Njemačko društvo nije postalo radikalnije, već konzervativnije

Prvi put od nacističke ere, krajnje desna stranka napravila je značajan politički proboj u Njemačkoj. Alternative für Deutschland (AfD) pobijedio je na regionalnim izborima ovog mjeseca u Tiringiji i bio drugi u susjednoj Saskoj. Unutarnja tjeskoba u vezi s demokracijom zadesila je zemlju, ali nije sve tako crno kao što se čini.

Dok je uspon krajnje desnice u središtu pažnje, to zamagljuje širu sliku: njemačko društvo nije postalo radikalnije. Postalo je konzervativnije. Godinama umjerenjaci nisu uspjeli ponuditi vjerodostojnu politiku desnog centra na glasačkom listiću, ali to će se možda uskoro promijeniti. Očekujte da će se njemačka politika okrenuti udesno, iako ne onoliko koliko se mnogi plaše.

Domaći i međunarodni mediji gledaju uspon AfD-a kao posebnost bivše Istočne Njemačke, jer tamo su i Tiringija i Saska i Brandenburg, pokrajine za koje se predviđa da će AfD također osvojiti na izborima 22. septembra. No istočna Njemačka nije radikalni izuzetak. To je regija koja žudi za stabilnošću, koja je izgubila četvrtinu svog stanovništva od ponovnog ujedinjenja Njemačke. Izložena je istim silama koje birače tjeraju udesno u zemljama poput Francuske ili Italije. Prihodi i generalno bogatstvo su još uvijek manji nego u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj.

Zapravo, ekonomsku tjeskobu zbog stvari kao što su troškovi života i stanovanja osjeća većina Nijemaca, prema nedavnoj studiji. Ta pitanja pratila je imigracija, koju je nešto više od polovice zapadnih i istočnih Nijemaca navelo kao brigu.

Sigurnost u fokusu

Javna sigurnost također je sve veći problem, posebno za žene, kako je pokazalo drugo istraživanje. To nije iracionalan strah. Nasilni zločini dosegli su rekordan nivo prošle godine, a više od trećine svih osumnjičenih za zločine bili su stranci, što povezuje javnu sigurnost s imigracijom.

Izvješće koje je naručila vlada 2018. otkrilo je da se 90 posto porasta nasilnih zločina u Donjoj Saskoj doista može pripisati mladim migrantima. Pa ipak, ni demokršćani CDU/CSU-a tadašnje kancelarke Angele Merkel ni njihovi koalicijski partneri socijaldemokrati lijevog centra SPD-a nisu nastojali kontrolirati imigraciju.

Bloomberg

Merkel je pustila više od milon tražitelja azila u zemlju 2015. i 2016. Ljevičarska koalicija SPD-a, Zelenih i slobodnih liberala FDP-a njenog nasljednika kancelara Olafa Scholza nadgledala je još veći priliv ljudi 2022. godine.

Ipak, većina javnosti je konzervativna po pitanju useljavanja. U prošlosedmičnom istraživanju više od tri četvrtine njemačkih ispitanika zahtijevalo je zaokret u politici azila s kojom su povezane sve glavne političke stranke. To pogoduje novim antiimigracijskim strankama, zbog čega je AfD sada na drugom mjestu ankete, iza konzervativaca, ali ispred vladajućih skupina.

"Zapeli u krizi"

Mnogi njemački birači također krive centriste za činjenicu da je njemačka ekonomija "zapela u krizi", kako je to rekao Ifov institut za ekonomska istraživanja. Da spomenemo samo dva primjera ekonomskog samoozljeđivanja: Merkelina vlada ubrzala je ukidanje nuklearne energije, koja je nekoć davala trećinu električne energije. Sada se Nijemci suočavaju s nekim od najviših cijena električne energije za potrošače u svijetu, a ni ona ni Scholz nisu se usprotivili krajnje nepopularnoj odluci Europske unije da zabrani prodaju tradicionalnih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je stvorilo velike probleme za kultnu njemačku automobilsku industriju.

Izvjesnosti su narušene na svim nivoima, a taj trend je pogoršan ratom u Ukrajini i pandemijom. Mladi se posebno brinu da možda neće moći uživati ​​u standardu stanovanja, javnoj sigurnosti i prosperitetu kakav su imali njihovi roditelji. Mnogi žele da vlada zaustavi društvene i ekonomske trendove posljednjih godina, a njihovi stavovi su se promijenili u skladu s tim.

Studija na mladima od 14 do 29 godina pokazala je da više od polovice njih misli da država čini više za izbjeglice nego za vlastiti narod. Studija je predvidjela pobjedu AfD-a u toj demografskoj skupini, što se dogodilo u Tiringiji, gdje je stranka osvojila 35 posto glasova mlađih od 30 godina.

Depositphotos

Nijemci svih dobi izgubili su povjerenje u etablirane stranke. U nedavnom istraživanju, 77 posto istočnih Nijemaca reklo je da ne misli da je država u stanju ispuniti svoje odgovornosti, a 69 posto zapadnih Nijemaca složilo se. Taj gubitak povjerenja tjera ljude na političke rubove u potrazi za promjenom.

Sklonost riziku

Ipak, zabrinuti ljudi su također skloni riziku. Centristička stranka koja može osigurati stabilno gospodarstvo i kontrolirati imigraciju pridobit će birače natrag od neprovjerenog AfD-a. Uzmimo njemačku automobilsku industriju. Čelnik CDU-a Friedrich Merz pozvao je na ukidanje nepopularne i štetne zabrane prodaje motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. jer "u politici ne možemo odlučiti koja će tehnologija biti prava za očuvanje prosperiteta i zaštitu naše klime za 10, 15 ili 20 godina", ne zalazeći u ekstremni zahtjev za napuštanjem svih postojećih klimatskih sporazuma na koje je AfD pozivao.

Slično tome, imigracija nije igra s nultim rezultatom. Kao što je bivši britanski premijer Tony Blair rekao u svojoj novoj knjizi On Leadership, "većina ljudi može prihvatiti da su određeni nivo i vrsta imigracije neophodni, ali se brinu kada misle da je cijeli sistem pokvaren". Radi se o vršenju kontrole nad tim ko je u zemlji, a ne o žigosanju imigracije kao "majke svih kriza", kao što to čini tirinški čelnik AfD-a Björn Höcke.

Čini se da njemački centristi konačno počinju slušati. Bujica nedavnih terorističkih napada, povijesne pobjede AfD-a i sumorne vijesti da automobilski div Volkswagen prvi put razmatra zatvaranje tvornica u svojoj zemlji, poslužili su kao zakašnjeli poziv na uzbunu. Scholzova vlada je na primjer najavila da želi strože mjere za imigraciju i javnu sigurnost. Naravno, možda je malo prekasno: prošlosedmično istraživanje pokazalo je da je samo 15 posto birača zadovoljno radom vlade.

Bitka za birače

Istraživanje je, međutim, također pokazalo da su demokršćani počeli skupljati glasove i da bi trenutno dobili nacionalne izbore s 33 posto, gotovo dvostruko više nego što bi dobio AfD. Merz, koji želi distancirati CDU od svoje prethodnice Merkel i ponovo je postaviti kao tradicionalnu konzervativnu stranku, pozvao je na snažnije mjere za imigraciju i na preispitivanje ekonomske politike. Ako to uspije izvesti i okupiti tim kompetentnih i autentičnih lidera, njegova bi stranka trebala povući birače s margine.

Ako centristi žele stabilizirati njemačku politiku, moraju osigurati uravnoteženost političkog spektra. Merkel je povukla konzervativce toliko u centar da je ostavila veliki vakuum moći na desnici. S obzirom na to da je CDU/CSU dominirao zapadnonjemačkom poslijeratnom politikom pola stoljeća, gotovo uvijek dobivajući više od 40 posto glasova, na njima je odgovornost da se pomaknu prema svom prijašnjem biračkom mjestu.

Bloomberg

Slično tome, SPD je nekoć bio stranka radnika. Međutim, na evropskim izborima u junu AfD je preuzeo tu ulogu, pobijedivši u toj demografskoj kategoriji s 33 posto. Tu bi se također trebalo postaviti pitanje šta centristi mogu učiniti da vrate svoje temeljne birače, a ne šta su ti birači učinili krivo.

U svjetlu nemira posljednjih godina, mnogi Nijemci traže konzervativnije opcije na glasačkom listiću. Na centristima je da ih osiguraju.