Iznenadni višefrontni napad palestinske grupe Hamas na Izrael vjerovatno će dovesti do masovne vojne odmazde na Gazu i šireg sukoba sa posljedicama izvan Bliskog istoka.
Razbuktavanje - koje uključuje infiltracije, hvatanje vojnika i civila i hiljade raketa - dolazi u trenutku velike diplomatske osjetljivosti i momentu slabosti za Izrael, a analitičari upozoravaju da bi njegovi neprijatelji to mogli da iskoriste.
Zemlja je u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Saudijskom Arabijom o složenom trosmjernom sporazumu u kojem bi Vašington ponudio bezbjednosne garancije Rijadu. Saudijci bi, sa svoje strane, normalizovali odnose sa Izraelom. Izrael je takođe razgovarao sa Turskom i drugima o izvozu gasa u Evropu, kao i o trgovinskim koridorima iz Azije.
Kada je riječ o unutrašnjoj situaciji, Izrael je bio upleten u politička previranja koja su ga učinila ranjivim. Prošlog aprila nacija se našla nakratko angažovana na tri fronta istovremeno - u Gazi, Libanu i Siriji - nakon što je sa sva tri došla raketna vatra. Dio okidača je bio to što su izraelski Jevreji ušli u krug džamije Al Aksa u Jerusalimu.
"Ne mogu da zanemarim ratnu borbu u više arena koja će izazvati veoma ozbiljnu prijetnju državi Izrael", rekao je Giora Eiland, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost u Izraelu, na brifingu sa novinarima. Dodao je, međutim, da Izrael više voli da se bori protiv jednog po jednog neprijatelja i da neće brzo otvoriti još jedan front.
Izraelski zvaničnici mjesecima su govorili da se palestinske militantne grupe, koje vodi i finansira Iran, spremaju za nasilje i da je Izrael spreman da uzvrati udarac. Međutim, subotnji napad na dan jevrejskog praznika iznenadio je zemlju, dodatno pogoršavajući stvari, što bi moglo da podstakne njenu reakciju.
Nacija u ratu
Premijer Benjamin Netanyahu, koji se našao u fokusu antivladinih demonstracija, vjerovatno će prepoznati trenutak nacionalnog jedinstva nakon napada, što će navesti opozicione političare da podrže snažan odgovor. Protest koji je planiran za subotu uveče je otkazan.
"Građani Izraela, mi smo u ratu", rekao je Netanyahu u video-snimku. "Ne u operaciji. Ne u nekakvoj napred-nazad situaciji. U ratu." Dodao je: "Neprijatelj će platiti cijenu kao nikada dosad".
Sukob bi mogao dodatno da optereti izraelska finansijska tržišta, koja su ove godine uzdrmana zbog masovnih protesta protiv vladinog plana da oslabi moć sudija. Šekel je pao za skoro devet odsto u odnosu na dolar, što je jedan od najgorih rezultata među vodećim valutama koje prati Bloomberg, dok su ulaganja u izraelski tehnološki sektor opala.
Posljednja velika izraelska vojna operacija protiv Hamasa u Gazi bila je 2014. godine. Trajala je sedam nedjelja i tamo je odnijela živote više od 2.000 Palestinaca, zajedno sa životima desetina Izraelaca.
Rizik Zapadne obale
Očekuje se da će dio saudijskog sporazuma uključivati izraelske ustupke na Zapadnoj obali, kako bi se ojačala palestinska vlast i povećala mogućnost nezavisne palestinske države. Taj aranžman će biti u opasnosti ako najnovije borbe navedu Izrael da proširi svoju operaciju na Zapadnu obalu.
Saudijska Arabija želi garancije američke zaštite delom zbog sopstvene zabrinutosti za Iran. Ako se pokaže da Iran igra ključnu ulogu u subotnjem napadu na Izrael, to bi moglo uticati na te pregovore.
U aktuelnim borbama u Izraelu je potvrđeno 40 smrtnih slučajeva i stotine ranjenih. Hiljade izraelskih rezervista je pozvano. U Gazi je Ministarstvo zdravlja Hamasa saopštilo da je u izraelskim udarima odmazde povređeno više od 500 ljudi koji su prebačeni u bolnicu.
Nekoliko sati nakon što su infiltracije počele, izraelski vojnici su i dalje bili u sukobima žive paljbe u više gradova na jugu i najmanje jednoj vojnoj bazi. Činilo se da su operativci Hamasa preuzeli kolektivnu farmu unutar Izraela, zarobljavajući Izraelce.
Na Netanyahua dodatni pritisak stavlja to što se napad naširoko opisuje kao najgori propust izraelske odbrane od kada su Sirija i Egipat pokrenuli neočekivani rat protiv te zemlje prije 50 godina.
"Izgleda da je ovo kolosalan obavještajni neuspjeh izraelskog establišmenta", rekao je Jonathan Conricus, bivši portparol izraelske vojske. "Ono što vidimo ukazuje na dugo i pedantno planiranje koje je trebalo preduzeti. Postavljaju se veoma teška pitanja i moraće se dati teški odgovori."
Iransko pitanje
Conricus je okrivio Iran, barem indirektno, da stoji iza napada i spekulisao je da bi se izraelski odgovor mogao proširiti van teritorije Gaze.
Vojska pojačava svoju odbranu u blizini granice sa Libanom, gde djeluje militantna grupa Hezbolah koju podržava Iran, a takođe pomno prati razvoj događaja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Potpukovnik Richard Hecht, portparol Izraelskih odbrambenih snaga, rekao je da su infiltratori došli zemljanim, morskim i vazdušnim putem i da će faktor iznenađenja operacije biti istražen.
Sada je pitanje kako će sukob eskalirati, rekla je Miri Eisen, penzionisani pukovnik. Ona je radila u vojnoj obavještajnoj službi, a sada vodi institut za borbu protiv terorizma na Univerzitetu Rajhman (engl. Reichman University) u Izraelu. Da li će ovo dovesti do većeg rata "je pitanje od 64.000 dolara (referenca na istomeni američki TV kviz iz pedesetih godina prošlog veka, prim. prev.)", rekla je ona. "Ako je Iran umješao prste u to, da li onda sada treba da radimo na tome da preduhitrimo sljedeću fazu?
- U pisanju teksta pomogla Galit Altstein.