.webp){kind=icon}
Najveća promjena do koje će doći u procesu prilagođavanja izazovima održivosti u oblasti revizije je veći fokus na reviziju učinka, odnosno rezultate i uticaj projekata, kaže Dževad Nekić, generalni revizor Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
Na panel diskusiji o temi "Izazovi održivosti u upravljanju javnim finansijama" u Neumu, Nekić je istakao da su prilagođavanje izazovima, stvaranje novih vrijednosti i kvalitet rada u srži misije i vizije Ureda za reviziju.
"Revizija javnog sektora je tradicionalno bila usmjerena na provjeru fer prezentacije finansijskih izvještaja i usklađenosti s pravilima i propisima. Međutim, sve se više prepoznaje važnost usmjerenosti na postizanje stvarnih rezultata i društvenog uticaja. Revizori trebaju razviti metode za mjerenje tih rezultata, te procijeniti kako javne politike i programi doprinose društvenom napretku, odnosno da li se povjereni resursi koriste na ekonomičan, efikasan i efektivan način", ističe Nekić.
U svemu tome, važno je da revizija javnog sektora ostane nezavisna, profesionalna i relevantna za potrebe društva. Kako se javne politike budu sve više okretale mjerama održivosti i razvoja, tako će se revizija javnog sektora morati prilagoditi i dati novu vrijednost temama poput ekološke održivosti, rodne ravnopravnosti i inkluzivnosti, zdravstva i obrazovanja.
U tom cilju, smatra Nekić, revizori javnog sektora moraju neprestano nadograđivati svoje znanje, vještine i pristupe kako bi se uspješno nosili s promjenama u okruženju i izazovima koji se pojavljuju.
Panel diskusija u okviru II Kongresa javnog sektora BiH, u organizaciji Revicona, predstavila je ključne aspekte i predstojeće izazove održivog upravljanja javnim finansijama i istakla potrebu za kontinuiranim prilagođavanjima koja će oblikovati budućnost ove oblasti utemeljenu na principima održivosti, odgovornosti i transparentnosti.
Amra Salihović, konsultantica iz Revicona, ističe da je uloga javnog sektora u procesima tranzicije ka održivosti bitna. "Svjesni smo da moramo raditi na nekoliko značajnih segmenata. Jedan od njih je kohezija javnog i realnog sektora, posebno važan u transformaciji fiskalnog okvira", navodi.
Revicon
Javni sektor mora da radi i na jačanju odgovornosti svih učesnika, kao i da reformiše određene mehanizme, koji će dati nezavisna uvjerenja da sistem funkcioniše, odnosno da se javna sredstva troše efikasno i da se zaista dobija prava vrijednost za uloženi novac, poručeno je.
"Revizori nisu inspektori, oni daju preporuke. Iako bi svima možda bilo lakše da postoji neka obaveza da se preporuke ispoštuju, sistem tako ne funkcioniše. Ono što je potrebno u ovom pogledu je jačati odgovornost - primarno rukovodstva da preporuke koje daju revizori - bilo interni ili državni - percipiraju kao doprinos poboljšanju upravljanja javnim sredstvima. Znači, to je poenta priče i taj segment moramo jačati", naglašava Salihović.
Javna sredstva pripadaju društvu
Elma Kamerić iz Federalnog zavoda za zapošljavanje istakla je da je krajnji cilj upravljanja javnim finansijama pravedna raspodjela javnih sredstava. "Ne smijemo zanemariti činjenicu da su javna sredstva u konačnici vlasništvo društva i da sve fakture javne potrošnje idu na teret društva. Izazov je promijeniti percepciju sa kako na zašto nešto radimo, odnosno kako doprinosimo društvu određenim troškom".
Bitnu reformsku aktivnost u oblasti javnih finansija predstavlja upravljanje rizicima, istakla je Belma Islamović iz Federalnog ministarstva finansija.
Revicon
"Upravljanje rizicima traži od organizacija javnog sektora da sistemski i pravovremeno razmišljaju o onome što može usporiti ili obustaviti realizaciju strateških i operativnih ciljeva, što ga čini vrlo efikasnim i moćnim alatom za rukovodstvo", poručila je Islamović.
Benina Veledar s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu osvrnula se na Model tri linije kao jedan vrlo praktičan mehanizam koji pomaže javnom sektoru da identifikuje, procjenjuje i upravlja rizicima na način koji osigurava integritet i transparentnost.
"Prvu liniju predstavlja operativni menadžment i kontrola rizika, čiji je zadatak prepoznati i upravljati rizicima na operativnom nivou, te osigurati poštovanje unutrašnjih pravila i standarda. Druga linija su specifične pozicije koje se bave postavljanjem okvira za upravljanje rizicima i kontrolama, te prate usklađenost s tim okvirom. Treću liniju predstavlja interna revizija i nezavisno uvjeravanje koje ocjenjuje efikasnost prve i druge linije te identificira prilike za poboljšanja",
