Giorgia Meloni će postati prva žena na čelu italijanske Vlade nakon što joj je predsjednik Sergio Mattarella dodijelio mandat da formira kabinet. Vladu će sačinjavati najviše desno orijentisanih ministara od Drugog svjetskog rata.
Tokom sastanka u Kvirinalskoj palati predsjednik je formalno Meloni dodijelio mandat za formiranje vlade, nakon što je koalicija oko njene političke partije pobijedila na izborima. Meloni je prihvatila mandat i položiće zakletvu u subotu, prema navodima portparola predsjedništva Uga Zampettija.
Meloni će sačekati brojni izazovi, a njen mandat biće i pod lupom investitora. Vođstvo će podrazumijevati navođenje treće privrede evrozone kroz energetsku krizu s ogromnim dugom, kao i sve višim kamatnim stopama na leđima.
U vladi će kao ministar finansija učestvovati Giancarlo Giorgetti. Njegov izbor predstavlja kompromis jer je u isto vrijeme pravnik s dugogodišnjim iskustvom, vodeća ličnost u partiji na čijem čelu se nalazi Matteo Salvini, i bivši ministar za ekonomski razvoj u vladi Maria Draghija. Antonio Tajani iz partije Silvija Berlusconija biće novi ministar spoljnih poslova.
Nakon zakletve Meloni će i formalno naslijediti Draghija, nakon čega će se obratiti oba doma parlamenta zahtjevom da potvrde da u zakonodavnom organu ima potrebnu većinu.
Glavni pokazatelj raspoloženja među investitorima, premija na prinos na italijanske obveznice u odnosu na njemačke, ostala je nepromijenjena na 233 bazna poena.
Vladajuća koalicija, koja uključuje Braću Italije, Ligu Italije i Berlusconijevu partiju Naprijed Italija, riješila je međusobna trvenja odredivši Meloni kao kompromisno rješenje ranije danas. Očekuje se da će se bruto domaći proizvod Italije smanjiti za 0,2 odsto sljedeće godine, pa je ona tako po predviđanjima Međunarodnog monetarnog fonda jedina zemlja evrozone pored Njemačke za koju se očekuje negativan privredni rast.
Energetska kriza
Italija je potrošila više od 66 milijardi evra do sada kako bi svoju privredu zaštitila od skoka cijena energenata, a sve su šanse da će joj biti potrebno još. Jedan od prvih zadataka Meloni biće da odredi obim pomoći za domaćinstva i preduzeća pogođena krizom.
Tokom izborne kampanje Meloni se zaklela da neće podizati nivo zaduženosti zemlje, pa je dobra stvar to što ima devet milijardi evra koji su ostali od prethodne vlade, a namijenjeni su upravo ekonomskom oporavku.
Međutim, koalicioni partner Salvini je pritiska da odobri veća sredstva kako bi pomogla italijanskim domaćinstvima da se nose s krizom. Ostaje da se vidi kako će se razmirice unutar koalicije rješavati u mjesecima koji nam predstoje.
Ako je suditi po prethodnim nedjeljama, neće joj biti lako. Od izborne pobjede, 25. septembra, Meloni se muči da uskladi želje svih koalicionih partnera.
Sabotaža
Prvo je morala da se izbori s pokušajem Berlusconija da sabotira njen izbor za predsjedavajućeg u Senatu kada su poslanici iz njegove partije napustili parlament. Meloni je većinu za svog kandidata prikupila kroz glasove opozicije.
Ove nedjelje Berlusconi je nastavio da komplikuje situaciju kada je procurila audio poruka u kojoj on hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina i dodaje kako prijateljstvo između njih dvojice jača. U poruci koju je objavila agencija LaPresse Berlusconi takođe krivi predsjednika Ukrajine Volodymyra Zelenskog za napad Rusije.
Ovo je rasrdilo Meloni koja je čak prijetila rasturanjem koalicije ako njeni partneri ne podrže Ukrajinu zajedno s partnerima Italije iz Evropske unije i NATO-a.
Rusija je napala Ukrajinu u februaru nakon što je povećala broj vojnika na granici s ovom zemljiom. Kako bi opravdao invaziju, Putin je Ukrajinu optužio za "genocid" nad ruskim stanovništvom u Donbasu. Ove optužbe su odbili Ukrajina, EU i Sjedinjene Američke Države.
Ovakve razmirice pokazuju koliko bi teško moglo biti voditi državu čak i uz komotnu većinu u parlamentu. Problemi koji bi mogli da nastanu mogli bi da se odnose na sredstva za slanje oružja Ukrajini, ali i na druge probleme o kojima koalicioni partneri ne razmišljaju na isti način.