Evropske zemlje nastoje razgovarati s Donaldom Trumpom pred planirani sastanak američkog predsjednika na Aljasci s ruskim liderom Vladimirom Putinom, prema izvorima upoznatim sa situacijom.
Lideri žele razgovarati s njim prije petka, kada su Trump i Putin zakazali susret, rekli su anonimni izvori. Takav razgovor bi uslijedio nakon intenzivnog diplomatskog vikenda između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, što je uključivalo i sastanke u Velikoj Britaniji u subotu s potpredsjednikom JD Vanceom i britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem.
Ambasadori Evropske unije (EU) u nedjelju su informirani o tim razgovorima, a ministri vanjskih poslova EU treba da se sastanu virtuelno u ponedjeljak. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar o mogućem pozivu.
Kao dio tekućih razgovora između američkih i ruskih zvaničnika, Putin zahtijeva da Ukrajina preda cijeli svoj istočni region Donbas Rusiji, kao i Krim, koji su njegove snage ilegalno anektirale 2014. godine. Ovaj zahtjev je Putinov uslov za pokretanje prekida vatre i ulazak u pregovore o trajnom rješenju, izvještavao je ranije Bloomberg. Takav ishod bi vjerovatno zahtijevao da Kijev ustupi dijelove Luganska i Donjecka, koji su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom, čime bi Rusija dobila teritoriju koju njena vojska nije uspjela osvojiti vojnim putem od početka pune invazije u februaru 2022. godine.
Ako se proces nastavi, teritorija "mora biti na stolu", zajedno sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, rekao je u nedjelju generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u emisiji "This Week" na ABC-ju. On je sugerirao da bi to moglo podrazumijevati priznanje Ukrajine da je izgubila kontrolu nad nekim svojim teritorijama, bez formalnog odricanja suvereniteta nad tim regionima. Ukrajina i njeni evropski saveznici su zagovornici prekida vatre koji bi zamrznuo trenutnu liniju fronta, kao prvi korak prije pregovora o trajnijem rješenju. Također smatraju da treba nastaviti ekonomski pritisak na Moskvu kroz sankcije, jer je to način da se Putin primora na promjene.
Trump je prije toga zaprijetio uvođenjem sankcija Rusiji pred američki rok koji je istekao prošlog petka, ali dosad nije poduzeo direktne mjere protiv Kremlja, osim što je povećao carine Indiji zbog njene kupovine ruske nafte. Zelenski je tokom vikenda rekao da Kijev neće - i ustavno ne može - predati teritoriju, dok su evropski lideri obećali svoju kontinuiranu podršku suverenitetu Ukrajine.
"Ostajemo posvećeni principu da međunarodne granice ne smiju biti mijenjane silom", naveli su evropski lideri u zajedničkoj izjavi u subotu. "Trenutna linija kontakta treba da bude polazna tačka pregovora."
Izjavu su podržali britanski premijer Keir Starmer, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Finske. Zvaničnik EU je rekao da je SAD blisko uključen u tekuću diplomatiju i da je pokazao interesovanje da bude usklađen s Evropom.
Po uslovima dogovora o kojem pregovaraju američki i ruski zvaničnici, Moskva bi zaustavila ofanzivu u hersonskom i zaporoškom regionu Ukrajine duž trenutnih borbenih linija. Ostaje nejasno je li Moskva spremna predati bilo koju teritoriju koju trenutno drži, što uključuje i nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću u Evropi.
Putin je više puta isticao da njegovi ratni ciljevi ostaju isti. Oni uključuju zahtjeve da Kijev prihvati neutralni status i odustane od težnji za članstvom u NATO-u, te da prihvati gubitak Krima i ostale četiri istočne i južne ukrajinske regije koje su pod ruskom kontrolom.
Dijelovi Donjecka i Luganska su pod ruskom okupacijom od 2014. godine, kada je Kremlj podstakao separatističko nasilje ubrzo nakon operacije zauzimanja Krima. Putin je proglasio četiri ukrajinske regije za "vječni" dio Rusije, nakon što je u septembru 2022. objavio njihovu aneksiju, iako njegove snage nikada nisu potpuno kontrolirale te teritorije.
- U pisanju teksta pomogle Hadriana Lowenkron i Suzanne Lynch.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...