Je li ovo vrhunac Trumpovog mandata

"Otkad sam izabran 2024. godine, burza je dosegla vrhunac 52 puta, a gospodarstvo je praktički bez inflacije. Nikada nije bilo ništa slično!" Američki predsjednik Donald Trump žestoko je otvorio svoju kolumnu objavljenu u Wall Street Journalu.

Što se tiče stanja američkih tržišta kapitala, napisao je da je burza od "Dana oslobođenja" naglo porasla i gospodarstvo raste, iako su demokrati "oduzeli postotni bod obustavom rada savezne vlade", dok je inflacija pala, a plaće su porasle. Njegova je forma, kao i uvijek kada je riječ o samohvali i kritici demokrata, bila poletna.

"Prosječni realni dohodak radnika porastao je za 1000, 2000 dolara ili više prošle godine, puno brže od rasta potrošačkih cijena. Plaće su daleko nadmašile inflaciju," glasila je ključna tvrdnja kojom Trump pogađa u samu srž trenutnog raskoraka između makroekonomskog optimizma i pesimizma među Amerikancima.

Oni se, zajedno s investitorima, pitaju je li Trumpova ekonomska politika vođena carinama konačno dosegla vrhunac.

Sudeći prema anketama, gospodarstvo, a posebno njegov utjecaj na džepove i novčanike Amerikanaca, ono je što će odlučiti o izborima za Kongres u studenom. Rizik za Trumpa je izvanredan: ako zakonodavnu vlast preuzme demokratska oporba, mogli bi mu oduzeti glavni svestrani alat, carine, u slučaju nepovoljnog ishoda na američkim sudovima. Uostalom, ni sam Trump više nije toliko uvjeren u učinak svoje "omiljene riječi u rječniku".

 

Impresivne statistike unatoč skepticizmu

Predsjednikovu hvalisanju o prosperitetu Sjedinjenih Država s gledišta statistike teško je prigovoriti. Realni dohoci rastu, a inflacija doista pada – siječanjski podatak od 2,4 posto pokazao je primjetno usporavanje, kako u usporedbi s prosinačkih 2,7 posto, tako i u višemjesečnoj usporedbi. Američka inflacija nije bila ovako niska posljednjih osam mjeseci, iako i dalje ostaje iznad ciljanih dva posto. Trump tvrdi da "gospodarski rast ne uzrokuje inflaciju – zapravo, često čini upravo suprotno", a čini se da to potvrđuje središnja banka i njezina suzdržanost prema daljnjem popuštanju monetarne politike. Gotovo je sigurno da "politike vođene podacima" središnje banke u ožujku neće donijeti novo sniženje kamatnih stopa, dok bi u 2026. godini trebalo doći do još samo jednog reza.

Tu su i podaci o američkom tržištu rada – američko je gospodarstvo u siječnju otvorilo 130 tisuća radnih mjesta. To je postignuće koje ne samo da je gotovo dvostruko nadmašilo prognoze, već predstavlja i najveći porast još od prosinca 2024. godine.

Činjenicu da je Trumpova agenda America First prvorazredan uspjeh, u konačnici odražava i izvrsna kondicija bika s Wall Streeta. Iako su indeksi posljednjih tjedana blago skliznuli zbog sumnji u astronomska ulaganja u razvoj umjetne inteligencije, Dow Jones je početkom veljače ipak probio granicu od 50 tisuća bodova, što je Trump i obećao. Nakon toga su indeksi, zbog skepticizma prema tehnološkim dionicama, zabilježili pad. Sva tri važna američka indeksa prošli su tjedan zaključila u "crvenom", a najviše tehnološki Nasdaq, koji je izgubio više od dva posto. Trump, pak, tvrdi da će do kraja mandata, odnosno do početka 2029. godine, indeks premašiti čak 100 tisuća bodova.

 

 

 

Dvostruka prijetnja

Zajednički nazivnik zavidnog stanja američkog gospodarstva i tržišta su – prema Trumpu – carine. "Nesumnjivo, zasluge za ovaj ekonomski uspjeh moraju se pripisati onome što je sam WSJ opisao kao 'najveći šok u ekonomskoj politici' u više od 50 godina – mojim carinama", tvrdio je samoprozvani 'Tariff Man', preuzimajući zasluge za uspjehe najvećeg svjetskog gospodarstva. No upravo bi mu taj najuniverzalniji alat mogla oduzeti demokratska pobjeda na međuizborima.

Politolog s Fakulteta društvenih znanosti (FDV) u Ljubljani, Tomaž Deželan, istovremeno upozorava na nestabilnost Trumpove gospodarske politike u posljednjih godinu dana, što odbija birače. "Strategija jačanja domaćeg gospodarstva ne funkcionira", kaže Deželan, jer Trump iznova odustaje od svojih prijetnji, dopušta iznimke, mijenja odluke, čini ustupke, jednostrano prihvaća odgode i tako dalje. Stručnjak za američku politiku tvrdi da to stvara ozračje nepredvidivog carinskog rata "koji je loš za američko gospodarstvo i potrošače".

Amerikanci i tvrtke ne vide pozitivne učinke i ostaju nezadovoljni unatoč ohrabrujućim statistikama. Istraživanje Pew Centra iz veljače pokazuje da 70 posto Amerikanaca ocjenjuje ekonomsku situaciju kao zadovoljavajuću ili lošu. Uz upornu inflaciju, najviše ih brinu rastući troškovi života, što i dalje smanjuje povjerenje potrošača.

Slične je zaključke u svojim anketama donio i Fed, ispitujući pritom poglede na budućnost. Amerikance brine i ono što dolazi. "Kućanstva su pesimistična glede gospodarstva općenito, ali raste i zabrinutost za vlastito financijsko stanje", napisala je u komentaru statistike Elizabeth Renter, glavna ekonomistica u NerdWalletu. Dodaje kako sve veći udio ispitanika izvještava o trenutačnom pogoršanju financijske situacije te očekuje da će se ono u idućoj godini dodatno produbiti.

"Došlo je do relativno velike razlike između povjerenja potrošača te stvarne potrošnje i kretanja BDP-a", primjećuje glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije (GZS), Bojan Ivanc. Zbog toga je, dodaje, pokazatelj povjerenja potrošača postao "potpuno nepouzdan prediktor gospodarskog rasta".

Iako podaci s tržišta rada za pojedine mjesece pokazuju pozitivnu sliku, trend u 2025. godini nije pretjerano ohrabrujuć. Godišnje revizije procjena pokazale su da je gospodarstvo lani u prosjeku otvaralo tek 15 tisuća radnih mjesta mjesečno, što je manje nego ikada, osim u godinama Velike depresije.

"Vrlo nizak rast broja radnih mjesta u 2025. godini predstavlja iznenađenje jer je, prema revidiranim podacima, jedan od najnižih u povijesti, unatoč rastu BDP-a koji će vjerojatno biti blizu 1,8 posto", smatra Ivanc. Uzroke pripisuje prvenstveno utjecaju umjetne inteligencije na radna mjesta u IKT sektoru, financijskim i poslovnim uslugama, "budući da ta rješenja zamjenjuju radna mjesta brojnih 'bijelih ovratnika'".

Konačno, tu su i podaci o inflaciji koje treba analizirati. Cijene robe osjetljive na carine su porasle, otkriva detaljniji pogled na izvješće o inflaciji od petka. Isključujući rabljene automobile, cijene osnovnih dobara porasle su za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu u siječnju, što je najbrži tempo u tri godine, prema Bloombergu.

Katja Zajc Kejžar, predstojnica Katedre za međunarodnu ekonomiju i poslovanje na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, smatra da su carine postale "središnji element šire ekonomske i političke strategije" u Trumpovim rukama. Američki predsjednik vidi zaštitni znak svojeg drugog mandata kao univerzalni alat za niz problema, od trgovinskih, ekonomskih, unutarnjepolitičkih i posebno geopolitičkih; upravo je potonje njegova 'inovacija'.

"Zagovornici opravdavaju takav pristup jačanjem domaće proizvodnje i uklanjanjem trgovinskih neravnoteža, dok kritičari ističu veće troškove za potrošače i poduzeća", napominje Zajc Kejžar. Općenito, dugoročni ekonomski učinci carina su neizvjesni, a pojavljuju se i pravni izazovi pojedinačnih odluka o carinama, dodaje stručnjakinja. Presuda američkog Vrhovnog suda o carinama, na koju se Trump žalio, mogla bi gurnuti to moćno sredstvo u ruke Kongresa, koji bi mogao pasti u ruke demokrata zbog ekonomskog pesimizma i osjećaja rastućih troškova za prosječnog Amerikanca. Sud bi, prema nekim predviđanjima, mogao objaviti svoju odluku već ovog tjedna.

 

Carine - samo žrtva lošeg PR-a?

Kako će administracija uspjeti javnosti predstaviti učinak i svrhu carina prije izbora bit će ključno pitanje, prema analitičaru i osnivaču agencije Pangaea Policy, Terryju Hainesu. "Ako Trump ne uspije pravilno formulirati politiku i uvjeriti javnost o carinama, ugrozit će svoju agendu jer će izgubiti podršku javnosti, podijeliti većinu republikanaca u Kongresu i povećati šanse za poraz na međuizborima i na Vrhovnom sudu."

Ekonomist GZS-a Ivanc nedavno je Trumpove carine opisao kao "PR koncept Trumpove administracije, temeljen na pseudoznanstvenom razumijevanju ekonomije". Najveći problem s Trumpovim predviđanjem da će ih iskoristiti za pokretanje zlatnog doba američkog gospodarstva jest taj što su tvrtke troškove povećanih carna prebacile na američke potrošače. Ili, drugim riječima, carine su porez koji plaća američki potrošač, što ekonomisti predviđaju još od prošlogodišnjeg travanjskog 'oslobođenja', ali Trump to dosljedno negira i nudi suprotno tumačenje. "Podaci pokazuju da je teret carina uglavnom pao na strane proizvođače i posrednike, uključujući velike korporacije izvan SAD-a", tvrdio je u WSJ-u.

No, nedavna studija Kiel Instituta za svjetsko gospodarstvo sugerira da to nije istina. Autori ističu da 96 posto tereta carina izravno pada na ramena američkih uvoznika i, posljedično, potrošača. "Tvrdnja da strane zemlje plaćaju carine je mit. Podaci pokazuju suprotno: Amerikanci plaćaju račun", rekao je direktor istraživanja Julian Hinz na prezentaciji. I njujorški ogranak Feda i Kongresni ured za proračun došli su do sličnih zaključaka u odvojenim istraživanjima.

Ako su carine, kao što kaže Ivanc, PR potez, onda je on loš. "Trump i Scott Bessent učinili su mnogo na području gospodarske politike, ali su se do sada loše iskazali u objašnjavanju svojih stavova o nacionalnoj sigurnosti, gospodarstvu i carinama već iritiranoj javnosti", rekao je Haines o problemima administracije.

 

Hoće li se Trump predomisliti?

Trump se voli hvaliti da stroge trgovinske politike značajno pune nacionalni proračun, što je odgovor na kritike da administracija pretjerano povećava potrošnju i dug na štetu "velikog, divnog zakona". To je u načelu istina, ali uz važnu napomenu: američki prihodi od carina porasli su za oko 200 milijardi dolara u 2025. godini, ali taj iznos nisu platile strane zemlje, već je izravno povučen iz američkog privatnog sektora, otkriva istraživanje.

Empirijski podaci također pokazuju izuzetno nisku cjenovnu elastičnost na strani ponude; povećanje carina od 10 postotnih bodova uzrokuje smanjenje izvoznih cijena stranih dobavljača za samo 0,39 posto. Dok je SAD, primjerice, na određeni proizvod uveo carinu od 25 posto, izvoznici su smanjili svoju cijenu prije carinjenja za manje od jedan posto, što znači da su američki kupci zapravo platili oko 24 posto veće konačne cijene.

Zabrinjavajući je i pad realne potrošnje kućanstava, koja gotovo stagnira. Dok je ona u prvom polugodištu 2025. godine još bila relativno robusna i kretala se oko tri posto, u prosincu i siječnju pala je na 1,1, odnosno 1,3 posto na godišnjoj razini. Još su znakovitiji podaci o maloprodaji u siječnju, koja je na mjesečnoj razini zabilježila pad od 0,2 posto.

"Povećanje carina utjecalo je na nešto više cijene uvoznih proizvoda, a dijelom i na proizvodnju u SAD-u zbog skupljih uvoznih inputa, što je donekle usporilo rast domaće potrošnje", objašnjava Ivanc povezanost s carinama.

Glavni razlozi zašto strani izvoznici ne pokrivaju trošak carina povezani su s dostupnošću alternativnih tržišta u Europi i Aziji te s činjenicom da su uvozni lanci u SAD-u kruti, što domaćim tvrtkama onemogućuje brzu zamjenu dobavljača. To vrijedi i za slovenske izvoznike: "Kada su carine stupile na snagu, naši su američki partneri lakše prihvatili s njima povezane troškove zbog naših drugih prednosti, kao što su visoki inženjerski standardi, transparentnost poslovanja i pouzdanost", izjavio je direktor tvrtke Litostroj Power Jure Andročec.

Upravo se zbog toga pojavljuju naznake da Trump razmišlja o ublažavanju stajališta o carinama. Bloomberg i Financial Times u petak su neslužbeno izvijestili da administracija priprema prilagodbe carinske politike u sklopu kojih bi se snizile 50-postotne carine na aluminij i čelik. "Peter Navarro (glavni savjetnik za trgovinu, op. a.) navod je doduše ocijenio kao lažne vijesti, no u Trumpovom užem krugu postoje ljudi koji se snažno zauzimaju za smirivanje carinskog rata", izjavio je jučer za britanski BBC Andrew Hale iz think-tanka Advancing American Freedom. "Aluminij je važna sirovina za američko gospodarstvo i visoke carine su porez na američke tvornice; s obzirom na to da 70 posto aluminija uvozimo iz Kanade, taj porez ne plaćaju kanadske tvrtke, nego američki potrošači."