text size
Evropska unija blokirala je sredstva ruske centralne banke vrijedna više od 200 milijardi eura (215 milijardi dolara) od kada je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu, pokazuju najnoviji podaci, što u prvi plan stavlja razgovore o tome kako da se ta sredstva iskoriste za pomoć u ponovnoj izgradnji zemlje pogođene ratom.
Zemlje EU objavile su nove brojke u vezi s blokiranim sredstvima nakon desetog paketa sankcija, prema kojem su banke bile primorane da podijele informacije o veličini sredstava koja su u njihovom posjedu.
"EU je posvećena tome da natjera Rusiju da plati za štetu uzrokovanu u Ukrajini", rekao je u intervjuu portparol Evropske komisije Christian Wigand, koji je potvrdio informaciju o navedenoj sumi. Zbog toga EU traži načine da iskoristi blokirana i zamrznuta ruska sredstva u tu svrhu.
Evropska unija je od početka rata, prije više od 14 mjeseci, također zamrznula 24,1 milijardu eura ruskih sredstava u privatnom vlasništvu sankcionisanih pojedinaca i entiteta. Sankcionisala je skoro 1.500 pojedinaca, ograničila izvoz na hiljade dobara i tehnologije i usmjerila se na ključne izvore prihoda Moskve, ali i dalje ima teškoća da pronađe i blokira sredstva sankcionisanih ruskih milijardera.
Obavezno izvještavanje
Komisija blisko sarađuje sa Švedskom, u koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, kako bi pogurala naprijed razgovore o mogućnostima za korištenje blokiranih sredstava centralne banke, rekao je Wigand.
Bloomberg
U EU se diskusija u vezi s ovom temom vodi i s međunarodnim saveznicima kako bi se osigurala koordinacija koja je neophodna na međunarodnom nivou, međutim ove zamisli su kompleksne i na tehničkom i na pravnom nivou, navodi on. Očekuje se da će o ovome zvaničnici EU raspravljati i na sljedećem sastanku u junu.
Obavezno izvještavanje o imovini ruske centralne banke širom EU na snazi je od 12. maja i bloku pruža jasniji uvid u to šta se nalazi u njenom vlasništvu.
Pored toga, EU je tražila ovlasti da zaplijeni privatnu imovinu sankcionisanih Rusa u pogledu krivičnih djela tako što je proširila listu krivičnih djela, kao što su pranje novca i korupcija, kako bi pokrila izbjegavanje sankcija EU. EU i njeni saveznici su više puta govorili da Rusija mora platiti za štetu koju je nanijela Ukrajini. Taj zahtjev je ponovljen na samitu Grupe sedam (G7) u Japanu.
Države članice EU istražuju načine da iskoriste neka od sredstava za buduću obnovu Ukrajine. Jedna od opcija je da se i sredstva centralne banke i druga državna sredstva Rusije preusmjere na Ukrajinu, izvještavao je ranije Bloomberg.
(Tekst ažuriran dodatnim podacima od četvrtog pasusa.)
.webp){kind=icon}
