Ovih dana snimljena fotografija na desetine kamiona-cisterni, koji prevoze iransku naftu kroz još razorenu Siriju na putu ka luci Baniyas na Sredozemnom moru, kako bi potom tankerima stigla do evropskih kupaca uprkos blokadi Hormuškog moreuza, bez sumnje, mogla bi završiti u udžbenicima ekonomske i političke historije.
Četrnaestogodišnjim građanskim ratom uništena zemlja, čija je infrastruktura u raspadu, a većinu stanovništva muči nestašica struje i vode, naprasno je postala svojevrsna slamka spasa dominantno za Evropu, kojoj se, kao i ostatku planete, bliži energetska kriza koja prijeti da izazove potres globalnog ekonomskog sistema i krizu veću od svjetske ekonomske krize ili one izazvane pandemijom virusa korona i početkom ruske invazije na Ukrajinu.
Sa više mediteranskih luka i granicama s Turskom, Irakom, Jordanom i Libanom, Sirija je postala alternativa blokiranom Hormuškom moreuzu kao strateškom plovnom putu za transport ne samo nafte, već i tečnog prirodnog gasa, komponenti za proizvodnju vještačkih đubriva i ostale robe iz zemalja Zaljeva.
I dok to da su Irak i zemlje Zaljeva već počele transportovati naftu i drugu robu kopnom preko Sirije možda najbolje oslikava koliko je blokada jednog od deset ključnih svjetskih moreuza i kanala za trgovačke pomorske rute natjerala zemlje na prilagođavanja, to je samo jedan segment u aktuelnoj višestrukoj transformaciji svjetske ekonomije i trgovine.
Geopolitički šokovi, trgovinsko-strateško nadmetanje SAD-a i Kine, carine kojima je Donald Trump udario na cijeli svijet, ograničavanje investicija i učešća u lancima snabdijevanja samo na prijateljske zemlje, kao i tendencija dviju supersila da podijele svijet na dva odvojena i suprotstavljena trgovinsko-ekonomska sistema zasad nije urušila globalni ekonomski poredak, ali ga tjera na brzu reorganizaciju ekonomskih i trgovinskih odnosa.
Reforma STO i koalicije voljnih
Geopolitičke tenzije i novi trgovinski instrumenti doveli su u pitanje pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO), dovodeći je pred izbor - reforma ili gubitak relevantnosti. Zapravo se mjesecima raspravlja o tome kakva je budućnost multilateralnog trgovinskog sistema, ali svaki pokušaj reforme STO-a, pa i onaj martovski na ministarskoj konferenciji u Kamerunu, propao je dok su se zemlje počele okupljati u koalicije onih koji su spremni samostalno djelovati kako bi spasili trgovinu zasnovanu na pravilima.
Na Generalnom vijeću STO, koji je ovog mjeseca započeo u Ženevi, mogla bi se i ozvaničiti reforma ove organizacije tako što će dio te reforme zapravo biti odobravanje stvaranja takozvanih plurilateralnih trgovinskih sporazuma u STO, to jeste da, ako se svih 166 članica ne može saglasiti u vezi s budućnosti svjetske trgovine, manje grupe bi sklapale sopstvene "plurilateralne" sporazume van okvira STO, efikasno zaobilazeći njen pravilnik zasnovan na konsenzusu.
Bloomberg Svjetske trgovinske i finansijske elite sve teže dolaze do saglasja
Takve koalicije voljnih se već stvaraju, pa tako dva najveća svjetska trgovinska bloka – Evropska unija i Indo-pacifička alijansa CPTPP u kojoj su, između ostalih, Kanada, Australija, Japan, Vijetnam, Meksiko i Velika Britanija – uveliko rade na tome da naprave digitalni trgovinski savez potpuno van STO.
Naprosto, američko-kinesko nadmetanje tjera mnoge zemlje da pokušaju zaobići ćorsokak, dok pravila STO, koja je nastala prije skoro 80 godina, nemaju brzinu i fleksibilnost da bi reagirali na pandemije, geopolitičke krize i korištenje ekonomske međuzavisnosti kao oružja. Sistemski šokovi više nisu izuzetak, već su postali svakodnevica.
"Plurilateralizam je način da se ponovo oživi STO", rekao je potpredsjednik Evropske komisije i komesar EU za trgovinu Maroš Šefčovič kada se zvaničnici 166 zemalja nisu mogli usaglasiti oko sporazuma koji se tiče trajnog ukidanja carina na digitalne usluge i ekonomiju, poput softvera i streaming usluga.
S obzirom na to da članice EU i CPTPP čine oko 37 posto globalne trgovine, saradnja ova dva bloka može pomoći u podsticanju donošenja pravila unutar i van STO, naročito u oblastima kao što su digitalna trgovina i postulati razvoja i upravljanja vještačkom inteligencijom. U CPTPP-u su trenutno Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, Velika Britanija i Vijetnam.
Kako ocjenjuje profesor međunarodne ekonomije na Azijskom univerzitetu u Tokiju Arata Kuno, srednje sile ne bi trebalo samo da apsorbiraju posljedice prisile velikih sila, već se moraju angažirati u proaktivnoj ekonomskoj diplomatiji kako bi smanjile troškove koje ponašanje velikih sila nameće trgovinskom poretku i kako bi promovirale reformu STO.
"Japan i Australija su ilustrativni primjeri ove uloge srednjih sila, s iskustvom u kreiranju pravila izvan STO - od doprinosa formiranju APEK-a 1989. godine do očuvanja Sporazuma o lancu snabdijevanja Indo-pacifičkog ekonomskog okvira 2017. godine i angažovanja u Sporazumu o lancu snabdijevanja Indo-pacifičkog ekonomskog okvira 2024. godine, nakon što je pandemija otkrila ranjivosti lanca snabdijevanja", istakao je profesor Arata u autorskom tekstu za portal East Asia Forum, dodajući da saradnja EU i CPTPP ipak ne može spasiti trgovinski poredak. "Ali zemlje koje cijene otvorenost i multilateralizam i dalje mogu predvoditi formiranje trgovinskih pravila sljedeće generacije. Da bi odbranile STO, njene pristalice se više ne mogu oslanjati samo na STO."
Washingtonu sada smeta globalizacija
Iako je nesaglasje članica STO-a, koje je dovelo do toga da je istekao 28-godišnji moratorij na pravo država da uvode carine na digitalnu ekonomiju, posljedica prevashodno akcija Indije i Brazila, najveće nezadovoljstvo principima STO-a je u Washingtonu. Trumpova administracija smatra da joj globalizacija i slobodna trgovina više ne ide u korist, te da američka privreda samo gubi. Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer je zato u pregovorima u Kamerunu isticao Trumpove carine kao neophodnu korekciju pokvarenog sistema.
"Globalni trgovinski poredak koji oličava STO... doprinio je ozbiljnim i trajnim neravnotežama... koje dovode do deindustrijalizacije, zavisnosti i očaja", rekao je Greer, koji je pod pritiskom Silicijske doline i Wall Streeta bio fokusiran samo na jedan neposredni prioritet – da se uspostavi trajna zabrana carina na digitalnu ekonomiju.
Prema ocjeni Greera, neuspjeh da dođe do ovog dogovora razotkriva nesposobnost organizacije da ispuni očekivanja te da će budućnost trgovinskih pregovora vjerovatno biti plurilateralna.
Bloomberg Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer
"Ako je put ka saglasju blokiran, zemlje će i dalje pregovarati sa svojim trgovinskim partnerima, ali to neće biti u STO", rekao je predstavnik SAD-a, koji je proteklih godina, uz Indiju i Brazil, najčešće blokirao postizanje konsenzusa.
Kada je 1944. godine osmišljen trenutni multilateralni sistem svjetske trgovine, SAD je bio dominantna zemlja, kojoj su principi slobodne trgovine i globalizacije itekako odgovarali. Međutim, osamdeset godina kasnije, ekonomije u razvoju čine 60 posto svjetskog bruto društvenog proizvoda BDP-a, dok drže samo 40 posto u svjetskim finansijskim institucijama kao što je Međunarodni monetarni fond.
Ali dosadašnji ekonomski poredak se ljulja, ne zbog nezadovoljstva zemalja u razvoju, već američkog bijesa, jer shvataju da im je neophodan novi operativni sistem kako bi zadržali ekonomske uspjehe i dominaciju, a samim tim i utjecaj na cijeli svijet. Trumpova strategija za izmjenu američke trgovinske i ekonomsku politiku zapravo je objavljena još u novembru 2024. godine, i to u dokumentu "Vodič za restrukturiranje globalnog trgovinskog sistema", koji je sastavio Stephen Miran.
Ovaj doktor ekonomskih nauka s Harvarda, koji je najprije Trumpu predsjedavao Vijećem ekonomskih savjetnika, da bi potom bio imenovan u Bord guvernera Federalnih rezervi, u tom dokumentu se jasno zalaže za devalvaciju dolara kao primarnog sredstva za ispravljanje trgovinskih neravnoteža, to jeste smanjenje američkog trgovinskog deficita u odnosu s ostatkom svijeta, dok carine vidi u osnovi kao porez na domaću potrošnju sa sličnim ciljem ispravljanja trgovinskog disbalansa.
U ovom dokumentu, Miran objašnjava da to što se gotovo sva trgovina direktno ili indirektno vodi u dolarima zapravo dovodi do toga da većina zemalja, kako njihove ekonomije rastu, postaju neto uvoznici dolara, što pak dovodi do američkih trgovinskih deficita ili rasta vrijednosti dolara u odnosu na njihove lokalne valute, čineći američki izvoz manje konkurentnim.
Za Mirana, ovo predstavlja egzistencijalnu prijetnju Americi, jer aprecijacija dolara može dovesti do ubrzane "finansijalizacije američke ekonomije", to jeste da se profit ostvaruje kroz finansijska tržišta i kanale, a ne kroz proizvodnju. Zbog tog slabljenja američke proizvodne privrede zapravo se potkopava i status dolara kao svjetske rezervne valute, što bi moglo da dovede do kolapsa dolarskog sistema, ali i svjetske dominacije SAD-a.
Bloomberg Arhitekta Trumpove trgovinske politike Stephen Miran
Prema ocjeni Mirana, SAD zapravo subvencionira globalni rast na račun sopstvene industrijske baze, pri čemu se suočava s kineskom merkantilističkom trgovinskom politikom za koju kaže da je egzistencijalna prijetnja Americi.
"Kina je odlučila udvostručiti svoj merkantilistički, izvozno orijentiran model kako bi osigurala marginalni prihod, na veliko zaprepaštenje ostatka svijeta", ističe Miran u čijem se dokumentu skicira ne samo trgovinski rat s Kinom, već i instrumenti kako da Washington "preoblikuje globalni trgovački i finansijski sistem u korist SAD-a".
Mostovi između dva carstva
Rivalstvo između SAD-a i Kine oko AI-ja iz mjeseca u mjesec ulazi u sve oštriju i opasniju fazu, jer je procjena da će pobjednik u ovoj trci odrediti i pobjednika u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Stoga se rivalstvo vidi na više polja - od sukoba oko proizvodnje naprednih čipova i kontrole izvoza, preko različitih strateških fokusa u razvoju osnovnih AI modela i praktičnoj primjeni u automatizaciji proizvodnje i industrijskoj robotici, do odvajanja tehnoloških ekosistema i lanaca snabdijevanja, kao i sve veće trke u razvoju napredne vojne AI zarad stvaranja autonomnog i automatiziranog naoružanja, humanoidnih robota-ratnika i drugih borbenih sistema.
U tom rivalstvu, Amerikanci otvoreno traže od svojih partnera da izaberu strane, a od mnogih zemalja da budu pasivni posmatrači. Međutim, mnoge od tih zemalja, poput Indije i zemalja jugoistočne Azije ne žele biti pasivni posmatrači jer su ključni proizvodni čvorovi. Ne žele ni na Bliskom istoku biti pasivni posmatrači, jer su od kritičnog značaja za kapital i energiju neophodnih za razvoj AI-ja.
Bloomberg Vijetnam drastično uvećao svoje proizvodne kapacitete uslijed rivalstva SAD-a i Kine
Istovremeno, to što je američko-kinesko rivalstvo dovelo do velike rekonfiguracije globalnih trgovinskih puteva, lanaca snabdijevanja i prekograničnih tokova za pojedine privrede je bila prilika da podstaknu sopstvene trgovinske aktivnosti. Zemlje kao što su Vijetnam, Poljska, Maroko, Meksiko i Indonezija profitirale su od tog rivalstva dviju supersila, obično prodajom robe i privlačenjem investicija s obje strane linije podjele.
Iako ovih pet svojevrsnih zemalja-konektora čine samo četiri posto globalnog BDP-a i pritom imaju veoma različite politike i prošlosti, one su u protekloj deceniji privukle više od 10 posto svih takozvanih greenfield investicija, to jest oko 550 milijardi američkih dolara, jer su se pozicionirale kao nove veze između SAD-a i Kine ili Kine, Evrope i drugih azijskih ekonomija.
"Ove zemlje su kombinirale odgovarajuće kalibrirane vanjske politike i dovoljno razvijene ekonomske kapacitete da bi se nosile s geopolitičkim rivalstvom i koristile geoekonomsku fragmentaciju – što je dovelo do rekonfiguracije globalnih lanaca snabdijevanja", primijetilo je Atlantsko vijeće prije dvije godine, dodajući da je pomenutih pet zemalja bilo u mogućnosti iskoristiti američku i kinesku politiku friendshoringa i nearshoringa kako bi privuklo više investicija s obje strane.
Cunami nove sistemske realnosti
Ipak, biti most i biti koristan za dva suprotstavljena carstva zahtijeva politički i institucionalni kredibilitet, regulatornu predvidljivost, diplomatsku vještinu i kapacitet za apsorpciju kapitala u velikim razmjerama. Ujedno i ogroman geopolitički rizik. Iako se našao na udaru Trumpovih carina, u Aziji ulogu mosta najbolje ilustrira Vijetnam, koji u velikoj mjeri profitira od američko-kineskog rivalstva.
"Kako korporacije diverzificiraju proizvodnju dalje od Kine, Vijetnam je apsorbirao dio proizvodne aktivnosti vezane za krajnju potražnju robe u SAD-u, dok je nastavljao nabavljati međuprodajne inpute iz Kine", ističe se u analizi američke banke JPMorgan Chase, koja snažan vijetnamski izvoz elektronike, poboljšanje industrijskih kapaciteta i rast stranih direktnih investicija vidi kao jačanje pozicije Vijetnama kao ključnog čvorišta.
Bloomberg Zbog blokade Hormuškog moreuza svijet se bliži ekonomskoj krizi
McKinsey & Company smatra da je cijela Asocijacija zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) ključni povezivač globalnih trgovinskih tokova danas, premda analitičari Međunarodnog monetarnog fonda ukazuju na to da kada zemlje-konektori funkcioniraju kao mostovi između dva rivalska bloka, onda su lanci snabdijevanja duži, što bi "potencijalno moglo donijeti nove krhkosti, uz povećanje neefikasnosti".
I dok mnogi traže izlaz iz labirinta u kojem je svjetska trgovina, geostratezi upozoravaju da će trenutni energetski šok zbog blokade Hormuškog moreuza samo produbiti linije razdora te da svijetu prijeti velika svjetska ekonomska kriza.
Prema ocjeni austrijske ekspertice za geostrategiju Veline Čakarove, globalni sistemski slom više nije predviđanje, već gorka realnost iako se posljedice još uvijek ne osjećaju svuda.
"Svako ko čeka brz povratak u normalu gubi dragocjeno vrijeme. Slika cunamija, gdje talasi nisu odmah vidljivi, stoga ostaje veoma prikladna", ističe Čakarova, dodajući da kriza u Hormuzu označava prelazak u novu sistemsku realnost: više strukturne cijene energije, poremećeni lanci snabdijevanja i nestašica hrane, industrijske robe i poluprovodnika, koja traje mjesecima ili čak godinama. "Čak i ako se moreuz ponovo otvori, brz oporavak je malo vjerovatan. Posljedice će se osjećati u godinama koje dolaze."
.webp){kind=icon}
