Hrvatska bi do kraja ove godine trebala dobiti studiju utjecaja na okoliš projekta izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u općini Dvor. Iz hrvatskog Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško potvrdili su za banjolučke Nezavisne novine kako je u tijeku izrada te studije.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje provodi postupak procjene utjecaja na okoliš zahvata Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, objavilo je 7. rujna 2023. na svojim internetskim stranicama upute o sadržaju Studije o utjecaju zahvata na okoliš za Centar. Temeljem tih uputa započela je izrada Studije utjecaja na okoliš.
"Planira se da Studija o utjecaju zahvata na okoliš bude dovršena do kraja 2024., a datum upućivanja u javnu raspravu odredit će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja po zaprimanju i uvidu u Studija", rekli su iz Fonda za Nezavisne novine.
Bosna i Hercegovina, posebno njezin entitet Republika Srpska, oštro se suprotstavlja odlaganju nuklearnog otpada na Čerkezovcu na samoj granici s BiH od straha da će zagaditi Park prirode Una.
Bivša vojarna Čerkezovac odabrana je za lokaciju za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada, uključujući i onaj iz nuklearne elektrane u Krškom o kojemu Hrvatska mora skrbiti. Ta je lokacija odabrana temeljem programa prostornog uređenja Hrvatske kojega je Sabor usvojio 1999. godine.
Problem zbrinjavanja radioaktivnog otpada već je godinama jedno od otvorenih pitanja Hrvatske i Slovenije. Premijer Andrej Plenković u listopadu prošle godine izjavio je da su Slovenija i Hrvatska dogovorile da se režim zbrinjavanja nuklearnog otpada iz elektrane Krško neće mijenjati do 2028. godine. S druge strane, još jedno neriješeno bilateralno pitanje između Hrvatske i BiH nastalo je upravo iz tih razloga.
U nuklearnoj elektrani Krško nalazi se oko 2500 kubičnih metara nisko i srednje radioaktivnog otpada izdvojenog u zadnjih 40 godina. Otpad se od početka pogona elektrane 1981. godine skladišti u za to namijenjenu zgradu koja se nalazi u krugu elektrane.
"Skladište je puno na razini od 90 posto, no primjenom novih pristupa i redukcijom volumena, nuklearna elektrana Krško će osigurati dovoljno prostora do 2028. godine", izjavili su u listopadu za Bloomberg Adriju iz NE Krško.
U BiH se već godinama vodi kampanja čiji je cilj spriječiti izgradnju odlagališta na Trgovskoj gori jer u toj zemlji strahuju da bi takav objekt, smješten u neposrednoj blizini međudržavne granice, mogao ugroziti njihov okoliš i utjecati na zdravlje oko 200 tisuća ljudi.
BiH ima svoj stručni tim koji je zadužen za Trgovsku goru, a njegov član Emir Dizdarević ocijenio je kako je 2024. biti ključna godina za odluke o tom projektu. "Kompetentni ljudi, svatko iz svog područja, trebaju pregledati taj dokument i vidjeti je li u skladu s međunarodnim standardima, jesu li uvažene naše primjedbe na sadržaj i da što prije damo svoje mišljenje, tj. da i nas Hrvatska treba uključiti, posebno u fazi izrade studije sigurnosti i projektne dokumentacije objekta", izjavio je Dizdarević za Nezavisne novine.
Sada je najavio kako će i BiH raditi na svojoj studiji utjecaja na okoliš, no nije siguran kada bi ona mogla biti dovršena.