-orig.png)
Italija je s vremenom postala vrhunska destinacija za svjetske bogataše, ali možda je došlo vrijeme da se to zadovoljstvo naplati. Ova mediteranska zemlja razmatra podizanje fiksnog poreza na strani prihod za nove rezidente.
Godišnji fiksni paušalni porez na strani prihod od 100.000 evra mogao bi da se udvostruči na 200.000 evra, izvjestio je u srijedu italijanski Il Messaggero.
Naime, imućni koji odluče da se presele u Italiju imaju mogućnost da podnesu zahtjev za ovaj porez na svoj prihod ostvaren u inostranstvu radi uštede novca. Prvi put uvedena 2017, ta odredba oslobađa nove rezidente plaćanja stranog prihoda, poklona i nasljedstva na 15 godina, u zamjenu za jednokratnu isplatu od 100.000 evra godišnje.
Svaki prihod ostvaren u Italiji redovno bi se oporezivao, piše Bloomberg.
Međutim, premijerka Giorgia Meloni sada pribjegava raznim metodama da prikupi više gotovine, usred pritiska na javne finansije Italije uoči jesenjeg budžeta. Zvaničnici iz njenog kabineta su prošle nedjelje preliminarno razgovarali sa Ministarstvom finansija o tome kako ubrati više poreza od zajmodavaca i osiguravača koji imaju koristi od porasta kamata u posljednjih nekoliko godina, rekli su izvori. Ipak, nikakva odluka još nije doneta.
Moglo bi doći do izmjene poreskog režima u nacrtu uredbe, o čemu će biti riječi na sjednici vlade u srijedu. Otkako je Italija uvela paušalni fiksni porez, oko 4.000 ljudi se preselilo u tu zemlju i koristilo taj sistem.
Dobro je poznato da su neke zemlje daleko povoljnije za bogataše kada je riječ o porezu. Recimo, magnat za nekretnine Tord Kolstad napustio je svoju rodnu Norvešku prije dvije godine upravo da bi izbjegao povećanje poreza na bogatstvo. Ali nije uspio mnogo da mu pobjegne.
Naime, Švajcarska, njegov novi dom, trenutno je u jeku žestoke debate o porezima na nasljedstvo superbogatih. Prijedlog je da država oporezuje 50 odsto svakog prenesenog bogatstva vrijednijeg od 50 miliona franaka (59 miliona dolara).
Ta ideja je izazvala bunt kod multimilionera i milijardera, vlasnika preduzeća, uz prijetnje da će napustiti Švajcarsku i poreski raj potražiti na drugom mjestu.
Slične debate se vode širom svijeta, dok vlade razmatraju načine da izvuku što više novca od najbogatijih, kako bi se izborile sa ogromnim deficitima i kako bi mogle da finansiraju javne usluge. Mjere tog tipa ne jenjavaju, uprkos upozorenjima da će dovesti do egzodusa bogatih i gubitka investicija.
Bloomberg
Podsjećamo, jedna od država u Evropi koja je u posljednje vrijeme uspjela da privuče možda čak najveći broj investicija (najviše vrijednosti), jeste Francuska. Ideja je da Pariz postane evropsko finansijsko središte nakon Bregzita, i to baš zato što zemlju naširoko prati lošija reputacija (strogi zakoni o radu, pretjerana regulativa i vršenje političkog pritiska na kompanije).
Kada je riječ o Švajcarskoj, proteći će još vode dok se ta politika ne sprovede, budući da prema demokratskom sistemu zemlje prijedlog ide na referendum, koji se očekuje za oko dvije godine. Ipak, Bloomberg piše da čak i pominjanje te ideje dovodi do osjećaja da se identitet Švajcarske polako razara.
Uslijed zabrinutosti zbog finansija poslije kolapsa Credit Suissea, ali i pukotina u toliko cijenjenoj neutralnosti zemlje, prijedlog za oporezivanje dijela nasljedstva predstavlja prijetnju reputaciji Švajcarske - kao nacije sa niskim porezima i povoljnim poslovnim okruženjem. Ova evropska zemlja je dugo bila poznata kao oaza svjetskih bogataša, a posebno se ističe po privatnom bankarstvu.
.webp){kind=icon}
