.webp){kind=icon}
U razdoblju od lipnja do rujna ukupan broj dolazaka turista i noćenja u Adria regiji pokazuje snažan međugodišnji rast. Međutim, i dalje je broj dolazaka turista pet posto manji nego rekordne 2019. godine. S druge strane, broj noćenja veći je za 1,2 posto, navodi se u analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Nedostatak epidemioloških mjera, okružje visokog ekonomskog rasta te dobri pokazatelji na tržištu rada povoljno su djelovali na turističku aktivnost regije, koja je ostvarila 20 milijuna dolazaka i 107 milijuna noćenja, rekao je voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Ivan Odrčić.
S druge pak strane, smatra Odrčić, inflatorno okružje je utjecalo na turističke prihode, koji su znatno povećani, pri čemu govorimo o dostupnim podacima za prvih pola godine u odnosu na isto razdoblje lani.
"Hrvatska je pritom kao turistička regionalna sila ukupno uprihodila od stranih turista 3,2 milijarde eura, odnosno više nego sve ostale zemlje zajedno", objasnio je Odrčić.
Turizam tijekom godine, a posebno u ljetnim mjesecima, u prosjeku generira relativno visoke stope dodane vrijednosti gospodarstvima regije. Njegov utjecaj na zaposlenost, investicije, proizvodnje turistički povezanih proizvoda iznimno je značajan.
"Udio turizma se, prema jednoj nepreciznoj mjeri, tj. omjeru prihoda od stranih turista u odnosu na BDP, u prvih pola godine u regiji prosječno kretao oko pet posto, od čega u Hrvatskoj oko 10,3 posto, a u Sjevernoj Makedoniji oko 2,7 posto", kaže naš analitičar.
Masovni turizam
Iako je sam ukupni prihod debelo na strani Hrvatske, objašnjava, gledajući po prihodima po pojedinom dolasku stranog turista, ona je na dnu ljestvice, s prosječnim prihodom po stranom turistu u iznosu od 689 eura. "A to je odlika masovnog turizma, i to u negativnom smislu", kaže Odrčić.
S druge pak strane, Sjeverna Makedonija je uspjela po stranom turistu uprihoditi čak 1.543 eura, imajući naravno na umu da je ukupan broj turista i ukupan prihod u toj zemlji bitno manji.
Naš analitički tim u ovoj godini turističku aktivnost vidi otprilike na razini 2019. godine. "Glavni razlog za dobre rezultate u ovoj godini dolazi od potrošačkog optimizma koji je znatno povećan nakon dugotrajnog razdoblja pridržavanja strogih epidemioloških mjera, ograničenja putovanja, akumuliranja štednje, odnosno prigušene potražnje općenito."
Usporavanje dogodine
Isto tako, smatra naš analitički tim, povećana turistička potrošnja se pripisuje i promijenjenim navikama, gdje se odmor više ne percipira kao luksuzno dobro, već sve više kao osnovna potreba, a sama regija je glede glavnih emitivnih tržišta dominantno autodestinacija, lako dostupna za nekoliko sati vožnje.
Što se financijske strane tiče, objašnjava Odrčić, ove godine znatan je utjecaj imala inflacija, koja je povećala cijene, kako smještaja tako i svih ostalih sadržaja. Tako se za regiju u cjelini očekuje povećanje prihoda od stranih turista u odnosu na 2019. godinu, pri čemu u Hrvatskoj analitičari očekuju prihode od oko 13 milijardi eura.
"U sljedećoj godini glavne prijetnje u turizmu dolaze od općeg ekonomskog usporavanja globalno, visokih cijena energije, materijala i rada, a najave su mnogih hotela da predsezone neće ni biti jer će mnogi zbog visokih troškova ostati zatvoreni, pa slijedom toga očekujemo usporavanje kako u fizičkom tako i u financijskom smislu", zaključio je Odrčić.
