I dva dana kasnije, visoke carine koje je američki predsjednik Donald Trump uveo za robu iz 180 zemalja širom svijeta i dalje kao uragan ušao je u međunarodne ekonomsko-političke odnose, šireći negodovanje, strah, prkos i dozu panike. Trumpov carinski uragan je preko noći doveo do toga da će prosječna carinska stopa prilikom uvoza robe u SAD biti oko 22 odsto, pri čemu će najvišom stopom od 54 posto biti carinjena roba iz Kine, a najmanjom od 10 posto roba iz zemalja kao što su Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Brazil, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Čile, Singapur, ali i Rusija i Kuba.
I dok za zagovornike globalizacije i liberalne medije ovo predstavlja "ekonomsko samoubistvo", "dan ruiniranja" i "najdublju, štetnu i nepotrebnu ekonomsku grešku u modernoj eri", geostratezi i pojedini komentatori pokušavaju da nađu vrlo racionalne razlog zašto se predsjednik SAD-a odlučio za ovaj uragan.
Evropska unija, Kina, Kanada i druge zemlje su odmah najavile kontramjere, a već su se dogodile doskora nezamislive stvari da Južna Koreja razgovara s Kinom i Japanom o ubrzavanju stvaranja zone slobodne trgovine, kao vid odbrane od trgovinskog rata.
Predsjednik Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju Moritza Schularicka kaže da je ovo "šok za svjetsku trgovinu", koji će biti "zaista bolan, uključujući i Amerikance".
Ovaj njemački institut je već procijenio da će carinski sukob koštati SAD 1,7 procentnih poena ekonomske moći ove godine, Kinu 0,6, a Njemačku 0,3 procentna poena. A ako dođe do eskalacije carinskog spora, ekonomska šteta za Njemačku tokom Trumpovog četverogodišnjeg mandata bila bi oko 200 milijardi eura, a za EU čak 750 milijardi eura.
Mogu li pregovori pomoći
Komentator francuskog lista "Le Figaro" Gaetan De Capele pita se kako se može izbjeći trgovinski rat koji bi bio štetan za sve strane.
"Problem je što zasad nijedan od faktora koji bi potencijalno mogao da dovede predsjednika (Trumpa) pameti – pad vrijednosti akcija na Wall Streetu ili jasna zabrinutost američkih poslovnih lidera, koji je trebalo da imaju koristi od ove glavne ofanzive - ne rade", ističe francuski komentator i ukazuje na to da se u Briselu sada vodi debata između onih koji zagovaraju momentalnu brutalnu reakciju i onih koji bi radije da pregovaraju s majstorom u postizanju dogovora.
"Rješenje je negdje između: serija sankcija koje pogađaju konkretno (američke) tehnološke gigante i stvaranje ravnoteže moći prije nego što se sjedne za pregovarači sto."
Bloomberg Mercury
Dilemu kako da EU pregovara, a da ne pokrene trgovinski rat - iako je upravo to ono što je Trump objavio Evropi i ostatku svijeta - analizira i komentator italijanskog dnevnika "Corriere Della Sera" Daniele Manca, koji ukazuje na to da je inicijalna briselska reakcija sa suprotstavljanjem carinama najavom kontracarina "vjerovatno najmanje efikasna".
"Ali prijetnja bi mogla biti korisna kao pregovarački alat, bar da kratkoročno bude oružje koje bi se moglo upotrijebiti za pokušaj da se američka administracija natjera da sjedne za pregovarački sto", ističe Manca i dodaje da je jasno da je EU stavljena na neku vrstu stres-testa. "Morat će da pokaže jedinstvo."
Cijena trgovinskog rata
Cijenu ovog trgovinskog rata platit će, sva je prilika, svi. Za CNN koji je tradicionalno kritičan prema Trumpovim potezima, ekonomisti tvrde da će nove carine svako američko domaćinstvo koštati 5.000 dolara godišnje, pogađajući najviše srednju i radničku klasu. Prema očekivanjima profesora ekonomije Justina Wolfersa, s University of Michigan, troškovi života će porasti za šest posto kako preduzeća počnu prebacivati dodatne troškove na potrošače.
"Cijene će se povećati koliko je sutra", rekao je on, dodajući da će van SAD-a, od efekata carina koje je nazvao "zlim", najviše biti pogođene siromašne zemlje, poput Papue Nove Gvineje i Fidžija. "Ideja da su oni prijetnja Amerikancima je apsurdna."
Bloomberg
I dok se većina medija usmjerila na carine nametnute Kini i SAD-u, analitičari ukazuju na to da je "prava bomba" to što su Kambodži nametnute carine od 49 posto i Vijetnamu od 46 posto, budući da su mnoge kompanije upravo tamo preselile proizvodnju, bježeći iz Kine. Primjera radi, sva sportska oprema i patike najpopularnijih svjetskih proizvođača, kao što je Nike, proizvode se upravo u Vijetnamu, tako da će patike sasvim sigurno ubuduće biti znatno skuplje u SAD-u.
Carine kao dva nova poreza
Kako ističe italijanski list "La Stampa", Trumpove carine će predstavljati ništa drugo do nove poreze za Amerikance, pri čemu će najsnažnije pogoditi one manje bogatije.
"Oni koji nemaju stisku s novcem moći će da kupuju robu uprkos tome što je skuplja. Ali to nije sve: carine stvaraju inflaciju, što je još jedan porez koji unazađuje jer najteže pogađa najsiromašnije. Da bude fer, Trump je savršeno svjestan ovih dviju posljedica. Amerikanci će osjetiti 'izvjestan bol', priznao je nedavno", ističe "La Stampa" i dodaje da je poenta u tome da, kako bi ostvario prihod od ovih poreza, kako Trump planira, ne smije da padne potražnja za stranom robom.
Grčki dnevnik "Naftempriki" ukazuje na to da nas historija uči da se ovo neće dobro završiti, podsjećajući da je poslije zloglasnog zakona iz 1930. godine, kojim je SAD uveo rekordne carine na uvoz više o 20.000 proizvoda, to izazvalo globalni trgovinski rat i produbilo Veliku depresiju.
"Američki predsjednik gradi zid protekcionizma s nepredvidivim posljedicama širom svijeta, jer je jasno da će uslijediti slične mjere odmazde", ističe komentator grčkog lista i dodaje da je, međutim, historija pokazala da američki "carinski čekić" nikada nije dobro završio. "Svaki put kada je Washington uveo visoke carine, uslijedile su recesije, krize i trgovinski ratovi."
Šta Trump želi postići
I dok se mnogi komentatori širom svijeta bave time da li je Trump lud ili glup pa pravi kolosalne greške, pojedini ukazuju i na racionalne razloge Trumpovog uragana carinama. Konkretno, pojedini autori ukazuju na to da geopolitičke i geoekonomske analize više ne mogu da sagledavaju kroz iste naočare, kao prije pandemije virusa korona, prije rata u Ukrajini i prije sklapanja strateškog partnerstva Moskve i Pekinga.
Stoga se Trumpovi potezi tumače, kako kroz prizmu zaoštravanja drugog hladnog rata između Amerike i, s druge strane, Kine u savezništvu s Rusijom, tako i kroz nastojanje da se gubici u dosadašnjoj globalizaciji preokrenu ponovnom industrijalizacijom sopstvene države.
"Svijet se promijenio - drastično. A ako se još uvijek držite zastarjelih paradigmi, nije ni čudo što se mučite da razumijete Trumpa. Da budemo jasni, nije riječ o nostalgiji. Ovdje je po srijedi strateška geoekonomska rekalibracija“, ističe Velina Čakarova, bivša direktora Austrijskog instituta za evropske i sigurnosne poslove. "Usred račvanja globalnog sistema na dva dijela, SAD pokušava da vrati proizvodnju, lance snabdijevanja i trgovinske mreže u sopstvenu orbitu."
Depositphotos
Ona ističe da su Kanada i Meksiko zaključani u geoekonomskoj sferi SAD-a, da se Monroova doktrina o američkom sigurnosnom dvorištu tiho vraća u Latinsku Ameriku, da se ubrzava ulaganje samo u bliske i prijateljske zemlje, kao da će se američko vojno prisustvo proširiti od Arktika do Indo-Pacifika.
"Ovo nije izolacionizam. To je sistemska priprema za drugi hladni rat s osovinom Kina-Rusija", ističe ona u objavi na društvenoj mreži X i dodaje da će se od partnera tražiti da izaberu između dvije orbite.
U tom kontekstu mnogi vide i činjenicu da je zemljama Latinske Amerike Trump propisao osnovnu, najnižu carinu od 10 posto, dok su najveće carine nametnute azijskim zemljama, naročito onim u kojima postoji masovna povoljna proizvodnja, poput Kine, Vijetnama i Kambodže. Ovdje nije samo pitanje američkog vanjskotrgovinskog deficita, već se očigledno ovim potezima postavljaju osnove za nove lance snabdijevanja, i to ne iz Azije, već iz Latinske Amerike.
Ponovna industrijalizacija SAD-a
Jens Korte, dopisnik više njemačkih medija specijalizovan za Wall Street, kaže da se svijet po pitanju trgovine vraća u 19. vijek, a da su Trumpove carine najagresivnije američke carine bar od Drugog svjetskog rata do danas. Prema njegovim riječima, Trumpova administracija vjerovatno želi da ostvari dva cilja.
"Prvi cilj je da od SAD-a ponovo napravi veliku industrijsku silu, a prihodi od carina su dijelom namijenjeni da zamijene velika smanjenja poreza koja bi trebalo da uslijede kasnije u toku ove godine. Ali kad slušate predsjednika Trumpa, očigledno je da postoji i politički aspekt u ovim carinama", rekao je Korte.
Bloomberg
Radikalne Trumpove poteze u trgovinskoj politici, komentator švicarskog lista "Aarguer Zeitung" Philipp Loepfe objašnjava time da njegova administracija radi na primirju, da Bretton Woods sporazumi, koji su stvorili Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, više nisu korisni za američku srednju klasu.
"SAD više nema koristi od tih sporazuma, ali ih eksploatišu EU, Kanada, Meksiko, Japan i Južna Koreja. Kako bi SAD uveo u 'zlatno doba', sistem zbog toga mora biti razmontiran i zamijenjen novim. Za to su potrebne carine. Zahvaljujući njima, svako ko želi imati koristi od ogromnog američkog potrošačkog tržišta morat će platiti ulaznicu, da se tako izrazim", ističe švicarski komentator, dodajući da će proizvođači "morati preseliti svoju proizvodnju u SAD, stvarajući tako na hiljade dobro plaćenih poslova".
.webp){kind=icon}
