Rastući trend u kojem velike tehnološke tvrtke preuzimaju talente i tehnologiju startupa bez kretanja u formalno preuzimanje zaslužuje pomniji nadzor, smatra Teresa Ribera, povjerenica Europske unije (EU) za zaštitu tržišnog natjecanja.
U razgovoru s novinarima u Bloombergovom uredu u Washingtonu, Ribera je izjavila da bi situacije u kojima moćne tehnološke tvrtke sklapaju ugovore o licenciranju i zapošljavaju većinu radne snage startupa mogle zahtijevati odlučnije mjere kako bi se očuvalo natjecanje na tržištima umjetne inteligencije (AI).
"Ono što smo počeli procjenjivati jest trebamo li u određenim slučajevima ažurirati naše kapacitete za usvajanje privremenih mjera" prilikom pregleda tih poslova, rekla je Ribera odgovarajući na pitanje o Nvidijinom ugovoru o licenciranju vrijednom 20 milijardi dolara s AI startupom Groq, što je izazvalo zabrinutost demokratskih zastupnika u SAD-u.
Privremene mjere koriste se u europskim regulatornim istragama kako bi se privremeno blokiralo potencijalno nezakonito ponašanje dok traje puna istraga. Takozvani "acqui-hire" poslovi i ugovori o licenciranju događaju se u "sektorima koji se brzo kreću i zahtijevaju duboko razumijevanje", rekla je Ribera. Privremene mjere koristile bi se kada postoji "stvarni rizik koji se ne bi mogao riješiti do trenutka donošenja konačne odluke".
Ribera je dodala kako je važno surađivati s regulatorima diljem svijeta u borbi protiv tog problema.
Kao španjolska socijalistica, Ribera je od stupanja na dužnost pokazala veliku želju da Silicijsku dolinu drži odgovornom prema digitalnim pravilima tržišnog natjecanja Unije, a praksa "acqui-hire" preuzimanja čini se sljedećom na njezinoj listi prioriteta, uz širu reviziju industrije umjetne inteligencije.
Ranije ovog tjedna sastala se sa Sundarom Pichaijem iz Googlea, Markom Zuckerbergom iz Meta Platformsa i Samom Altmanom iz OpenAI-ja. Ribera nije govorila o sadržaju svojih razgovora s tvrtkama, ali je rekla da je željela saznati "kako oni vide utjecaj i izazove AI revolucije te što ona može značiti za društvo i gospodarstvo".
Riberini komentari odjek su onih njezine prethodnice Margrethe Vestager, koja je 2024. godine upozorila da praksa "acqui-hire" akvizicija velikih tehnoloških kompanija nije prošla nezapaženo kod regulatora u Bruxellesu. Nadzorna tijela EU-a tada su ispitivala Microsoftovu investiciju od 13 milijardi dolara u OpenAI i klauzule o ekskluzivnosti te američke tvrtke s najvrjednijim startupom na svijetu.