Europa se nalazi na prekretnici kad je riječ o klimi. Put prema ugljičnoj neutralnosti i dalje je dug, ali postaje sve teži jer zemlje upozoravaju da njihova gospodarstva više ne mogu podnijeti rastuće troškove ispunjavanja klimatskih ciljeva.
Čelnici EU-a danas 23. listopada stižu u Bruxelles podijeljeni oko pitanja koliko brzo i koliko daleko treba ići u zelenoj tranziciji. Ključno prijeporno pitanje jest prijedlog Europske komisije da se do 2040. godine emisije smanje za 90 posto u odnosu na 1990. godinu. Vjerojatno se neće na summitu postići dogovor o konkretnom cilju, već će se raspravljati o "uvjetima koji omogućuju provedbu" i trebali bi zaštititi poduzeća i potrošače od većih troškova koji bi mogli izazvati nezadovoljstvo birača.
"Na kraju se sve svodi na to kako klimatske mjere utječu na gospodarstvo", kaže Huan Chang, analitičar BloombergNEF-a. "Postoji zabrinutost da bi troškovi povezanih regulativa mogli dodatno potaknuti inflaciju, uz visoke cijene energije koje već narušavaju konkurentnost europske industrije".
Bruxelles se suočava s neugodnom stvarnošću: energetska tranzicija mogla bi potkopati gospodarsku. Dok SAD i Kina napreduju zahvaljujući jeftinijoj energiji i snažnoj državnoj potpori, europska industrija zaostaje. Viši troškovi u EU-u prijete ispražnjenjem industrijske baze u trenutku kad Unija predvodi svijet po klimatskim ambicijama.
Kako EU planira postići klimatsku neutralnost | Bloomberg
Raspršeni pristup
Izazov u četvrtak bit će pronaći zajednički jezik među zemljama koje raspolažu nejednakim energetskim resursima, bogatstvom i industrijskom snagom. Sve je očitije da klima polako pada na ljestvici političkih prioriteta, dok se vlade okreću povećanju vojnih proračuna i izbjegavanju trgovinskih sukoba.
Čak i ako Unija zadrži svoj ukupni klimatski cilj, države članice žele biti sigurne da će njihovi nacionalni interesi ostati zaštićeni.
"To pokazuje da se Europa suočava s toliko izazova na toliko frontova da se neki boje kako bi pretjerano ambiciozan klimatski pristup mogao biti prevelik gospodarski teret", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen, čija zemlja trenutačno predsjeda Europskom unijom. "Šteta".
Viši dužnosnici EU-a, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, rekli su da su zaključci pripremljeni prije summita pokušali uspostaviti osjetljivu ravnotežu između ambicioznih i skeptičnijih zemalja, no upozoravaju da se sve to može raspasti čim čelnici sjednu za stol.
U središtu klimatske politike EU-a nalazi se tržište ugljika, prvi veliki sustav trgovanja emisijama u svijetu, koji postupno smanjuje dopuštene količine ispuštanja stakleničkih plinova. Preostale dozvole trebale bi nestati u sljedećih 15 godina, što izaziva zabrinutost da industrija neće biti spremna.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, već je najavila da će se boriti za bolju zaštitu svoje posrnule energetski intenzivne industrije. Kancelar Friedrich Merz planira pozvati na sporije smanjenje kvota u sustavu trgovanja emisijama tijekom idućeg desetljeća, što bi industriji dalo više vremena za dekarbonizaciju, a da se pritom ciljevi i dalje ispune.
Ravnoteža između dekarbonizacije i zaštite industrije
Njemačke kemijske kompanije, među njima BASF SE i proizvođač amonijaka SKW Stickstoffwerke Piesteritz GmbH, traže dodatne prilagodbe sustava trgovanja emisijama kako bi se spriječio nagli rast troškova. Žele dulje zadržati pravo na besplatne emisijske dozvole.
"Dekarbonizacija je nužna, ali ona nikada ne smije značiti deindustrijalizaciju", rekao je 22. listopada njemački ministar financija i koalicijski partner kancelara Merza, Lars Klingbeil. "Dekarbonizaciju možemo postići samo ako imamo snažnu industriju".
Njemačka je signalizirala da će se boriti za bolju zaštitu svoje posrnule energetski intenzivne industrije | Bloomberg
I Francuska traži dodatne zaštitne mjere za svoju industriju, ponajprije kroz trgovinske instrumente. Pariz želi da EU pojača mehanizam naplate ugljika na granicama te zaštiti europske proizvođače čelika od vanjske konkurencije prije nego što podrži cilj smanjenja emisija do 2040. godine. Finska i Švedska, pak, pozivaju na reviziju pravila o šumarstvu.
Troškovi energije i računi
Prema posljednjim službenim podacima objavljenima u prosincu, udio obnovljive energije u EU-u porastao je 2023. godine na 24,5 posto, što je tri puta više nego 2004. godine.
Iako su veleprodajne cijene energije pale s rekordnih razina iz 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu i smanjenja isporuka plina Europi, industrijski troškovi i dalje su znatno viši. Prošle godine cijena električne energije u EU-u bila je više nego dvostruko veća nego u Kini i SAD-u, prema izračunima udruženja BusinessEurope.
"Moramo se doslovno držati njihovih rubova kaputa", rekao je David King, osnivač i predsjednik Climate Crisis Advisory Groupa, govoreći o potrebi da Europa zadrži korak s Kinom. "Ovo je pitanje očuvanja budućnosti Europe, zajedno s ostatkom svijeta".
Sastanak u četvrtak pokazat će mogu li čelnici pronaći način da ublaže troškove zelene tranzicije za poduzeća i potrošače, a da pritom ne oslabe klimatske ambicije.
Finska i Švedska pozivaju na reviziju pravila o šumarstvu | Bloomberg
Teži dio tek dolazi
Sljedeća faza smanjenja emisija bit će znatno zahtjevnija jer uvođenje novih tehnologija poput hvatanja i skladištenja ugljika ili korištenja vodika napreduje sporo i vrlo je skupo.
"Najlakši koraci već su učinjeni kada je riječ o smanjenju emisija i prelasku na čišće izvore energije", kaže Linda Kalcher, izvršna direktorica think tanka Strategic Perspective. "Europski proizvođači električne energije uglavnom su se odmaknuli od ugljena i sve se više oslanjaju na obnovljive izvore. To znači da će u idućim desetljećima biti potrebno primjenjivati mnogo složenija rješenja".
Novi sustav ETS2 bit će drugi europski tržišni mehanizam za ugljik koji će uvesti cijenu emisija iz zgrada i cestovnog prometa. Mnogi se političari boje da bi dodatni trošak na benzinskim crpkama mogao okrenuti građane protiv zelene tranzicije, pa se očekuju sukobi čelnika oko planiranog uvođenja u četvrtak.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ranije je ovog tjedna obećala prilagoditi sustav trgovanja emisijama kako bi umirila zabrinutost država članica da bi rast cijena ugljika mogao izazvati otpor javnosti sličan prosvjedima "žutih prsluka" u Francuskoj 2018. godine.
Predložene izmjene, među kojima su i jače kontrole cijena, mogle bi umiriti dio vlada, no druge, predvođene Poljskom, Mađarskom i Ciprom, traže drastičnije poteze, uključujući i odgodu početka primjene ETS2-a, koji je trenutačno planiran za 2027. godinu.
Europska središnja banka procjenjuje da bi taj sustav, ako se uvede u planiranom obliku, mogao povećati inflaciju u europodručju za čak 0,4 postotna boda 2027. godine. Sličnu procjenu ima i ekonomistica Goldman Sachsa Katya Vashkinskaya, koja predviđa porast od oko 0,2 postotna boda, što je sredina raspona koji procjenjuje ECB.
Europskoj uniji bit će teško dosegnuti svoj klimatski cilj za 2030. godinu | Bloomberg
Europa sve usamljenija
Europski klimatski napori sve se češće dovode u pitanje. Drugi izlazak Donalda Trumpa iz Pariškog sporazuma i napori njegove administracije da oslabi globalnu klimatsku diplomaciju, uključujući nedavni potez blokiranja uvođenja naknade za emisije u brodskom prijevozu u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, poljuljali su povjerenje u međunarodnu suradnju.
Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo zakomplicirati pregovore na COP30 konferenciji o klimi, koja se sljedećeg mjeseca održava u brazilskom Belemu, te dati protivnicima europskih klimatskih politika argumente za usporavanje rezova emisija kod kuće.
Sve teže globalno okruženje
"Globalno okruženje nije nimalo povoljno", rekao je Jos Delbeke, profesor na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci i bivši visoki dužnosnik Europske komisije za klimatska pitanja. "Gubimo Sjedinjene Države jer Trump usporava ulaganja u obnovljive izvore energije kod kuće i koči napredak na međunarodnoj razini. Istodobno, EU mora pronaći učinkovitu strategiju kako bi se oduprla konkurenciji iz Kine u području čistih tehnologija".
Glavno mjesto održavanja summita COP30 u Belemu | Bloomberg
Što slijedi
Rasprave na summitu čelnika EU-a obično su rezervirane za najspornija pitanja, a odluke se donose jednoglasno, proces koji zahtijeva kompromise sa svih strana. Iako čelnici ne odobravaju zakonske prijedloge, upravo oni postavljaju politički smjer koji ministri zatim slijede u oblikovanju klimatske politike.
Politička izjava sa summita trebala bi otvoriti put ministrima okoliša da krenu prema usuglašavanju zajedničkog stajališta o klimatskom cilju za 2040. godinu. Potvrda cilja smanjenja emisija za 90 posto zahtijevala bi potporu kvalificirane većine, što je niži prag od jednoglasnosti.
Unatoč tome, među diplomatima i dalje vlada neslaganje oko toga može li se dogovor postići na izvanrednom sastanku Vijeća za okoliš u Bruxellesu 4. studenoga. Države članice ostaju podijeljene oko toga na koji način i kojom brzinom treba provesti zelenu tranziciju u sektorima poput poljoprivrede, prometa i industrije.
.webp){kind=icon}
