Skup novac i kako ga izbjeći

Vjerovatno je najskuplje ono što nemamo, a treba nam odmah. Plaćanje bilo koje cijene postaje prihvatljivo ukoliko potreba nadvlada ekonomsku logiku.

U redovnim intervalima objavljuju se podaci nadležnih regulatornih agencija ili centralnih banaka o ukupnim iznosima štednje, depozita i kredita u nekom bankarskom sistemu. Već duži niz godina svjedočimo (s izuzecima eksternih šokova, poput sukoba u Ukrajini) da se na ovim prostorima iznos depozita i štednje kontinuirano povećava.

Za Bosnu i Hercegovinu nisam imala prilike da pronađem podatke o raspodjeli iznosa štednih uloga, koliki je iznos medijalnog štednog uloga, raspored po percentilima itd, ali su dostupni podaci za Hrvatsku, doduše iz 2014. godine. Oni pokazuju da pet odsto štediša ima 2/3 ukupnog iznosa štednje na svojim računima, a da 60 odsto građana ima manje od 230 evra na svom štednom računu.

Bilo bi zanimljivo da imamo prilike vidjeti ove statistike za BiH, budući da me je objava rezultata poslovanja za mikrokreditna društva u prvoj polovini 2023. godine u Republici Srpskoj navela na razmišljanje o toj temi. Naime, obim datih kredita je porastao za oko 50 miliona KM ili cca osam odsto, dok su prihodi od kamata porasli za 45 odsto ili za preko 18 miliona KM. Prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročne i kratkoročne kredite je, u prvoj polovni 2023. godine, bila skoro 33 odsto na godišnjem nivou.

Više: Dobit MKO u RS porasla za 101, a u FBiH za 169 posto

Depositphotos

 

Nije ideja da se upire prstom u mikrokreditne organizacije, koje uostalom posluju na slobodnom tržištu u skladu sa zakonskim rješenjima i pod okriljem regulatornih tijela u našoj zemlji. S jedne strane, imamo kontinuirani rast agregatne štednje, a s druge kontinuirani rast, kako potrošačkih kredita u bankama, tako, po definiciji, potrošačkih kredita koje plasira mikrokreditni sektor. Negdje se, dakle, stvara raskorak za prosječnog ili bolje reći medijalnog čovjeka koji nema na štednji, rezervi ili crnom fondu ni neki minimalni iznos koji bi ga poštedio brzog i jednostavnog, ali izrazito skupog zaduživanja.

Teško je u uslovima kada inflacija nagriza kupovnu moć (jer rast plata, kada i postoji, ne može da isprati rast nivoa cijena) reći da se za "fond za crne dane/ne daj Bože" treba štedjeti, a da se pritom ne zvuči kao Grunf. A opet, ako se upravljanje ličnim finansijskim rizicima svede na "ne daj Bože", onda i kamatna stopa od 33 odsto godišnje na pozajmicu može da zvuči kao "hvala Bogu". Ako nam nije skupo kupiti novac i svaki dan vraćati još trećinu na pozajmljeni iznos, treba razmisliti kako "oteti" 1-2 KM dnevno od sebe. Za budućeg sebe.

Vjerovatno ovo zvuči lako za reći, ali da li je lako uraditi? Iako želimo da zauvijek prestanemo pušiti, prvo treba da izdržimo jedan dan bez cigareta. Dakle ne treba da očekujemo ništa odjednom i preko noći, već dan po dan mijenjati navike.

Gordana Drobnjak

 

Ako u toku jednog mjeseca uštedimo i 20 KM, to će biti beskonačno više u odnosu na mjesec kada nismo uštedjeli ništa. Najjednostavnije je napraviti trajni nalog i sredstva prebaciti na poseban račun koji je odvojen od tekuće potrošnje, ali ne predstavlja dugoročnu investiciju koja nije lako dostupna u slučaju potrebe.

Dakle, malim koracima trebamo stvarati nove dobre navike pa makar bilo riječi o nekoliko KM sedmično. Druga korisna stvar pri započinjanju štednje bilo da je fizički sklanjamo u "kasicu  prasicu" ili na poseban račun u banci je da odredimo neki iznos "fonda za crne dane" do kojeg možemo doći bez prevelikih odricanja u razumnom roku. O kojem je iznosu riječ, svako treba da procijeni za sebe, ali osjećaj uspjeha da smo uštedjeli neki iznos će nam pokazati ne samo da je to moguće već i da možemo nastaviti u tom pravcu. Da li je to iznos kredita koji reklamiraju mikrokreditna društva, procijenite sami?

Postoje i razvijaju se različiti digitalni proizvodi koji nam ovaj proces mogu olakšati tako da se proces štednje malih iznosa automatizuje, bilo kao zaokruživanje iznosa kupovine koji se automatski prebacuje na štednju ili neki drugi račun, ali da li ćemo biti disciplinovani u raspolaganju tim sredstvima, zavisi od nas. Tako se nećemo naći u situaciji da budemo zahvalni za plaćanje cijene od 30 odsto za potreban novac.

 

 

Gordana Drobnjak je direktorica Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EDPF). 

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.