsku kada pušu vjetrovi smjera jug-sjever, postavlja se pitanje što se dešava kada pušu vjetrovi smjera sjever-jug."
Zagađenje i magla u Sarajevu (Fena)
U Studiji opravdanosti projekta navedeno je da se za vršne kotlovnice, koje su u nadležnosti Toplana Sarajevo, koriste goriva kao što su lož-ulje, mazut i drvna biomasa. Ovaj podatak je zabrinuo ekološka udruženja. Veći efekt pri smanjenju zagađenja zraka ne bi se postigao.
"Ako bi projekt bio izveden na način opisan u Studiji, to bi značilo još zagađeniji zrak za građane Sarajeva!", navodi se na stranici Ekoakcije.
Iz Toplana Sarajevo rekli su za naš medij da je gorivo koje koriste u svim svojim kotlovnicama prirodni plin.
"S obzirom na ovu činjenicu i kotlovnice koje su određene kao vršne radile bi na prirodni plin", priopćili su. "Alternativno gorivo (ELLU i LUS) se koristi samo u izvanrednim situacijama prilikom nedostatka ili nestanka plina."
Također, za upotrebu alternativnog goriva Toplane moraju tražiti suglasnost Kantona Sarajevo.
Iz Toplana su dodali da bi u slučaju prelaska na novi energent (toplu vodu) bila potrebna značajna rekonstrukcija postojećih postrojenja Toplana koja su obuhvaćena studijom.
