Lampice, hrana, pokloni... ovo je tek dio tradicije bez koje mnogi ne mogu ni zamisliti decembar i blagdane. No dok kod većine ljudi ovakav blagdanski ugođaj budi lijepe uspomene i uzbuđenje, realnost je da se iza njega krije ozbiljan okolišni teret o kojem rijetko razmišljamo. U samo nekoliko sedmica svake godine proizvedemo ogromne količine otpada, potrošimo više energije i ispustimo više štetnih emisija nego u bilo kojem drugom dijelu godine, a sve uz ispriku blagdana.
Dva su ključna faktora zašto je blagdansko razdoblje loše za okoliš: prvi je povećani promet, koji najviše doprinosi stvaranju emisije CO₂, te znatno veća količina otpada koju kreiramo hranom i poklonima. Prema pisanju Evropske komisije, svako od nas tokom blagdana generira u prosjeku dodatnih 650 kilograma emisija ugljičnog dioksida (CO₂) i 30 posto otpada.
Ipak, sve ovo ne znači da ne trebamo uživati u blagdanima, već da trebamo biti svjesni čime najviše štetimo okolišu i pronaći način kako da to popravimo.
Čime najviše štetimo okolišu?
Stvaranje dodatnog smeća jedan je od glavnih okolišnih problema koji se veže uz blagdane. Smeće kreiramo na tri načina: kupovinom nepotrebnih poklona, ambalažom u kojoj se oni nalaze te dodatnim ukrašavanjem svakog od njih. Razmislite samo koliko se u paketima ispod božićnih drvca nalazi plastike, tekstila i beskorisnih stvari koje će brzo postati dio otpada, kao i ukrasnog papira, mašni, vrećica i kutija kojim se nakon Božića pune kante za smeće.
Koliko otpada se stvara u blagdanskom periodu pokazuju podaci prema kojima se u Velikoj Britaniji svake godine koristi 367 hiljada kilometara papira za zamatanje, količina kartona koja se koristi za pakiranje PlayStation, Nintendo i Xbox konzola pokriva područje veće od grada Londona te se baci oko osam miliona pravih božićnih jelki.
Istovremeno se u SAD-u svake godine proda do 30 miliona pravih božićnih jelki, a iako oko 45 posto Amerikanaca preferira umjetna drvca koja se mogu ponovo koristiti, treba imati na umu da materijali koji se koriste za njihovu izradu također imaju negativan utjecaj na okoliš jer materijalima od kojih se rade trebaju hiljade godina da se razgrade nakon što se konačno odlože na odlagalište otpada.
U SAD-u se svake godine proda do 30 miliona pravih božićnih drvca | Bloomberg
Nizu loših statističkih podataka vrijedi dodati i da Britanci u božićnom razdoblju iskoriste i 189 miliona baterija te bace njih sedam miliona, a očekuje se i da će devet miliona igračaka kupljenih za Božić završiti na odlagalištu, prema podacima britanske kompanije GWP Group.
Svemu dodatno doprinosi i online kupovina čija popularnost kontinuirano raste. U 2025. godini potrošači su potrošili oko deset posto više samo na Crni petak, a najveći problem je to što se kod online kupovina na kraju vraća veći postotak kupljenog u usporedbi s proizvodima kupljenim u fizičkim trgovinama. Proces povrata robe znatno povećava CO₂ emisije, a treba dodati i da brojni povrati (oko 80 posto njih), posebno odjeća, na kraju završe na odlagalištu umjesto da se pošalju drugom kupcu. Uz to, online kupovina generira 4,8 puta više ambalažnog otpada od kupovine u trgovini.
Zanimljivo je i da, prema podacima britanskog Royal Maila, u Velikoj Britaniji tokom božićnog razdoblja u prosjeku svaka osoba pošalje oko 16 božićnih čestitki, od čega se otprilike 30 hiljada tona tih čestitki na kraju baci. Prema nekim izvorima, količina materijala za čestitke i njihovu ambalažu korištena tokom božićnog razdoblja mogla bi 260 hiljada puta prekriti Big Ben.
Među otpadom često završi i hrana bez koje su blagdanski stolovi nezamislivi. No u svemu tome, izgleda, kontinuirano pretjerujemo, pa tako blagdanski obroci često rezultiraju porastom količine ostataka koji se na kraju ne pojedu. Tako podaci vodeće britanske kompanije za gospodarenje otpadom pokazuju da se u Velikoj Britaniji za Božić baci 263 hiljade purana i 7,5 miliona pita od mljevenog mesa, dok se za vrijeme blagdana proizvede ukupno 30 posto više otpada u usporedbi s ostatkom godine.
Božićna putovanja
Uz otpad, najveće zagađenje tokom blagdana stvaraju putovanja. Većina ljudi u ovo doba ili putuje svojim porodicama ili koristi priliku za turističke posjete drugim gradovima i državama te pri tome zanemaruje da je upravo prijevoz jedan od glavnih izvora emisija ugljičnog dioksida tokom blagdana.
Među otpadom često završi i hrana | Depositphotos
Putovanja na velike udaljenosti znatno rastu od kraja novembra, a zatim posebno u sedmicama kada su Božić i Nova godina. Procjenjuje se da je 81,8 miliona ljudi planiralo putovati tokom blagdanske sezone 2025., što je porast u odnosu na prethodne godine.
Moguće alternative
No dok je jasno da za većinu ljudi nije rješenje odustati od blagdanskog putovanja kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš, važno je uzeti u obzir mogućnosti putovanja koja manje zagađuju. Tako brojni stručnjaci preporučuju putovanja vozovima koji proizvode 80 posto manje ugljičnih emisija po osobi i po kilometru od letenja.
No alternativna rješenja koja su manje štetna za okoliš postoje u svim slučajevima. Primjerice, u slučaju otpada nastalog zbog pakovanja poklona, pozitivna promjena bila bi vidljiva već kada bismo umjesto u novi papir za zamatanje, poklone zamatali u reciklirane ili prirodne materijale. Također, hranu bismo trebali spremati promišljeno i u količinama koje će se pojesti, kupljene poklone zamijeniti home made, prirodnim i iskoristivim poklonima, dok za božićna drvca postoje opcije unajmljivanja ili lične sadnje.
Ono što je sigurno je da briga o okolišu ne treba uništiti blagdanski ugođaj, no možda biste trebali više paziti da se ne potiče suprotan scenarij.
.webp){kind=icon}
