Vodeći ljudi zemalja članica Europske unije (EU) usuglasili si se o kandidatima za čelnike najvažnijih institucija Unije pa je tako za predsjednicu Europske komisije (EK) predložena trenutna predsjednica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća bivši portugalski premijer Antonio Costa, a Kaja Kallas trebala bi biti visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.
Predsjednicu EK-a mora potvrditi Europski parlament (EP) natpolovičnom većinom, odnosno mora dobiti najmanje 361 od 720 glasova zastupnika. O visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Europski parlament glasat će se u paketu kada se bude odlučivalo o novom sastavu Komisije. Izbor predsjednika Europskog vijeća u nadležnosti je čelnika država članica i tu Parlament nema nikakve ovlasti.
Za novu kadrovsku križaljku glasalo je 25 čelnika, dok je talijanska premijerka Giorgia Meloni glasala protiv Coste i Kallas i bila suzdržana pri glasanju o von der Leyen. Mađarski premijer Viktor Orban glasao je protiv von der Leyen, bio je suzdržan kod Kallas, dok je glasao za Costu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako smatra da će von der Leyen dobiti potrebnu većinu u EP-u, koji bi o tome mogao glasati već na svoj prvoj plenarnoj sjednici sredinom srpnja. Nakon što predsjednica bude potvrđena, počinje proces sastavljanja Komisije, izbora povjerenika, koji moraju proći saslušanja u Europskom parlamentu. Na kraju Parlament glasa o cijeloj Komisiji.
"Kada zbrojim pučane, socijaliste i liberale, to je više nego dovoljno glasova za izbor čak i ako neki od njih ne bude glasao za predloženu kandidatkinju. Mislim da postoje rezerve i vjerojatno će biti zastupnika koji nisu iz te tri političke skupine koji će glasati za predloženu osobu", rekao je Plenković po okončanju samita na kojem je poseban gost bio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij s kojim je EU potpisala niz sporazuma o sigurnosnim pitanjima..
Čelnici EU-a također su usvojili stratešku agendu, odnosno program rada za sljedećih pet godina.
.webp){kind=icon}