Najbogatiji ljudi na svijetu doprinose klimatskoj krizi ne samo kupnjom proizvoda i potrošnjom energije, nego i ulaganjima u prljave industrije, pokazuje novo izvješće.
Prema analizi World Inequality Laba, najbogatijih jedan posto svjetske populacije odgovorno je za 15 posto emisija koje se pripisuju potrošačima. No kad se njihov ugljični otisak mjeri kroz imovinu kojom raspolažu, taj udio skače na oko 40 posto.
Laboratorij, koji djeluje pri Paris School of Economics i Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyju, računao je emisije povezane s ulaganjima, vlasničkim udjelima u kompanijama i drugim oblicima imovine. Primjerice, emisije iz vađenja nafte pripisuju se vlasnicima dionica naftnih kompanija, čak i ako oni žive na drugom kontinentu i uopće ne koriste energiju koju te tvrtke proizvode.
"Bogatstvo je važno, možda i važnije od potrošnje, za razumijevanje i rješavanje klimatske krize", naveli su istraživači Cornelia Mohren i Lucas Chancel.
"Budući da najbogatija kućanstva posjeduju i kontroliraju kapital koji određuje buduće emisije, klimatske politike moraju gledati dalje od poreza na ugljik za potrošače".
Većina emisija najbogatijih 10 posto dolazi iz vlasništva nad imovinom | Bloomberg
Prema njihovoj metodologiji, glavnina emisija koje proizvode najbogatiji proizlazi iz vlasništva nad imovinom. U SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj oko 75 posto emisija koje se pripisuju najbogatijih 10 posto stanovništva dolazi iz imovine koju posjeduju. Taj udio dodatno raste među najbogatijim jedan posto, kod kojih oko 90 posto emisija proizlazi iz imovine. Računica obuhvaća oko 60 posto globalnih emisija, jer ne uključuje emisije kućanstava i vlada.
Najveći dio emisija povezanih s imovinom dolazi iz vlasništva nad dionicama, uključujući dionice naftnih kompanija.
Istraživači su se pritom bavili i time gdje te kompanije posluju. Oko polovice naftnih i plinskih polja u vlasništvu šest najvećih svjetskih naftnih kompanija sa sjedištem u Europi i Sjevernoj Americi nalazi se u zemljama globalnog Juga.
Najbogatiji na svijetu drže veći udio imovine s visokim emisijama | Bloomberg
Drugim riječima, iako stanovnici najbogatijih zemalja sve više koriste obnovljivu energiju kod kuće, oni i dalje stvaraju emisije kroz fosilna ulaganja u inozemstvu.
"Dobar dio njihovog prividnog klimatskog napretka zapravo se temelji na outsourcingu emisija kroz globalna financijska tržišta", pišu autori.
Velik udio svjetskih rudnika ugljena također je u vlasništvu stranih investitora. U podsaharskoj Africi više od 30 posto rudnika kontroliraju kompanije izvana, iako je često teško ući u trag stvarnim vlasnicima.
Poslovanje američkih i europskih naftnih kompanija diljem svijeta | Bloomberg
Sve to, smatraju autori, ima ozbiljne implikacije za klimatsku politiku. Budući da se većina emisija najbogatijih stvara kroz vlasništvo nad imovinom, oni bi mogli znatno smanjiti svoj klimatski otisak bez promjene životnog stila. Studija ukazuje i da je potrebno preusmjeriti kapital iz prljavih industrija prema javnim ulaganjima kako bi se ostvarili klimatski ciljevi.
"Zaključak je da je dekarbonizacija investicijskih portfelja jednako važna kao i dekarbonizacija potrošnje", zaključuju istraživači.
.webp){kind=icon}
