Trump novom carinom od 10 odsto pokušava da spasi trgovinsku agendu

Predsjednik SAD-a Donald Trump uveo je globalnu carinu od 10 odsto na stranu robu, brzo djelujući kako bi očuvao svoju trgovinsku agendu nakon što je Vrhovni sud poništio carine koje je nametnuo prošle godine.

Carina, koju je Trump naložio direktivom u petak, trebalo bi da stupi na snagu 24. februara u 00:01 po vremenu u Washingtonu, prema dokumentu koji je objavila Bijela kuća.

"Velika mi je čast što sam upravo potpisao, iz Ovalnog kabineta, globalnu carinu od 10 odsto za sve zemlje, koja će stupiti na snagu gotovo odmah. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju!", napisao je Trump u objavi na društvenim mrežama.

Trump uvodi novu osnovnu dažbinu prema Odjeljku 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji predsjedniku daje jednostrano ovlašćenje da uvodi carine. Međutim, ova neprovjerena pravna odredba postavlja ograničenje od 150 dana na to koliko dugo carine mogu ostati na snazi.

Kongres bi morao odobriti svako produženje, što predstavlja komplikaciju za predsjednika, jer su se demokrate i pojedini republikanci protivili dijelovima njegove carinske agende.

Bloomberg

 

Vrhovni sud SAD-a je u odluci donesenoj ranije u petak, izglasanom odnosom 6-3, presudio da je bilo nezakonito to što je Trump koristio decenijama star savezni zakon o vanrednim ovlašćenjima kada je uveo takozvane "recipročne" carine. Trump se prošlog aprila pozvao na taj zakon kako bi uveo dažbine desetinama trgovinskih partnera SAD-a, u rasponu od 10 do 50 odsto.

Sudije su poništile te carine zajedno s dažbinama na robu iz Kanade, Meksika i Kine koje je Trump uveo pozivajući se na borbu protiv krijumčarenja fentanila. Presuda takođe dovodi u pitanje odvojene IEEPA carine uvedene na robu iz Brazila i Indije.

Uz jedinstvenu stopu od 10 odsto, Trump je rekao da će zadržati postojeće uvozne poreze prema odjeljcima 301 i 232 te nagovijestio planove za pokretanje dodatnih trgovinskih istraga. Trump je naložio Kancelariji trgovinskog predstavnika SAD-a da započne istrage prema svojim ovlašćenjima iz Odjeljka 301, navodi se u dokumentu.

Carine prema Odjeljku 301 zahtijevaju istrage specifične za pojedine zemlje koje uključuju saslušanja i mogućnost da pogođene kompanije ili države iznesu svoje stavove. Zvaničnici bi morali zaključiti da je određena zemlja prekršila trgovinski sporazum ili primjenjivala prakse koje opterećuju trgovinu SAD kako bi uveli carine.

"Očekujemo da će ove istrage obuhvatiti većinu glavnih trgovinskih partnera i baviti se oblastima zabrinutosti kao što su industrijski višak kapaciteta, prisilni rad, prakse određivanja cijena farmaceutskih proizvoda, diskriminacija američkih tehnoloških kompanija i digitalnih dobara i usluga, porezi na digitalne usluge, zagađenje okeana i prakse povezane s trgovinom morskim plodovima, rižom i drugim proizvodima", izjavio je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer u saopštenju.

Greer je rekao da će se nove istrage odvijati "ubrzano", dok će tekuće istrage prema Odjeljku 301, uključujući one koje se odnose na Brazil i Kinu, biti nastavljene.

Administracija Donalda Trumpa ranije je koristila te mjere za uvođenje dažbina na kineski izvoz, automobile i metale. Predsjednik je ranije u petak nagovijestio da bi se te istrage mogle provoditi dok je osnovna stopa od 10 odsto na snazi, te na kraju zamijeniti jedinstvenu stopu - iako nije želio isključiti mogućnost da bi mogao tražiti i produženje dažbina prema Odjeljku 122. Trump je rekao da razmatra carine na strane automobile u rasponu od 15 do 30 odsto.

Plan predsjednika da uvede globalnu dažbinu od 10 odsto mogao bi povećati prosječnu efektivnu carinsku stopu u SAD na 16,5 sa 13,6 odsto, ili je smanjiti na 11,4 odsto, ako se zadrže postojeća izuzeća, procjenjuje Bloomberg Economics.

Jamieson Greer je, upitan o postojećim izuzećima, rekao da Bijela kuća nastoji osigurati "kontinuitet" s novom uredbom, koja će stupiti na snagu na dan kada Trump treba da održi govor o stanju nacije pred Kongresom.

Među tim izuzećima, koja takođe neće biti obuhvaćena novom carinom od 10 odsto, nalaze se proizvodi usklađeni s postojećim trgovinskim sporazumom SAD-Meksiko-Kanada. Naredba takođe zadržava izuzeća za pojedine poljoprivredne proizvode, u skladu s ranijim, poništenim dažbinama.

Bloomberg

 

Don Bacon, republikanac iz Nebraske i kritičar carina koji se ne kandiduje za reizbor, upozorio je da će plan Donalda Trumpa da uvede carinu od 10 odsto i koristi druge mehanizme za nametanje dažbina dovesti do toga da više republikanaca glasa protiv njegove trgovinske agende.

"Kongres će o ovome glasati ako to učini. Suština je jasna", rekao je Bacon. On je bio jedan od šest republikanaca koji su se prošle sedmice pridružili demokratama u Predstavničkom domu kako bi poništili Trumpove carine za Kanadu.

Odluka Vrhovnog suda otvara nova pitanja o prihodima koji su već prikupljeni kroz carine. Više od 1.500 kompanija podnijelo je tužbe zbog carina pred trgovinskim sudom uoči presude, prema analizi Bloomberga.

Sudije se nisu izjasnile o tome da li uvoznici imaju pravo na povrat novca, ostavljajući nižem sudu da o tome odluči. Donald Trump kritikovao je Vrhovni sud jer nije dao smjernice o tome kako bi povrati trebalo da budu riješeni. "O tome se ne govori. Završićemo na sudu narednih pet godina", požalio se Trump tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući.

Povrati bi mogli dostići čak 170 milijardi dolara - više od polovine ukupnih prihoda koje su Trumpove carine donijele. Ipak, ministar finansija Scott Bessent rekao je da će prihod prikupljen od carina biti "praktično nepromijenjen u 2026." uprkos pravnoj odluci.

"Procjene Ministarstva finansija pokazuju da će korištenje ovlašćenja iz Odjeljka 122, u kombinaciji s potencijalno pojačanim carinama prema odjeljcima 232 i 301, rezultirati praktično nepromijenjenim prihodima od carina u 2026.", rekao je on u obraćanju Klubu ekonomista u Dallasu u petak.