Četvrtog srpnja, kad su Sjedinjene Američke Države slavile Dan nezavisnosti, u krugu najviših švicarskih ministara bilo je također razloga za slavlje. Uspjeli su dogovoriti sporazum kojim bi izbjegli kaznene carinske stope Donalda Trumpa – barem su tako mislili.
Tri i pol tjedna prošla su prije nego što su švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter ili bilo tko drugi iz vlasti shvatili da će stvari poći užasno po zlu. Kad je Trump objavio svoju carinsku presudu, Švicarska se suočila s najvišim stopama među razvijenim državama.
Šok je stigao samo nekoliko sati prije švicarskog nacionalnog praznika 1. kolovoza i natjerao Keller-Sutter na hitan put u Washington kako bi pokušala spasiti situaciju. Umjesto toga, iz Bijele kuće su je ignorirali.
"Ako se dobro sjećam 4. srpnja nije bilo nikakvih znakova da će biti problema", izjavio je potpredsjednik Guy Parmelin u četvrtak, istoga dana kad se na Švicarsku spustila sasvim drukčija realnost s dolaskom carinske stope od 39 posto – više nego dvostruko u odnosu na stopu za Europsku uniju.
Ovaj katastrofalan rezultat baca u prvi plan manjak švicarskog utjecaja u razdoblju globalne nestabilnosti i pogrešna vjerovanja u konvencije kad se posluje s Donaldom Trumpom. Švicarskim menadžerima sada preostaje pronaći način kako konkurirati na najvećem svjetskom tržištu, a glasačima razmišljanje o budućnosti državne strateške samostalnosti.
Ova priča o tome kako je Švicarska iz "prvog mjesta u redu" za sklapanje sporazuma sa SAD-om stigla u ekonomsku noćnu moru bazira se na razgovorima s više sugovornika u Bernu, Zürichu i Washingtonu koji su zatražili anonimnost jer se radilo o privatnim pregovorima.
Švicarske vlasti odbile su komentirati detalje pregovora. Iz Bijele kuće i ministarstva trgovine nisu odgovorili na naše molbe za komentarima, a iz ministarstva financija nisu željeli komentirati.
1. faza: Nada
Dvadeset četvrtog travnja, tri tjedna nakon što je Trump objavio svoje carine ostatku svijeta, Parmelin i Keller-Sutter sastali su se u Washingtonu s američkim ministrom financija Scottom Bessentom. Nakon toga, ona je objavila kako će Švicarska dobiti "ponešto povlašteni tretman".
U tom trenutku, Švicarci su, zahvaljujući relativno maloj veličini vlastite ekonomije i zbog toga što su ukinuli industrijske carine, vjerovali kako vrijedi čvrst dogovor s američkim predsjednikom.
Švicarska je za Trumpa mogla biti brza pobjeda, izjavio je tada savjetnik sa švicarske strane. A s Bessentom i drugima, hiroviti predsjednik bio je okružen ljudima koji su razumjeli da ta država nije problematična.
Švicarski plan uključivao je ustupke na nekim poljoprivrednim proizvodima i brža odobrenja za američke medicinske aparate. Ukazali su i na nekoliko milijardi dolara investicija na koje su se obvezali nacionalni farmaceutski divovi Roche Holding i Novartis.
Zauzvrat, tražili su carinsku stopu od 10 posto i obećanje kako Trump neće nametati kaznene carine na lijekove kroz svoje uredbe o nacionalnoj sigurnosti.
Zaposlenici ljekarne u Los Angelesu sortiraju lijekove | Eric Thayer/Bloomberg
2. faza: Procedura
Tijekom svibnja i lipnja, zaposlenici ureda Američkog predstavnika za trgovinu Jamiesona Greera održali su više od dvadeset rundi pregovora sa Švicarcima. Pregovori su se često odvijali preko video poziva, ponekad čak i preko Whatsappa.
Bessent je znao što se događa i 23. lipnja Keller-Sutter je s njime razgovarala telefonski i kazala da su blizu dogovora.
Nekoliko dana kasnije pojavio se prijedlog sporazuma. U njemu se našla klauzula da švicarski proizvođači lijekova više neće određene sastojke nabavljati iz Kine.
Postoje razlike u tumačenju što se desilo nakon toga. Neki izvori tvrde kako su Bessent, Greer i ministar trgovine Howard Lutnick švicarskim pregovaračima dali do znanja kako će podržati dogovor pred predsjednikom. Drugi tvrde kako su američki dužnosnici svojim švicarskim kolegama objasnili da će jednostavno obavijestiti predsjednika o pozitivnim i negativnim stranama dogovora, no konačna odluka leži isključivo na Trumpu.
Ideja da je postojao konačan sporazum kojeg su američki ministri pogurali Trumpu nije točna, izjavio je jedan od izvora.
U Bernu, Keller-Sutter i njeni kolege ministri još uvijek se nisu čuli izravno s Trumpom. No odlučili su se pouzdati u riječ njegovih ministara i na američki Dan nezavisnosti dali su formalni pristanak.
3. faza: Katastrofa
Keller-Sutter je izjavila kako su krajem srpnja iz Greerovog ureda švicarskim pregovaračima poručili da će pomoći ako ona zatraži izravan telefonski razgovor s američkim predsjednikom. Zatražila ga je.
Osoba upoznata sa situacijom kazala je kako su Švicarci odlučili nazvati Trumpa na svoju ruku.
Razgovor koji je sve promijenio za Švicarce počeo je 31. srpnja u 14 sati po washingtonskom vremenu.
Nakon što joj je čestitao na nacionalnom prazniku koji je slijedio idućeg dana, Trump je optužio Keller-Sutter: njena država krade od SAD-a, kazao je, ukazujući na trgovinski deficit čiji je iznos zaokružio na 40 milijardi dolara.
Švicarci su se našli u neprilici jer se bilateralna bilanca nije spominjala u prethodnim razgovorima. Smatrali su da su neutralizirali problem primjećujući da se deficit u robnoj razmjeni gotovo u potpunosti poništava uvozom usluga. Istaknuli su i kako je država sedmi po veličini investitor u SAD.
U telefonskom razgovoru, švicarska predsjednica – suzdržana političarka koja nije sklona dramatičnim gestama ili populističkim porukama – zadržala je stav kako Švicarska stoji uz svoju riječ i nacrt sporazuma. Ako postoje nedoumice onda će radije biti bez sporazuma nego s lošim sporazumom.
Bilanca američke vanjskotrgovinske razmjene | Bloomberg
Pojavile su se dvije različite verzije oko tog razgovora. U jednoj Keller-Sutter daje lekciju Trumpu i minira konverzaciju. U drugoj se tvrdi kako je sve bila samo predstava i Trump je odlučio kazniti Švicarsku još i prije nego što se javio na telefon.
Istina bi mogla biti negdje u sredini. Za razliku od nekih drugih lidera, Keller-Sutter se ne ulizuje i ne povlađuje kao što je to napravio glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Mark Rutte kako bi se umilio američkom predsjedniku.
"Nećemo davati obećanja koja ne možemo održati", kazala je Keller-Sutter novinarima kad su je upitali je li trebala pregovarati na taj način.
No Trump je možda od Švicarske htio napraviti primjer nakon što su ga prozivali za šuplje prijetnje carinama, posebno prema velikim državama poput Kine.
"Žena je bila pristojna, ali nije željela slušati", izjavio je kasnije Trump za CNBC.
4. faza: Očaj
Prvog kolovoza Keller-Sutter je željela pokazati hrabro lice. Dajući izjave na ledini Rütli – polju iznad jezera Lucerne gdje su se, prema legendi, švicarski oci domovine zakleli kak će jedni druge štititi od stranih osvajača – kazala je kako država može izaći na kraj s krizom.
"Švicarska je navikla na oluje", poručila je prisutnima Keller-Sutter. "Ne želim ovome danas davati previše prostora – ovo je naš dan, dan švicarskog naroda".
Uzimajući u obzir šokantan razvoj događaja to je bio popriličan zahtjev i kritičari su se vrlo brzo obrušili na predsjednicu, okrivljujući je što nije poput drugih država Trumpu popustila kako bi on mogao proglasiti pobjedu, ili barem zato što nije imala plan B.
Švicarska je 1. kolovoza obilježila nacionalni praznik | Andrew Kravchenko/Bloomberg
U tek nekoliko dana prije nego što su carine u četvrtak stupile na snagu, vlast se fokusriala na diplomaciju, a ne na odmazdu. Pregovarači su pokušali stupiti u kontakt s američkim kolegama nudeći bolje uvjete. Među opcijama su bila dodatna obećanja o investicijama, kupnja američkog oružja i ukapljenog prirodnog plina.
U utorak, dva dana prije roka, Keller-Sutter je iznenada otputovala u Washington. No bio je to potez očajnice. U trenutku kad je njen avion uzletio iz vojne baze Dübendorf kraj Züricha, nije imala pozivnicu za razgovor s Trumpom.
Vratila se praznih ruku nakon kurtoaznog sastanka s državnim tajnikom Marcom Rubiom koji ne pregovara o trgovini. Bio je to njen jedini službeni sastanak s američkim vlastima.
Sat vremena prije nego što je njen avion sletio natrag u Švicarsku, na snagu su stupile carine i počela se pomaljati oluja.
Švicarske kompanije aktivirale su izvanredne planove za premještanje proizvodnje negdje drugdje kako bi se izbjegle carine ili privremeno zaustavio izvoz u SAD.
Dok švicarske vlasti drže delegaciju u Washingtonu kako bi se nastavilo s ustupcima, čvrsta domaća vjera u državnu izvrsnost sada je poljuljana.
"U pregovorima, takve stvari se mogu dogoditi", kazala je novinarima Keller-Sutter. "Treba s tim nastaviti živjeti".
---U izradi članka sudjelovali Jordan Fabian i Catherine Lucey.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...