.webp){kind=icon}
Evropska unija blokirala je sredstva ruske centralne banke vrijedna više od 200 milijardi eura (215 milijardi dolara) od kada je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu, pokazuju najnoviji podaci, što u prvi plan stavlja razgovore o tome kako da se ta sredstva iskoriste za pomoć u ponovnoj izgradnji zemlje pogođene ratom.
Zemlje EU objavile su nove brojke u vezi s blokiranim sredstvima nakon desetog paketa sankcija, prema kojem su banke bile primorane da podijele informacije o veličini sredstava koja su u njihovom posjedu.
"EU je posvećena tome da natjera Rusiju da plati za štetu uzrokovanu u Ukrajini", rekao je u intervjuu portparol Evropske komisije Christian Wigand, koji je potvrdio informaciju o navedenoj sumi. Zbog toga EU traži načine da iskoristi blokirana i zamrznuta ruska sredstva u tu svrhu.
Evropska unija je od početka rata, prije više od 14 mjeseci, također zamrznula 24,1 milijardu eura ruskih sredstava u privatnom vlasništvu sankcionisanih pojedinaca i entiteta. Sankcionisala je skoro 1.500 pojedinaca, ograničila izvoz na hiljade dobara i tehnologije i usmjerila se na ključne izvore prihoda Moskve, ali i dalje ima teškoća da pronađe i blokira sredstva sankcionisanih ruskih milijardera.
Obavezno izvještavanje
Komisija blisko sarađuje sa Švedskom, u koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, kako bi pogurala naprijed razgovore o mogućnostima za korištenje blokiranih sredstava centralne banke, rekao je Wigand.
Bloomberg
U EU se diskusija u vezi s ovom temom vodi i s međunarodnim saveznicima kako bi se osigurala koordinacija koja je neophodna na međunarodnom nivou, međutim ove zamisli su kompleksne i na tehničkom i na pravnom nivou, navodi on. Očekuje se da će o ovome zvaničnici EU raspravljati i na sljedećem sastanku u junu.
Obavezno izvještavanje o imovini ruske centralne banke širom EU na snazi je od 12. maja i bloku pruža jasniji uvid u to šta se nalazi u njenom vlasništvu.
Pored toga, EU je tražila ovlasti da zaplijeni privatnu imovinu sankcionisanih Rusa u pogledu krivičnih djela tako što je proširila listu krivičnih djela, kao što su pranje novca i korupcija, kako bi pokrila izbjegavanje sankcija EU. EU i njeni saveznici su više puta govorili da Rusija mora platiti za štetu koju je nanijela Ukrajini. Taj zahtjev je ponovljen na samitu Grupe sedam (G7) u Japanu.
Države članice EU istražuju načine da iskoriste neka od sredstava za buduću obnovu Ukrajine. Jedna od opcija je da se i sredstva centralne banke i druga državna sredstva Rusije preusmjere na Ukrajinu, izvještavao je ranije Bloomberg.
(Tekst ažuriran dodatnim podacima od četvrtog pasusa.)
