text size
Izbori u Srbiji i Izraelu, neizvjesni pregovori SAD-a i Irana te odluka američkih Federalnih rezervi da zadrže kamatne stope nepromijenjenim obilježili su međunarodnu političku i ekonomsku scenu ove sedmice. Dok se na globalnom nivou prate geopolitički rizici i kretanje kamatnih stopa, u Bosni i Hercegovini (BIH) u fokusu su bili poslovni sporovi, dolazak novih trgovaca, inflacija i izazovi s kojima se suočavaju domaća industrija i energetski sektor.
Jedna od značajnijih poslovnih priča sedmice odnosi se na Energoinvest, koji nakon gotovo deset godina sudskog postupka očekuje odluku Trgovačkog suda u Zagrebu u sporu koji obuhvata 15 benzinskih pumpi i dvije poslovne zgrade u Hrvatskoj. Kompanija traži poništenje kupoprodajnog ugovora iz 2015. godine, povrat imovine i isplatu koristi ostvarene njenim korištenjem, a vrijednost imovine i povezanih potraživanja procjenjuje na više od 100 miliona eura.
Sud je prihvatio zahtjev Energoinvesta za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i naložio da odluka bude donesena u roku od godinu dana od dostave rješenja postupajućem sudiji. Ishod ovog postupka mogao bi imati značajne finansijske posljedice za kompaniju, ali i zaključiti spor koji traje gotovo čitavu deceniju.
Novi trgovac stiže na bh. tržište
Dok Energoinvest pokušava vratiti nekadašnju imovinu, domaće maloprodajno tržište priprema se za dolazak novog međunarodnog brenda. Danski Flying Tiger Copenhagen planira otvoriti prve trgovine u Bosni i Hercegovini 2027. godine, a početni plan predviđa ukupno sedam objekata širom zemlje u narednim godinama.
Ulazak brenda realizirat će se kroz partnerstvo s BALFIN Groupom, koji u BiH već posluje kroz lance Jumbo i Neptun. Međunarodni direktor Flying Tiger Copenhagen Silvio Qyqja za Bloomberg Adriju govorio je o planovima kompanije, očekivanjima od domaćih potrošača i regionalnoj ekspanziji.
Flying Tiger Copenhagen
Dolazak novog trgovca otvara pitanje konkurencije na tržištu na kojem se međunarodni lanci šire, a potrošači istovremeno osjećaju pritisak rasta cijena. Koliko će novi brend uspjeti privući kupce zavisit će, između ostalog, od lokacija, ponude i spremnosti potrošača da izdvajaju novac za proizvode koji nisu dio osnovne potrošnje.
Regija raste, ali BiH se suočava s vlastitim izazovima
Šira ekonomska slika pokazuje da Zapadni Balkan ostaje relativno otporan na vanjske šokove, uz očekivanja ubrzanja rasta u 2026. i nastavka pozitivnih kretanja u 2027. godini. Prema redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke, potrošnja i investicije ostaju važni pokretači rasta, dok bi efikasniji trgovinski propisi mogli pomoći kompanijama da povećaju konkurentnost i otvaraju nova radna mjesta.
Ipak, bolji regionalni izgledi ne znače da će sve ekonomije rasti istim tempom. Bosna i Hercegovina očekuje skromniji rast, a dodatni izazov predstavljaju kretanja cijena i slaba aktivnost dijela industrije. To je posebno važno za kompanije koje zavise od potražnje na evropskim tržištima.
Pritisak na građane vidljiv je i kroz septembarske podatke o inflaciji. Potrošačke cijene u BiH bile su u prosjeku 1,2 posto više nego u augustu, a rast je zabilježen u svim glavnim odjeljcima potrošnje. Među izraženijim poskupljenjima bili su prijevoz te odjeća i obuća.
Rast cijena prijevoza i drugih životnih troškova ponovo otvara pitanje kupovne moći i mogućnosti domaćinstava da pokriju osnovne izdatke. U takvim okolnostima posebno je važno pratiti i kretanje kamatnih stopa, jer troškovi zaduživanja mogu dodatno opteretiti kućne budžete.
Euribor i stambeni krediti
Analiza kretanja Euribora pokazala je zašto promjene kamatnih stopa u eurozoni nisu jednako važne za sve korisnike kredita u regiji. Utjecaj na mjesečne rate zavisi od toga je li kamatna stopa fiksna ili promjenjiva, koliko je kredita vezano uz Euribor i kakvi se ugovorni uslovi primjenjuju.
Depositphotos
Važno je razlikovati kredit denominiran u eurima od kredita čija je kamatna stopa vezana uz Euribor. Sama činjenica da je kredit ugovoren u eurima ne znači da će rast ovog referentnog pokazatelja automatski povećati ratu. Za domaćinstva koja imaju promjenjivu kamatnu stopu, međutim, promjene Euribora mogu biti važan faktor u planiranju budžeta.
Oprez na finansijskim tržištima dodatno je naglašen nakon što je američki Fed 28. oktobra odlučio zadržati referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,75 do četiri posto. Centralna banka SAD-a ukazala je na i dalje povišenu inflaciju, a odluka nije isključila mogućnost novih povećanja stopa.
Višak električne energije nije garancija sigurnosti
Sličan raskorak između dobrih kratkoročnih pokazatelja i dugoročnih izazova vidljiv je u energetskom sektoru. Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. ostvarila suficit u trgovini električnom energijom od 166,2 miliona KM, što je 74,2 posto više nego u istom periodu prošle godine. Uvoz struje smanjen je za 47,5 posto.
Ipak, veći suficit ne znači automatski da je elektroenergetski sistem postao otporniji. Rezultat je dobrim dijelom povezan s povoljnim hidrološkim prilikama, dok pad proizvodnje termoelektrana i problemi u radu velikih postrojenja pokazuju koliko snabdijevanje zavisi od raspoloživosti ključnih izvora.
Za BiH, koja električnu energiju može izvoziti kada su proizvodni uslovi povoljni, dugoročni izazov ostaje osigurati stabilnu proizvodnju i smanjiti ranjivost sistema na vremenske prilike i kvarove.
Dio odgovora na pitanje buduće konkurentnosti BiH nalazi se i na njenom najvažnijem evropskom izvoznom tržištu. Njemačka privreda pokazuje znakove oporavka, a prognoza rasta za 2026. godinu povećana je na 1,3 posto nakon snažnijeg od očekivanog prvog polugodišta.
Snažniji izvoz i rast državne potrošnje poboljšali su izglede najveće evropske ekonomije. To bi moglo donijeti nove poslovne prilike bh. kompanijama uključenim u evropske dobavljačke lance, ali oporavak Njemačke ne znači automatski i oporavak domaće proizvodnje.
Za domaće proizvođače ključni će biti obim novih narudžbi, troškovi rada i energije te sposobnost da odgovore na zahtjeve kupaca. Konkurentnost tako postaje zajednička tema energetike, industrije i tehnoloških promjena.
Umjetna inteligencija mijenja tržište rada
Tehnološke promjene posebno su vidljive u industriji call centara, u kojoj umjetna inteligencija automatizira rutinske zadatke i mijenja način pružanja korisničkih usluga. Uprkos globalnim promjenama, prihodi sektora u BiH porasli su za 62 posto u posljednje tri godine. To pokazuje da domaće kompanije i dalje imaju prostor za rast, ali će daljnji razvoj zavisiti od njihove sposobnosti prilagođavanja novim tehnologijama i prelaska na složenije usluge.
Pitanje je koliko dugo će prednost zasnovana na dostupnosti radne snage i troškovima rada ostati dovoljna. Ako automatizacija preuzme dio poslova koje danas obavljaju agenti, kompanije će morati pronaći novu konkurentsku prednost kroz kvalitet usluge, specijalizaciju i efikasnije korištenje tehnologije.
Institut za razvoj mladih Kult
Slična pitanja otvara i korištenje AI alata među mladima. Istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT pokazalo je da 40,8 posto mladih u BiH koristi platforme umjetne inteligencije, dok više od polovine ispitanika informacije koje dobiju rijetko ili nikada ne provjerava. To ukazuje da digitalne vještine ne podrazumijevaju samo korištenje novih alata nego i sposobnost kritičkog procjenjivanja njihovih rezultata.
Treba li oporezovati umjetnu inteligenciju
Dok se kompanije utrkuju u primjeni AI tehnologije, otvara se i pitanje ko snosi trošak promjena na tržištu rada. Bill Gates zagovarao je ideju oporezivanja automatizacije kako bi se ublažio podsticaj poslodavcima da ljude zamjenjuju mašinama i osigurali dodatni prihodi za socijalnu zaštitu.
Rasprava se svodi na to kako uskladiti rast produktivnosti s održivošću javnih prihoda i zaštitom zaposlenih. Oporezivanje tehnologije moglo bi utjecati na odluke o investiranju, ali i otvoriti pitanja o tome kako definirati oporezivu automatizaciju i izbjeći usporavanje inovacija.
Za BiH, gdje je tržište rada već pod pritiskom nedostatka radnika i odlaska stanovništva, važno je razumjeti kako će se promjene odraziti na strukturu zaposlenosti i potrebe za novim vještinama.
Depositphotos
Promjene na tržištu rada ne znače samo nestanak pojedinih poslova nego i potragu za drugačijim poslovnim prilikama. Za sve veći broj žena u BiH vlastiti biznis predstavlja mogućnost veće profesionalne samostalnosti, fleksibilnijeg radnog vremena i kontrole nad vlastitim prihodima.
Iza odluke o pokretanju biznisa, međutim, stoje različiti motivi i prepreke. Poduzetništvo može biti izbor, ali i odgovor na ograničene mogućnosti napredovanja ili nedostatak fleksibilnosti u tradicionalnom zaposlenju. Za održiv rast ženskog poduzetništva važni su pristup finansiranju, tržištu i poslovnim mrežama, kao i uslovi koji omogućavaju dugoročno vođenje kompanije.
Gdje je privatni kapital kada je riječ o sportu
Pitanje investicija vodi i do sektora u kojem regionalni kapital još nije ostvario puni potencijal. Velike privatne kompanije u regiji ulažu u proizvodnju, logistiku, trgovinu, energetiku, nekretnine i akvizicije širom Evrope, ali su znatno rjeđe prisutne kao dugoročni vlasnici profesionalnih sportskih klubova.
Kompanije poput Orbica, Nelta i Binga mogu se povezati sa sportom kroz sponzorstva, događaje i pojedinačne projekte. Međutim, vlasnička ulaganja usmjerena na razvoj kluba kao poslovne imovine mnogo su rjeđa.
Razlog nije nužno nedostatak novca. Profesionalni sport nosi specifične rizike, od upravljanja i finansijske transparentnosti do nepredvidivih rezultata i ograničenih izvora prihoda. Da bi privukli ozbiljniji kapital, klubovi moraju pokazati da imaju održive poslovne modele, profesionalno upravljanje i mogućnost dugoročnog stvaranja vrijednosti.
Od energetike i industrije do umjetne inteligencije i sporta, sedmične teme pokazuju da novac i mogućnosti za rast postoje, ali da njihovo pretvaranje u održive rezultate zavisi od upravljanja, konkurentnosti i spremnosti na promjene.
.webp){kind=icon}
