.webp){kind=icon}
Hrvatska u srijedu bira 11. saziv Hrvatskog sabora. O tome koji će ih zastupnici u iduće četiri godine predstavljati i tko će dobiti priliku formirati novu vladu i upravljati državom odlučivat će nešto više od tri milijuna i 733 tisuće birača.
U Sabor se bira 151 zastupnik, od čega 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam ih biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a troje birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. jedinici koju čini praktično cijeli svijet.
U toj jedinici, tj. u inozemstvu, izbori su po hrvatskom vremenu počeli u ponedjeljak navečer u Australiji, a u utorak ujutro i u brojnim europskim državama. U inozemstvu se, naime, glasuje dva dana, u utorak i srijedu.
Manje lista i kandidata
Podaci o broju lista, kandidata za zastupnike i promatrača upućuju da je zanimanje za izbore u srijedu manje od zanimanja za prethodne saborske izbore.
Na onima u srijedu u 11 izbornih jedinica natječe se 165 lista, 27 manje nego na izborima 2020. te čak 147 manje u odnosu na izbore 2011., kada ih je bilo 313. Prije četiri godine za jedno se zastupničko mjesto natjecalo 17 kandidata, sada ih se natječe 15.
Muškaraca je i ovoga puta više nego žena te je odnos 58 naprema 42 posto, kandidati za zastupnike najstariji su unatrag četiri izborna ciklusa i u prosjeku imaju gotovo 51 godinu. Mlađih od 30 godina nema ni deset posto, najstarijem kandidatu je 95, a najmlađem 18 godina.
Broj promatrača je s oko 8,5 tisuća, koliko ih je bilo prije četiri godine, pao na oko 5,4 tisuće.
O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučivat će 3,773 milijuna birača, što je za 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3,511 milijuna, a bez prebivališta u Hrvatskoj aktivno registriranih 222,3 tisuće, piše Hina.
Za izbore će biti otvoreno oko sedam tisuća biračkih mjesta, od čega u Hrvatskoj oko 6,5 tisuća, a u inozemstvu 110 u 41 državi, navodi član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. U izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba.
Drugačiji izbori
Saborski izbori u srijedu, 17. travnja razlikuju se od svih dosadašnjih po danu održavanja i ulozi koju je uoči njih imao predsjednik Republike.
Osim izbora u siječnju 2000. godine, koji su održani u ponedjeljak, svi drugi održani su nedjeljom, a da će se održati srijedom odlučio je predsjednik Zoran Milanović, koji se s te pozicije namjeravao na izborima kandidirati na listi SDP-a, odnosno biti premijerski kandidat te stranke.
No Ustavni sud je Milanovića upozorio da je njegovo kandidiranje dok je predsjednik, na listi bilo koje stranke ili nezavisne liste, te isticanje njega kao kandidata za premijera ili neku drugu dužnost, nespojivo s njegovim ustavnim položajem i ovlastima te načelom diobe vlasti.
Predsjednik Milanović nije postao formalni sudionik izbora, njegovo se ime nije našlo na izbornoj listi, no gotovo svakodnevno poručivao je kako će nakon izbora sastavljati novu vladu te napadao aktualnu HDZ-ovu vladu, premijera i njihove politike.
Što misle o tome, ali i o stranačkim programima i kandidatima, birači će u Hrvatskoj reći u srijedu, a u inozemstvu u utorak i srijedu.
Podatke o odazivu Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u srijedu u podne i u 17 sati, prve rezultate u srijedu u 21 sat. Utorak i srijeda do 19 sati, kada se zatvaraju biračka mjesta, u Hrvatskoj su vrijeme izborne šutnje u kojem je zabranjena svaka promidžba.
U Hrvatskoj je srijeda neradni dan, neće raditi vrtići i škole, a bolnice će uglavnom odrađivati samo hitne slučajeve.
