Ekstremni toplotni talas se s juga proširio na cijelu Evropu, donoseći rekordne temperature od oko 40 stepeni Celzijevih u junu i početkom jula u Francusku i Njemačku. Šumski požari se šire, rijeke i brojni vodotoci bilježe rekordno nizak vodostaj, suša pogađa usjeve, a vrućine postaju veliki zdravstveni problem, naročito za bolesne i starije osobe. I dok se Evropljani znoje i sve više raspravljaju o klimatskim promjenama i kako se izboriti s rekordnim vrućinama već na početku ljeta, u evropskim političkim centrima uveliko se kuha nešto sasvim suprotno – odgađanje klimatskih ciljeva koje je Evropska unija sebi odredila.
Već neko vrijeme nekolicina geostratega ukazuje na to da se EU nalazi u situaciji da na najvišoj ljestvici prioriteta zadataka ima tri prioriteta: naoružavanje zarad poboljšanja sopstvene odbrane, reindustrijalizaciju zarad povećanja ekonomskog rasta i dekarbonizaciju zarad postizanja zacrtanih klimatskih ciljeva. Međutim, ostvarivanje ova tri prioriteta postalo je nemoguća jednačina za EU, koja će zbog nedostatka novca morati odgoditi jedan od tri prioriteta.
Pojedini geostratezi odavno se "klade" da će klimatski ciljevi biti odgođeni zarad sigurnosti, a na to su počeli da ukazuju i podaci proteklih šest mjeseci 2025. godine. Prema analizi koju je uradila agencija Global Trade Alert, koja prikuplja informacije o politikama koje utječu na svjetsku trgovinu i investicije, od januara do juna 2025. godine, broj industrijskih politika usmjerenih na zelene tehnologije u EU, kao što su fotonaponske ćelije, vjetroturbine, električna vozila i vodonik, bio je polovina onoga što je zapravo najavljeno u istom periodu 2024. godine.
Otupjela zelena oštrica
"Najavljene politike koje navode geopolitičke ili nacionalne sigurnosne probleme sada čine 54 posto svih mjera, u odnosu na 22 posto u periodu od 2023. do 2024. U zapadnim zemljama, ovaj porast je potisnuo inicijative usmjerene na klimu, koje sada predstavljaju samo 15 posto – zaostajući čak i za politikama usmjerenim na konkurentnost kojih je 20 posto", ističe u analizi pod naslovom "Tupljenje zelene oštrice: promjena industrijske politike zbog geopolitičkih prioriteta" šef analitike agencije Global Trade Alert Fernando Martin Espejo, dodajući da se ova promjena ne ogleda u zemljama van Zapada.
Bloomberg
Politička apatija po pitanju klime nas neće nigdje odvesti, ističe se u uredničkom komentaru irskog liberalnog dnevnog lista The Irish Examiner i upozorava da dok se "međusobno borimo i usmjeravamo pažnju na nepotreban pokolj koji su namjerno stvorili zlonamjerni akteri širom svijeta, naša pažnja je skrenula s rata koji moramo dobiti".
"Dok se Brazil sprema da bude domaćin (konferencije o klimi) COP30 u Belemu u novembru, nedostatak međunarodne pažnje za klimatska pitanja postaje problem sam po sebi. Manje od 30 od 200 zemalja učesnica je čak i sastavilo planove kako je zahtijevano Pariskim sporazumom iz 2015. godine, za borbu protiv najgorih efekata globalnog zagrijavanja", ističe irski dnevnik.
Vlade i vlasti su više usredsređene na izbjegavanje svojih odgovornosti nego na djelovanje s predviđanjem i rad za opće dobro, navodi komentator belgijskog dnevnog lista Le Soir Michel De Muelenaere, apelujući i na pojedince da bi trebalo malo da preispitaju svoju savjest.
"Zašto ne bismo pažljivije pogledali ove svakodnevne žalbe, ove strahove za budućnost i naše voljene, koji su potkopani našim ličnim izborima u pogledu načina života, potrošnje, mobilnosti, hrane i štednje, koji su ponekad u potpunoj suprotnosti s današnjim najhitnijim pitanjima", pita se ovaj komentator i ističe da bi mnoštvo malih gesti zajedno više od bilo koje ankete dokazalo da postoji "kolektivna volja da se redefinira okvir politike, ekonomije i našeg društvenog suživota".
Zaokret u Njemačkoj
To redefiniranje, pak, vodeći evropski političari sagledavaju malo drugačije. Podaci iz 2025. godine ukazuju na zaokret od klimatskih ciljeva ka geopolitičkim prioritetima, što, kako procjenjuje Fernando Martin Espejo, dovodi do rizika da bude potkopana ekonomije obima i da budu fragmentirane investicije u zelene tehnologije. A da o tom zaokretu polako sve otvorenije govore i evropski politički lideri svjedoče nedavne izjave članova nove njemačke vlade.
Najprije je ministrica ekonomije Katherina Reiche dovela u pitanje klimatske ciljeve do 2045. godine, ističući da je zelenoj energetskoj tranziciji potrebna "provjera realnosti" te da će vlada dati prioritet sigurnosti snabdijevanja električnom energijom u odnosu na zaštitu klime.
Bloomberg Suša širom Evrope smanjila prinose od usjeva
"Vlada mora pronaći pravu ravnotežu između zaštite klime, sigurnosti snabdijevanja i troškova", rekla je ministrica Reihe početkom maja na jednoj konferenciji, tvrdeći da je fokus posljednjih godina nesrazmjerno bio na prvom, a da će nova vlada staviti sigurnost snabdijevanja "na prvo mjesto", a istovremeno će se fokusirati na održavanje što nižih troškova sistema, koje su prethodne vlade "potcijenile".
Ona je proteklih dana istakla i da su ciljevi o smanjenju emisije ugljendioksida do 2030. i 2035. "previše kruti" i da ne zna je li prethodna savezna vlada to ranije izračunala kada je unaprijedila njemački cilj o klimatskoj neutralnosti do 2045. godine. Pozvavši na fleksibilniji pristup klimatskim ciljevima, ona je istakla da "ako je zaštita klime organizirana tako da se od nje ne može zaraditi novac..., onda to ide u pogrešnom smjeru", prenio je dnevni list Welt.
U intervjuu za ARD prije nekoliko dana to je potvrdio i kancelar Friedrich Merz, koji se također zapitao "šta se može učiniti" da se postignu klimatski ciljevi zacrtani do 2045. godine.
S druge strane, pojedini njemački mediji ističu da bi aktuelne visoke temperature trebalo ponovo da stave klimatske promjene u centar pažnje. Komentator dnevnog lista Sueddeutsche Zeitung Thomas Hummel piše, međutim, da je na mnogim mjestima suprotan slučaj.
"Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemačka ministrica energetike i ekonomije Katherina Reiche i mnogi drugi političari u evropskim vladama trenutno govore ljudima da su konkurentnost i ekonomski rast glavni prioriteti. Zaštita klime? Da, i to. Ali to nas ne smije spriječiti da zarađujemo novac ili poremetiti naše navike. Ako potraje duže, pa neka bude tako. Šteta je samo što nas baš sada pogađa toplotni talas", ističe Hummel i dodaje da ova sedmica još jednom pokazuje da je globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem stvarno i prijeteće. "Morali biste čvrsto zatvoriti oči, pokriti uši i pojačati klima-uređaj na maksimum da biste ignorirali ovu činjenicu".
Različiti pogledi ljevice i desnice
I komentator francuskog lista Liberation Hamdam Mostafavi smatra da su vladini propisi odavno zakasnili te da je toplotni talas jak, a mjere koje se preduzimaju nedovoljne.
"Naša nesposobnost da se prilagodimo odnosi sve više žrtava. Pogotovo što toplotni talasi više nisu rijetka pojava već norma. Svakodnevni život staje: škole se zatvaraju u nekoliko odjeljenja, aktivnosti se smanjuju, a svakodnevni život postepeno nagriza ova vrućina koja će postati sve veći teret", opisuje Mostafavi situaciju u Francuskoj u kojoj su škole i javne institucije zatvorene zbog velikih vrućina. "Ovo pitanje je dugo bilo slijepa tačka u javnoj politici, ali će međustranački zakon biti predstavljen Narodnoj skupštini u narednih nekoliko dana... Nadajmo se da će to pokrenuti pitanje naprijed".
Bloomberg
Nasuprot ovim listovima blage lijeve orijentacije, komentator britanskog konzervativnog sedmičnika The Spectator Robert Taylor na ovakve mjere država ističe da se osjeća kao da njima upravlja država dadilja.
"Možda je to zavjera o nultoj potrošnji. Što više plašimo ljude normalnim vremenom, lakše ćemo ih natjerati da kupe toplotne pumpe i električne automobile. Ali veći problem je sigurno ova užasna ovisnost o državi, koju podržava i pomaže industrija zdravlja i sigurnosti, koja je specijalizirana za infantilizaciju svih nas", smatra Taylor i ističe da nas sve to navodi da se zapitamo šta je sljedeće, ironično navodeći moguća pitanja. "Ministar zdravlja koji nas podsjeća da koristimo zaklon po kiši? Da se umotamo ako pada snijeg? Da pijemo kada smo žedni? Da presvučemo donji veš?"
Za razliku od britanskih konzervativaca, holandski smatraju da je svima u Evropi potreban zajednički pristup zaštiti životne sredine. Prema ocjeni uredništva holandskog lista Trouw, apsolutno je neophodna čvrsta agenda za zaštitu klime na kojoj industrija može graditi naredne decenije.
"Poslovnom lobiju, koji se zalagao za ukidanje poreza na ugljendioksid, ne smije biti dozvoljeno da se zavali i opusti. Holandija to ne može sebi priuštiti, ni ekološki ni ekonomski", ističe ovaj list i dodaje da je potreban "zeleni master plan". "Zemlje EU moraju uskladiti svoje strategije industrijske proizvodnje, uzimajući u obzir klimu. A subvencije za fosilna goriva moraju biti ukinute".
Bloomberg I na sjeveru Evrope se mijenja narativ o klima-uređajima
Nasuprot tome, komentator francuskog liberalnog dnevnika Les Echos Dominique Seux se zalaže za razvijanje jednog tabua u zapadnoj i sjevernoj Evropi, a to je ugradnja klima-uređaja za rashlađivanje prostorija. Seux ističe da "moramo saditi drveće u gradovima, razviti planove podrške za ranjive, promijeniti poljoprivredne prakse, preispitati uslove rada i tako dalje", ali da u EU "jedan tabu mora biti prekinut: klimatizacija".
"Dok je to uobičajeno u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, u Francuskoj ima lošu reputaciju kada je riječ o privatnom i zajedničkom životnom prostoru, ali i školama", navodi Seux i dodaje da je, ipak, već postignut napredak u ograničavanju njenog štetnog utjecaja na klimu, a moguć je i daljnji napredak. "Vrijeme je da promijenimo narativ i prihvatimo tehnologiju prije nego što toplotni talasi postanu fatalni".
.webp){kind=icon}
