Tisuće uložaka i tampona godišnje završe u Jadranu, razgrađuju se stoljećima, a većina žena ni ne zna koliko ih mjesečno potroši. Dok se u svijetu sve više govori o zelenijim alternativama i ukidanju poreza na menstrualne proizvode, Hrvatska je tek djelomično zakoračila u tom smjeru snižavanjem PDV-a, ali bez sustavne podrške održivim rješenjima.
Jedan od rijetkih regionalnih brendova koji pokušava to promijeniti je Pom Pom Pomisli, iza kojeg stoje Srpkinja Una Stupar Jokić i Hrvatica Mirta Stojković. Njihovi ulošci od organskog pamuka odnedavno su dostupni i u hrvatskim trgovinama
Žene tijekom reproduktivnog razdoblja prođu kroz oko 450 menstrualnih ciklusa, a samo na krvarenje ode ukupno sedam godina života, pokazuju podaci UNICEF-a. U razvijenim zemljama, žena tijekom života proizvede prosječno 200 kilograma otpada od higijenskih uložaka i tampona, prema procjeni danske nevladine organizacije Womena.
U nisko i srednje razvijenim zemljama, milijuni žena nemaju pristup osnovnoj menstrualnoj higijeni, a oko 500 milijuna žena u svijetu pogođeno je menstrualnim siromaštvom, navodi Svjetska banka.
Dok Womena procjenjuje da žene u razvijenim zemljama tijekom jednog ciklusa upotrijebe oko 30 menstrualnih proizvoda, u slabije razvijenim zemljama taj je broj tri puta manji, oko 10.
"Radile smo istraživanja tržišta i otkrile da većina žena zapravo ni ne zna koliko troši na uloške", kaže Una Stupar Jokić. "Paralelno s tim, živimo u vremenu u kojem je menstrualno siromaštvo i dalje realnost za većinu žena u svijetu".
Depositphotos
Priča koja povezuje Beograd i Zagreb
"Upoznale smo se 2012. u Beogradu. Mirta je tada bila u sedmom mjesecu trudnoće i pokretala pole dance studio. Rekla mi je: 'Trebam partnericu, mislim da bismo bile dobar spoj'. Ja sam se kasnije preselila u New York, no pandemija me vratila", priča Stupar Jokić.
U razdoblju lockdowna, odlučile su istražiti tržište menstrualnih proizvoda.
"Vidjele smo da tamponi nisu opcija za većinu žena u regiji. Primjerice, samo dva posto žena u Srbiji koristi tampone, zbog predrasuda o toksičnom šoku. Krenule smo razvijati uloške - proizvod koji će biti dizajniran za žene, iz ženskog iskustva", kaže.
Njihovi ulošci imaju gornji sloj od čistog organskog pamuka, upijajući sloj od celuloze, a nepropusna traka ispod sadrži plastiku. Prvotno su proizvodile u Sloveniji, no cijene su skočile za 30 posto, pa su odlučile preseliti proizvodnju u Kinu gdje se, ističu, proizvodi i za europsko tržište, uz sve tražene sanitarne i kvalitativne certifikate.
"Željele smo ponuditi najbolji mogući proizvod po cijeni koju si žene mogu priuštiti. Cijene ambalaže i biorazgradivih dodataka toliko bi podigle cijenu, da bi ga mnoge žene morale preskočiti", objašnjava Stupar Jokić te dodaje "Pitanje nije samo konkurentnosti, već dostupnosti".
Brend je od ožujka 2025. dostupan i u hrvatskim trgovinama, a već se dulje prodaje u Srbiji.
Utjecaj na okoliš i problem reciklaže
Standardne menstrualne proizvode teško je reciklirati, upravo zbog njihovog sastava. Tamponi se u prosjeku razgrađuju brže nego ulošci, no rjeđe se koriste, najčešće zbog straha od toksičnog šoka - medicinskog stanja koje može izazvati zaboravljeni tampon.
Za razgradnju tampona, koji sadrže kombinaciju sintetičkih vlakana i pamuka, potrebno je od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o sastavu, pokazuje online kalkulator Decomposition Time. No za razgradnju jednog menstrualnog uloška potrebno je između 500 i 800 godina.
Iako organske alternative sadrže više prirodnih materijala, većina i dalje ima plastičnu ili bioplastičnu podlogu kako ne bi propuštali. U praksi, ni u Hrvatskoj, ni u većini zemalja svijeta, takvi proizvodi se ne recikliraju sustavno.
Plastika u morima, sanitarni otpad na plažama
Plastika čini oko 80 posto otpada koji dospijeva u mora Europske unije, prema izvješću Europske komisije iz 2016. godine, a u Hrvatskoj je taj udio i veći. Od oko 229 tona plastike koja godišnje završi u Sredozemnom moru, najveći dio završi uz hrvatsku obalu, zbog utjecaja morskih struja i plitkosti Jadrana.
Sanitarni proizvodi (ulošci, tamponi, pelene, štapići za uši) čine oko jedan posto otpada koji more izbaci na plaže.
Porezi, politika i osviještenost
U svijetu raste pritisak za smanjenje ili ukidanje poreza na menstrualne proizvode. Ujedinjeno Kraljevstvo je 2021. ukinulo porez na sve menstrualne proizvode, Škotska ih je iste godine učinila besplatnima u školama i javnim ustanovama, dok je Irska 2023. također ukinula porez, ali samo za jednokratne proizvode, dok se na menstrualne čašice i dalje plaća 23 posto PDV-a.
U Adria regiji, samo Hrvatska i Slovenija primjenjuju snižene porezne stope. U Hrvatskoj se od travnja 2022. na uloške i tampone primjenjuje 13 posto PDV-a (umjesto uobičajenih 25). Najniža stopa od pet posto odnosi se na osnovne prehrambene proizvode, pomagala i kulturne sadržaje.
U Sloveniji je menstrualni PDV snižen na 9,5 posto, u Srbiji i BiH ostaje 20, odnosno 17 posto, dok Sjeverna Makedonija ima PDV od 18 posto, bez ikakvih izuzetaka za ove proizvode.
No nijedna zemlja regije još nije uvela niži porez na višekratne proizvode poput menstrualnih čašica ili upijajućeg rublja, pokazuju podaci Period Tax, projekta UN-a za vodu, higijenu i sanitarne uvjete (WASH).
"Organski pamuk je skuplji, pa je i cijena proizvoda viša. Ali to je kao s maslinovim uljem - znate da postoji ono od komine i ono ekstra djevičansko. Ne očekujete da će koštati isto. Problem je što mnogi ne razumiju zašto je prirodni, zdravstveno sigurniji materijal bolji izbor", kaže poduzetnica.
Pom Pom Pomisli razvile su i vlastiti slogan "Pun mi je mjesec" kao komentar na način kako mediji i reklame prikazuju menstruaciju.
"Godinama nas uvjeravaju da trebamo nositi bijele hlače kad imamo menstruaciju i ponašati se kao da ništa nije, a krv u reklami prvi put je prikazana crvenom bojom tek 2017. godine" podsjeća Stupar Jokić.
I dok većina žena u regiji još nema naviku birati ekološki prihvatljive proizvode, ove dvije poduzetnice vjeruju da kombinacija edukacije, pristupačne cijene i iskrenog pristupa može stvoriti razliku - i za žene, i za okoliš.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...