Glavni saveznici Ukrajine počinju da se mire s onim što će biti potrebno da podrže vladu u Kijevu u očekivano dugom ratu koji je pred nama.
Ta spoznaja bila je fundamentalna za skoro svaku diskusiju na godišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji na kojoj su se visoki zvaničnici iz transatlantske odbrambene zajednice borili s pitanjem kako da zadovolje znatno povećanu potražnju za municijom i oružjem koju takav rat podrazumijeva.
Takođe su se borili kako da sprovedu ekonomske sankcije Moskvi, kako da uvjere globalni jug da stane na stranu Ukrajine i kakvu će ulogu Kina odlučiti da igra u ratu.
Ruski zvaničnici nisu bili prisutni na događaju u Minhenu prvi put poslije decenija kao znak da se mnogo toga promijenilo od prošlogodišnjeg događaja, održanog samo nekoliko dana prije nego što je predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju.
Tada je Volodymyr Zelenskiy kritikovao saveznike svoje zemlje zbog njihovog "smirenja" Rusije. "Sada se sve ovo ispravlja", rekao je ukrajinski predsjednik videolinkom na početku konferencije u petak.
Među više od 45 šefova država i vlada koji su prisustvovali, neki su izrazili čuđenje kako je godina promijenila očekivanja od posljednjeg sastanka, samo nekoliko dana prije invazije.
Ukrajina nije pregažena za nedjelju dana, a NATO alijansa se nije podijelila u vezi s tim da li da pošalje oružje u Kijev ili da sankcioniše Moskvu. Putin nije eskalirao ka nekonvencionalnom ratovanju nakon što su njegove navodne crvene linije pređene više puta, dok je sama Rusija izložena kao manje moćna vojna sila nego što se očekivalo.
Buduće članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu smatrali su se u najboljem slučaju dalekim izgledima prije rata. Sada se uzimaju kao datosti.
"Ne može više biti sivih zona", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas, tvrdeći da bi njena zemlja do sada bila suočena s istom sudbinom kao Ukrajina da nije ušla u NATO.
Situacija u Ukrajini je i dalje sumorna, a Rusija ubacuje novomobilisane trupe u istočni region Donbasa dok pokušava da povrati ofanzivni zamah koju je izgubila u jesen. Do sada je ruski napredak bio spor i imao je visoku cijenu u smislu žrtava za obje strane.
Bloomberg Mercury
Zelenskiy i drugi ukrajinski zvaničnici u Minhenu pozvali su na veću brzinu isporuke oružja i municije, ali na konferenciji je bilo malo napetosti u javnosti. Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je nekada ismijavan jer je na Putinovu invaziju odgovorio ponudom šljemova, čak je pozvao druge da budu brži u isporuci tenkova Ukrajini.
Uprkos tome, raspoloženje da se djeluje odlučnije je bilo potkrijepljeno dubokom zabrinutošću za budućnost, i to ne samo na ratištima.
Kao prvo, duži rat će se protezati na sljedeću kampanju za predsjednika SAD-a, što znači da će odluke o Ukrajini njenog najvećeg vojnog i finansijskog podržavaoca sve više biti komplikovane unutrašnjom politikom.
Kallas, otvorena pristalica Ukrajine koja će se i sama suočiti s izborima sljedećeg mjeseca, naglas je zabrinuta zbog uticaja javnog mnijenja u Evropi kako inflacija i druge brige rastu. "Svi imamo svoje domaće probleme i oni će se pojaviti", rekla je ona.
Dopunjavanje zaliha
Ona je takođe zabrinuta zbog sporog odgovora evropskih odbrambenih kompanija u povećanju proizvodnje, posebno municije, dok nacije troše svoje zalihe za snabdijevanje Ukrajine.
Izgradnja novih kapaciteta će neizbježno potrajati od dvije do tri godine, rekao je Francois Heisbourg, bezbjednosni analitičar i bivši savjetnik francuskog ministarstva odbrane, koji je opisao trezveno raspoloženje na konferenciji. Ipak, to ne mora biti loše za Ukrajinu, rekao je on. Čim se vlade obavežu, i proizvođači će, u tom trenutku ministarstva odbrane će moći da otpuste više zaliha u Ukrajinu, i tako će biti sigurni da će zalihe biti zamijenjene.
Najveći šok koji je osvanuo u alijansi kao rezultat rata, rekao je Heisbourg, je to što navodno standardna oprema NATO-a, kao što su granate od 155 milimetara, zapravo nije standardna. Proizvođači ili prilagođavaju municiju svom oružju, ili prihvataju odgovornost samo ako se koristi njihova vlasnička municija. To će zahtijevati veliku političku intervenciju da se popravi, rekao je on.
"Naša municija u stvari nije zamjenjiva, to je ogroman problem za koji do sada nismo shvatili da ga imamo", rekao je Heisbourg.
Kako vrijeme odmiče, sadašnja politika podrške Ukrajini "šta god je potrebno" može takođe postati komplikovanija na međunarodnom nivou.
Sjedinjene Američke Države su saopštile da imaju informacije da Kina razmatra da pruži oružje Rusiji, razvoj koji bi mogao dramatično da promijeni i tok rata i njegove posljedice.
Najviši kineski diplomata Wang Yi doputovao je u Minhen navodeći mirovni plan za okončanje koji je Peking objavio 24. februara, na dan kada je Rusija započela svoju invaziju prije godinu dana.
"Ovo je očigledno način da se pomogne Rusiji, jer bi sadašnje rješenje bilo loše za Ukrajinu", rekao je Ivan Krastev, predsjednik Centra za liberalne strategije, istraživačkog centra sa sjedištem u Sofiji, u Bugarskoj. "Ali ako SAD i Evropa odbiju inicijativu, onda će za veliki dio svijeta postati strana rata, a Putin je taj koji želi mir. Biće veoma teško."
David Petreus, penzionisani američki general i bivši direktor CIA-e, rekao je u uglavnom optimističnim komentarima o izgledima Ukrajine za pobjedu da će joj hitno trebati više protivvazdušne odbrane i precizne municije da prođe kroz nekoliko teških mjeseci dok se bori protiv rastuće ruske ofanzive. On je takođe rekao da će Ukrajina možda morati da traži mir prije nego što povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela od 2014.
Novoizabrani češki predsjednik Petr Pavel naglas je zabrinut za budućnost u kojoj rat nastavlja da se ruši kroz ukrajinske živote dok su jedan za drugim učesnici panela priznavali da će se rat za Ukrajinu zaista završiti tek kada Rusija odluči da je invazija bila greška. I malo je znakova da se to dešava.
"Bolje je biti realan", rekao je Pavel.
Velike tehnološke kompanije
Tehnološke kompanije su se ovog vikenda takođe okupile na konferenciju o odbrani u Minhenu, pošto njihova uloga u podršci ukrajinskoj borbi protiv ruske invazije u drugoj godini postaje sve istaknutija.
Minhensku bezbjednosnu konferenciju sponzorišu kompanije kao što su Microsoft i Google, kao i tradicionalni odbrambeni igrači, a ugostila je svjetske lidere i zakonodavce tokom trodnevnog događaja u tom bavarskom gradu.
Tokom vikenda je Microsoft pristao da omogući besplatan pristup svojoj Azure platformi za računarstvo u oblaku za ukrajinske istražitelje, kako bi ih koristili u analizi dokaza o mogućim ratnim zločinima, rekao je ukrajinski generalni tužilac Andriy Kostin.
"Microsoftov velikodušni gest podrške Ukrajini će ojačati sposobnost ukrajinskih tužilaca i istražitelja da istraže zločine koje je počinila ruska vojska", naveo je on u saopštenju.
Prošle godine skup je održan samo nekoliko dana prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. U godini nakon toga, uloga tehnološke kompanije u podršci Ukrajini postala je centralna za konferenciju.
Tehnologija je "sveprisutna i pripada razgovoru o bezbjednosti", rekla je za Bloomberg vršiteljica dužnosti nacionalnog sajber direktora Bijele kuće Kemba Walden. "Ukrajina nam je pokazala da je u sajber domenu odbrana zaista novi napad".
Apple, Amazon, Microsoft, Meta i Alphabet su bili prisutni na konferenciji koja je takođe ugostila proizvođače poluprovodnika i proizvođače tehnologije dvostruke namjene — proizvoda civilne i vojne namjene, kao što su izviđački dronovi.
Bila je to prilika za umrežavanje na visokom nivou između evropskih i američkih zvaničnika koji žele da iskoriste tehnologiju za pomoć odbrani Ukrajine u hibridnom ratu koji se vodi na terenu i u sajber prostoru.
Povećano tehnološko prisustvo dolazi kada startupi koji stvaraju tehnologije dvostruke upotrebe odbijaju trend manjih rundi finansiranja, pri čemu je više od sedam milijardi dolara upumpano u američke aviokosmičke i odbrambene kompanije koje podržava preduzetnički kapital (VC) u 2022. do oktobra, prema podacima koje je prikupio Pitchbook.
Sličan trend je primijećen u Evropi, s investicijama koje su dostigle najviši nivo od skoro 780 miliona evra.
Bloomberg Mercury
U Minhenu su se rukovodioci tehnološkog sektora sastali s ukrajinskom delegacijom. Od ruske invazije na Ukrajinu, američke firme poput Microsofta, Googlea i Palantira radile su na jačanju ukrajinske odbrane i sajber-bezbjednosti.
Odnos između privatnih kompanija, uključujući tehnološke kompanije, i državnih organa, posebno u oblasti nabavki u sektoru odbrane, bila je tema o kojoj se žestoko raspravlja na konferenciji, rekli su prisutni.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...