Zapadne zemlje odgovorile su na rat u Ukrajini opsežnim međunarodnim sankcijama Rusiji. Ali Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici koriste sankcije decenijama, u razne svrhe. Na američkom popisu sankcija nalaze se i građani i kompanije iz Adria regije.
Sankcije u SAD-u prihvata Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), koji djeluje u okviru Ministarstva finansija SAD-a. To mogu biti opće sankcije protiv određene zemlje ili industrijskog sektora, naprimjer zabrana uvoza ili izvoza određene robe. No, zvučnije su ciljane sankcije koje se odnose na određenu fizičku ili pravnu osobu (SDN – Specially Designated Nationals, engleski).
I početkom ove godine na vrhu ove liste prednjačile su osobe iz Irana, Sirije i Sjeverne Koreje, a od invazije na Ukrajinu Rusija je odjednom postala najviše sankcionirana zemlja. U međuvremenu, nema mnogo sankcioniranih pojedinaca i kompanija u Adria regiji, no postoje dva odvojena američka programa sankcija za regiju.
SAD zabrinute za stabilnost regije
Postoje dva američka programa sankcija za Adria regiju. Prvi, pod oznakom BALKAN, na snazi je od 2003. godine, kada je tadašnji predsjednik George Bush Jr. izvršnom uredbom ukinuo vanredno stanje u vezi sa situacijom na području bivše Jugoslavije, dodajući i popis osoba koje predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti u regiji.
Drugi, označen BALKANS-EO14033, usvojio je predsjednik Joe Biden izvršnom naredbom prošlog juna, a odnosi se i na fizičke i pravne osobe koje, prema ocjeni američkih vlasti, pridonose destabilizaciji Zapadnog Balkana. Za ljude koji završe na bilo kojem popisu, SAD zamrzava imovinu koja je tamo prijavljena, a Bidenova izvršna naredba dodala je zabranu ulaska u SAD.
Osim dva balkanska programa, neki pojedinci i kompanije sankcionirani su i u okviru drugih programa, uglavnom u vezi s prodajom ilegalnih droga (oznake SDNTK i SDNT), podržavanjem terorizma (SDGT) ili kršenjem ljudskih prava (GLOMAG).
U regiji sve od terorizma do ruskih oligarha
Hrvatska ima četiri pravne osobe na listi sankcija. Cylinder System LTD, koji proizvodi metalne boce za skladištenje ukapljenih plinova, uključen je u sankcije protiv Irana, jer ta bliskoistočna država navodno kontrolira kompaniju koja ih opskrbljuje vojnom opremom. Prema podacima na stranici IranWatch, Slovenija je također među uvoznicima proizvoda te kompanije. Sankcije uključuju zabranu transakcija s američkim klijentima i zamrzavanje američke imovine.
Dvije hrvatske kompanije u vlasništvu Maje Nikolaevne Tokareve nalaze se na listi sankcija protiv Rusije; njihova vlasnica je kćerka Nikolaja Tokareva, predsjednika ruske naftovodne kompanije Transneft, a preko svojih kompanija posjeduje dvije nekretnine na Lošinju, navodi međunarodna mreža novinara OCCRP. Fondacija Benevolence International, na papiru dobrotvorna organizacija, nalazi se na popisu sankcija protiv globalnog terorizma (Global Terrorism Sanctions Regulations), s oznakom SDGT.
U Bosni i Hercegovini je sankcionirano 27 fizičkih i pravnih osoba. Među pojedincima se, primjerice, ističe predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kojeg su na popis uvrstili i Bush i Biden. Prošle je godine Biden sankcionirao i Alternativnu televiziju (ATV) koja se dovodi u vezu s Dodikom. Sankcionirana je i ultradesničarska Srpska demokratska stranka.
U Srbiji je 35 fizičkih i pravnih osoba pod sankcijama, najviše od svih zemalja u regiji. Srbija je također jedina zemlja u regiji čije su osobe ili kompanije sankcionirane u okviru sankcija protiv kršenja ljudskih prava (GLOMAG – Global Magnitsky Act, engleski); većina imena na popisu spada upravo u ovu rubriku. Riječ je uglavnom o osobama povezanim s trgovcem oružjem Slobodanom Tešićem, za kojim je također raspisana Interpolova potjernica. Njegove glavne kompanije u Srbiji su Partizan Tech i Technoglobal Systems, a obje su na listi sankcija.
Milorad Dodik (lijevo) na sastanku s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom/STA
Međutm, postoje i određena preklapanja; Luka Karadžić, brat bivšeg predsjednika Republike Srpske i osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, sankcioniran je kako u Bosni i Hercegovini tako i u Crnoj Gori i Srbiji. Pod sankcijama u Srbiji je i njegova kompanija Komotko.
Sjeverna Makedonija ima dva predstavnika na američkoj listi sankcija. Prvi je bivši makedonski premijer Nikola Gruevski, koji je državu vodio između 2006. i 2016. Godine 2018. je osuđen na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, a radilo se o kupovini blindiranog Mercedes-Benza za 600.000 eura. Gruevski je prije odsluženja kazne pobjegao u Mađarsku i zatražio politički azil. Druga osoba je Sašo Mijalkov, šef makedonske obavještajne agencije za vrijeme vlade Gruevskog i premijerov rođak.
Dva su rođaka dodana u Bidenov program sankcija u aprilu ove godine.
Amerikanci traže slovenskog "kralja steroida"
Na slovenskoj listi je pet fizičkih i četiri pravne osobe. Oni su Mihael, Matevž i Alenka Karner, Dejan Donko i Uroš Slivnikte te s njima povezana društva Karner doo, Merideis, Palea i Velinvestment. Svi oni dio su kriminalne grupe koja se pod vodstvom Mihaela Karnera bavila prodajom anaboličkih steroida u SAD-u, pa su uvršteni u program sankcija za borbu protiv stranih trgovaca narkoticima pod šifrom SDNTK. Karner je uhapšen u Austriji na temelju američke potjernice, gdje je uspio izbjeći izručenje američkim vlastima.
Karner je prije nekoliko dana na konferenciji Business Forensics u organizaciji Tax-Fin-Lexa održao predavanje o otvaranju kompanija u poreznim oazama, što je podiglo prašinu i uzrokovalo otkazivanje učestvovanja nekih drugih predavača, među kojima je i ministrica unutrašnjih poslova Tatjana Bobnar.
Inžinjer građevine i investitor Mihael Karner/STA
.webp){kind=icon}
