Program oprosta studentskih kredita američkog predsjednika Joea Bidena, koji se tiče desetaka milijuna građana, proširit će se kroz ekonomiju u obliku promjena u osobnoj potrošnji i štednji, no niti jedan drugi pokazatelj neće se pratiti pažljivije od inflacije.
Kad su u srijedu objavljivali plan, iz Bijele kuće su naznačili da će potez imati dvojake posljedice. S jedne strane, smanjit će se ukupna dugovanja kućanstava i time bi se potencijalno moglo osloboditi više novca za potrošnju. S druge strane, ponovo će se pokrenuti otplate kredita koje su bile suspendirane više od dvije godine.
Sveukupno, kombinacija rasta ušteđevina i pada dugovanja mogla bi povisiti stopu inflacije za 0,1 do 0,3 postotna poena, procjenjuje Michael Pugliese, ekonomist u banci Wells Fargo & Co. U Bloomberg Economicsu vide potencijal da inflacija iduće godine bude dodatnih 0,2 postotna poena viša, uz rizik nastavka rasta. Stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena prošlog je mjeseca bila 8,5 posto, blizu 40-godišnjeg maksimuma.
Udio studentskih kredita manji je jedino od stambenih kredita u dugovima kućanstava.
"U širokom planu, to nije mnogo", opisao je Pugliese svježe pritiske, uz ograničenje da postoje i još nepoznati detalji koji će utjecati na njegovu procjenu. "No inflacija se sada nalazi na prilično alarmantnim razinama. U trenutku kad je ekonomija već prevruća, ovo prijeti samo dodavanjem još ulja na vatru", dodao je.
Kako Biden i Demokratska stranka oprost duga koriste da bi prije izbora u studenom ojačali podršku među mlađim i progresivnijim glasačima, pošto stranci prijeti gubitak većine u Kongresu, nova odluka izazvala je i glasne kritike da je vlast kriva za rast cijena izazvan pojačanom potrošnjom, posebno zbog subvencijskog paketa vrijednog 1,9 bilijuna dolara za sanaciju posljedica pandemije COVID-19.
Efekti oprosta studentskih kredita osjećat će se nadaleko. Od 43 milijuna korisnika federalnih studentskih kredita koji imaju pravo na oprost, za njih dvadesetak milijuna će dug u potpunosti biti izbrisan, procjenjuju u Bijeloj kući, a 90 posto iznosa završit će kod onih koji zarađuju manje od 75.000 dolara godišnje.
Deflacijski pritisci
Oprost kredita vjerojatno će djelovati suprotno bilo kakvim deflacijskim pritiscima koje je mogao izazvati nedavno doneseni Zakon o smanjenju inflacije, rekla je u emisiji za Bloomberg Radio Beth Akers, suradnica na American Enterprise Instituteu.
"Zapravo nije previše inflacijski", kazala je Akers, bivša članica Vijeća ekonomskih savjetnika pod predsjednikom Georgeom W. Bushem. "Ovo će povećati inflacijske pritiske, ali neće promijeniti glasove u inflacijskoj debati."
Udruga fiskalnih konzervativaca pod imenom Odbor za odgovorni savezni proračun, koji lobiraju za smanjenje proračunskog manjka, također je navela da bi oprost studentskog duga mogao potkopati dezinflacijske efekte Zakona za smanjenje inflacije. Rekli su da će Bidenov plan vjerojatno stajati do 600 milijardi dolara te da bi odmah mogao dodati 0,15 postotna poena omiljenom indikatoru inflacije Saveznih rezervi, s dodatnim pritiscima u budućnosti.
Bitniji faktori u kreiranju potrošačkih cijena idućih će mjeseci ostati "međuigra između otpornog tržišta rada i rastućih kamatnih stopa", kazala je Blerina Uruci, ekonomistica za američko tržište tvrtke T. Rowe Price Associates. "Oprost duga će marginalno pomoći dijelu američkih potrošača", dodala je.
Poticanje potrošnje
Po pitanju šireg utjecaja na ekonomiju, dodatna odgoda na otplate kredita i sveukupni pad dugovanja će potaknuti potrošnju, ali "to još uvijek ovisi o tome koliko će ljudi biti spremni trošiti u sadašnjim uvjetima visoke inflacije i rastućih kamatnih stopa", rekao je Sal Guatieri, viši ekonomist tvrtke BMO Capital Markets. "Potez će ublažiti rizik oko usporavanja američke ekonomije", kazao je.
Bidenov plan za otpis dijela studentskih kredita smanjit će teret milijunima kućanstava, ali i siječanj određuje kao kraj razdoblja odgode otplate. To znači da će milijuni onih čiji su krediti veći od 10.000 dolara ili zarađuju više od granica koje su vlasti odredile, morati po prvi puta od ožujka 2020. otplaćivati rate kredita, što će im ostaviti manje novca za drugu potrošnju.
Razina ukupne zaduženosti po studentskim kreditima premašuje 1,7 bilijuna dolara, pokazuju Fedovi podaci, i jedino stambeni krediti imaju veći udio u ukupnim dugovima američkih kućanstava.
Većina dobitnika Pell stipendija obitelji su iz s najnižim primanjima.
Biden je naglasio da je plan usmjeren prema srednjoj radničkoj klasi. Iznos od deset tisuća dolara oprosta za većinu korisnika studentskih kredita bit će dvostruko viši za one koji su primali Pell stipendije. Više od 90 posto tih stipendija dodjeljuje se obiteljima koje zarađuju manje od 60 tisuća dolara godišnje.
Oprost dugova jače će utjecati na dugoročno bogatstvo kućanstava, umjesto kratkoročnog efekta na potrošnju, kazao je ekonomist Arin Dube, profesor na Amherst fakultetu Sveučilišta u Massachusettsu. Studentski krediti često ograničavaju one koji po prvi puta kupuju nekretnine, tako da bi eliminacija dugovanja mogla osloboditi potrošnju u budućnosti, kazao je.
"Postoje dobri razlozi i za podršku i za protivljenje planu", kazao je. "No za mene inflacija ne igra veliku ulogu. Ovo je u osnovi prebacivanje privatnog duga u državni, i to će se razvodniti", dodao je.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...