Donald Trump je novi predsjednik SAD-a, sada je to već mnogo jasnije, iako se rezultati još uvijek sabiraju. Domaći analitičari slažu se u jednom, pobjeda Donalda Trumpa donosi dvojako dejstvo. Njegova pobjeda najavljuje moguće promjene u globalnoj i regionalnoj ekonomiji, što će posredno ili ne utjecati i na našu zemlju. Mnogo je tu dobrih, ali i loših najava. Njegova administracija mogla bi ponovo otvoriti trgovinske tenzije, posebno s Kinom, što bi posljedično moglo poremetiti globalne lance snabdijevanja i usporiti rast međunarodne trgovine.
Neki komentatori izražavaju zabrinutost da bi Trumpovo predsjedavanje moglo predstavljati izazov za Evropu, jer bi carine mogle ograničiti izvoz kontinenta.
Kada je riječ o finansijskom tržištu, Trumpova pobjeda naišla je na pozitivan odziv, s većinom berzovnih indeksa u porastu i jačanjem dolara. Iako su neki analitičari predviđali tijesnu trku, razna tržišta - platforme za klađenje, kriptovalute i određene berze - već su uvrstila vjerovatnoću Trumpove pobjede.
Investicije su pokretači
Naša pažnja, kada je riječ o lokalnom nivou, bila je usmjerena na Bloomberg Adria konferenciju u Sarajevu pod nazivom INVESTICIJE 360 - "Kako investicijama staviti BiH na mapu svjetskog tržišta?".
Neki od zaključaka konferencije su da su Investicije, prije svega nove, prijeko potrebne Bosni i Hercegovini, ali one zahtijevaju ozbiljna ulaganja u svim sferama. Za njihovu realizaciju potrebna je prije svega usklađenost zakonskih regulativa, skraćenje administrativnih procedura, neophodna je uspostava kvalitetne infrastrukture, ali i ubrzani prelazak na zelenu energiju.
S obzirom na kapacitete koje naša zemlja ima, ne treba slijepo da se vodi svjetskim trendovima kada je riječ o investicijama.
Panelisti su složni da su investicije ključni motor ekonomskog rasta i dugoročnog razvoja svake države. One ne samo da podstiču otvaranje novih radnih mjesta, već i unapređuju infrastrukturu, poboljšavaju životni standard i jačaju konkurentnost zemlje na globalnom tržištu.
Ulaganja igraju ključnu ulogu u povećanju produktivnosti i uvođenju inovacija koje su od esencijalnog značaja za održivi ekonomski razvoj.
Posebno su važna ulaganja u strateške sektore poput energetike, koja omogućavaju prelazak na zelenu energiju i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.
Investitori u BiH najviše žele ulagati u obnovljive izvore, infrastrukturu, IT i proizvodnju.
O investicijama smo razgovarali i s Nedimom Hamzićem, direktorom Američke privredne komore u BiH (AmCham BiH), koji nam je kazao da povećanje direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini zavisi od stvaranja povoljnog poslovnog okruženja, smanjenja birokratskih barijera i unapređenja digitalizacije javnih usluga.
OFAC ne miruje
Od lokalnih tema koje su opet vezane za SAD – ponovo izdvajamo sankcije SAD-a koje je izrekao Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija i to prema jednoj osobi i jednoj kompaniji u Bosni i Hercegovini (BiH), a kao razlog je navedeno da podržavaju korumpiranu mrežu koja pokušava da izbjegne prethodno izrečene sankcije. Sankcije su sada izrečene Vladimiru Perišiću, nekadašnjem direktoru kompanije Prointer ITSS, i kompaniji Elpring koja je nastala na temeljima Kaldera company, koju je u junu ove godine također sankcionirao SAD-a.
A zbog spomenutih sankcija protekle sedmice je i kompanija Nimbus Innovations Banja Luka, koja je pravni nasljednik sankcioniranog Siriusa 2010, nakon gubitka posla digitalizacije RTV signala u Bosni i Hercegovini, izgubila i posao operatera fiskalnog sistema u Republici Srpskoj.
Kada je politika Evrope u pitanju a što bi opet moglo da utiče na BiH jeste informacija da se raspala se njemačka vlada, te da je Scholz najavio glasanje o povjerenju.
Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je glasanje o povjerenju 15. januara i rekao da želi prijevremene izbore do kraja marta. Ova odluka je uslijedila nakon što je kancelar smijenio svog ministra finansija Christiana Lindnera (FDP), čime je trostranačka koalicija izgubila parlamentarnu većinu, javio je Bloomberg.
Rast aviosaobraćaja
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dovodi do preusmjeravanja letova, obavijestila je Evropska agencija za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol), što utječe i na zračni promet iznad Bosne i Hercegovine. O tome je informirana i Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), te su iz agencije obavijestili javnost da će doći do povećanja zračnog prometa i to za oko 10 posto u poređenju s istim razdobljem prošle godine.
Direktor ove Agencije Davorin Primorac za Bloomberg Adriju je kazao da sukobi na Bliskom istoku rezultiraju povećanjem zračnog prometa iznad Bosne i Hercegovine za oko 10 posto, te zbog geografskog položaja naše države, u skladu s trenutnim scenarijem, očekujemo da se trend povećanja broja letova održi na istom nivou.
I Aerodrom Sarajevo doprinijet će rastu zračnog prometa jer se povezuje s osam novih destinacija. Rezultat je ovo završenog javnog poziva za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo, na koji se prijavilo sedam aviokompanija koje će u narednom periodu povezati Sarajevo s više od 23 destinacije.
U naredne dvije godine Sarajevo će biti povezano s Berlinom, Hanoverom, Genevom, Dusseldorfom i Hamburgom, kao i s već postojećim destinacijama, a to su Copenhagen, Oslo, Stockholm, Memmingen, Varšava, Gothenburg, London, Brisel, Milano, Rim, Abu Dhabi, Thesaloniki, Antalya, Izmir, te s pet novih destinacija aviokompanije Ryanair, od kojih je jedna Stockholm, koja je nedavno objavljena.
Nismo mogli, a da opet ne istražimo popularnost Temua. Kako stvari stoje, Temu donosi nove izazove na bosanskohercegovačko tržište pojačavajući izazove u logistici, jer veliki rast broja narudžbi, koji je bio očekivan, otežava proces dostave.
Uz pionirski angažman X Expressa, uključuju se i drugi poštanski operateri poput BH Pošte i Hrvatske pošte Mostar.
Ovaj trend širenja usluga odražava rastuću potražnju i potrebu za efikasnijim rješenjima, s ciljem rješavanja problema kašnjenja isporuka, na šta su se građani žalili.
Štete od nedavnih poplava i dalje su prisutne. Privrednici pritišću vlast da sanira prugu, spremni su, kako kažu, i sami platiti obnovu.
Predsjednik Komore Mirsad Jašarspahić uputio je 1. novembra dopis državnom Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija i JP Željeznice FBiH, u kojem apelira na hitnu sanaciju željezničke pruge na relaciji Sarajevo - Ploče.
"Povezanost sjevera naše zemlje s jugom preko cestovne i željezničke infrastrukture je ključna za transport robe i resursa, što omogućava povezivanje naše regije s domaćim i međunarodnim tržištima. Oštećenja na infrastrukturi, posebno na pružnom pravcu, otežavaju pristup Luci Ploče i uzrokovala su velike zastoje u transportu robe, dovela do usporavanja transporta, povećanja troškova i potencijalnog gubitka poslovnih prilika, a u konačnici može dovesti do zatvaranja fabrika, što bi bio težak udarac za bh. privredu", navodi Jašarspahić.
Pruga Sarajevo - Ploče, koja je oštećena uslijed poplava i bujica početkom oktobra, još nije popravljena.