Čini se da je američki predsjednik Donald Trump izmislio novo trgovinsko oružje prijeteći onim što je nazvao "sekundarnim carinama" za zemlje koje kupuju naftu iz Venezuele kako bi ugušile njenu trgovinu s drugim nacijama.
U prijetnji, odaslanoj putem društvene mreže Truth Social pa zatim i potvrđenoj izvršnom uredbom, navodi se da bi se zemlje mogle suočiti s carinama od 25 posto na trgovinu sa SAD-om ako kupuju naftu i plin iz Venezuele, koja je već pod teškim američkim sankcijama. Ovim se potezom namjeravao izvršiti pritisak na Venezuelu zbog "desetaka tisuća kriminalaca" za koje je Trump rekao da ih je Venezuela poslala u SAD.
Novi pristup pridodaje rastućem popisu sredstva koja Trump želi primijeniti u nastojanju da iskoristi američku ekonomsku moć kao polugu u postizanju ciljeva svoje vanjske i unutarnje politike. Čini se da će ideja sigurno povećati napetosti s latinoameričkom nacijom oko imigracije i vanjske politike.
"Ovo je novi koncept u gospodarskom ratovanju", rekao je Francisco Monaldi, direktor latinoameričke energetske politike na Baker institutu za javnu politiku Sveučilišta Rice u Houstonu. "Kako je to provedivo? Nije jasno, naravno".
Ova prijetnja pokazuje da Trump izmišlja kombinaciju carina i onoga što je poznato kao sekundarne sankcije, odnosno financijske kazne koje se mogu nametnuti drugim zemljama ili ljudima za poslovanje sa sankcioniranim subjektima. Ciljevi njegovih "sekundarnih carina" mogli bi se jako razlikovati s obzirom na to da venezuelanska nafta ide u SAD, Španjolsku, Indiju i na crno tržište. Prve tri zemlje pokrivene su licencama za Chevron Corp., Repsol SA i Reliance Industries Ltd. Crnim tržištem dominira Kina.
"Kina je glavni akter na kojeg je ovo usmjereno jer je to u biti crno tržište za venezuelansku naftu", rekao je Monaldi. "Ne bi morali uvoditi sekundarne carine da nije bilo Kine".
Trumpova izvršna uredba daje diskrecijsko pravo državnom tajniku Marcu Rubiu da odlučuje, počevši od 2. travnja, hoće li carine od 25 posto biti nametnute zemlji koja uvozi venezuelansku naftu, bilo izravno ili neizravno.
Iako se u naredbi ne navodi točno tko bi bio usmjeren sekundarnim carinama, precizira se da bi se Kini uvela takva carina, ona bi se primjenjivala ne samo na kopno, već i na Hong Kong i Macau. Osim Venezuele, Kina je bila jedina zemlja navedena u naredbi.
Stručnjaci kažu da je ovaj potez razumljiv za Trumpa, koji je sugerirao da je manje sklon nametanju financijskih sankcija. U rujnu je opisao sankcije kao one koje imaju potencijal ubiti dolar i "sve što dolar predstavlja". Carine se, kaže, mogu koristiti i kao pregovarački alat i kao mjera za povećanje prihoda.
Carine nude mogućnost povećanja ili smanjivanja iznosa kazne, što sugerira da bi Trump mogao povećati carine za zemlje koje kupuju energiju iz Venezuele do 30 posto ili više ako nastave ići protiv politike SAD-a, ili polako smanjiti postotak ako napreduju u ispunjavanju američkih zahtjeva.
"Ponekad na carine gleda kao na oblik sankcije", rekao je Josh Lipsky, viši direktor geoekonomskog centra Atlantic Councila. "On vjeruje, i to je jasno od kampanje, da financijske sankcije vode dedolarizaciji".
Bivši predsjednik Joe Biden možda je proširio upotrebu alata gospodarskog upravljanja državom, rekao je Lipsky u intervjuu. Ali Trump "stvara potpuno nove alate".
Ministar financija Scott Bessent opisao je Trumpovu upotrebu carina kao dio tri kategorije - alat za dobivanje utjecaja u pregovorima, mjeru za stvaranje prihoda za nadoknadu troškova produženja smanjenja poreza iz 2017. i kao način ponovnog uravnoteženja trgovine u korist SAD-a.
Trump je pokazao interes za sve tri te ideje, ponekad i u isto vrijeme. Na početku svog drugog mandata zaprijetio je Kolumbiji sankcijama, carinama, viznim ograničenjima i čitavim nizom drugih kazni nakon što je odbila primiti deportirane migrante. Kolumbijska vlada brzo se povukla zbog straha od podnošenja skupog trgovinskog rata sa SAD-om.
To stajalište je pojačao jedan od Bidenovih stručnjaka za ekonomsko državničko umijeće, koji je u intervjuu prije Trumpovih poteza u Venezueli rekao da predsjednik vjerojatno više voli carine nego sankcije jer ih vidi kao dobitnu korist umjesto pobjedu-gubitak.
"Prema Trumpovom mišljenju, prednost carina je da čak i ako vaša meta ne popusti i morate ih nametnuti, barem ćete dobiti nešto novca", rekao je Peter Harrell, bivši viši direktor za međunarodnu ekonomiju i konkurentnost u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
.webp){kind=icon}
