Oporavak eurozone od pandemije bit će slabiji od očekivanog, dok će inflacija biti brža zbog ruskog rata u Ukrajini, prema nacrtima projekcija Evropske komisije.
Uz rastuće cijene koje smanjuju potražnju i opasnost od zimske nestašice energije koja iscrpljuje povjerenje, bruto domaći proizvod će vjerovatno porasti za 2,6 posto ove godine i 1,4 posto u 2023. - što je pad od predviđanja iz maj za rast od 2,7 posto i 2,3 posto, prema novim prognozama iz izvršnog ogranka Evropske unije koje je vidio Bloomberg.
Inflacija, koja je već dosegla rekord koji je više od četiri puta veći od cilja Evropske centralne banke od dva posto, sada se predviđa na 7,6 posto u 2022. i četiri posto sljedeće godine, porast sa 6,1 posto i 2,7 posto.
Predviđanja se još mogu promijeniti prije nego što budu službeno objavljena danas.
Unatoč tome što se još uvijek predviđa ekonomska ekspanzija u bloku 19 zemalja, loši izgledi neće učiniti mnogo da odagnaju strahove da je recesija na putu, posebno jer Kremlj ograničava snabdijevanje prirodnim plinom kako bi uzvratio udarac Evropi zbog sankcija.
Iako su potrošači izašli iz pandemije uz štednju i suspregnutu potražnju za putovanjima, taj pokretač rasta vjerovatno će nestati kako ljeto završi i nastupi stvarnost energetske krize.
Proizvođači u Njemačkoj, oni koji najviše ovise o ruskom plinu, suočeni su s velikim poremećajima ako se energija bude trebala racionalizirati. Osjećaj ulagača u izgledima zemlje najniži je od evropske dužničke krize.
Neki ekonomisti vide recesiju u Evropi kao neizbježnu, čak i bez da Kremlj obustavi snabdijevanje energijom, a inflacija će također vjerovatno ostati visoka. To komplicira zadatak ECB-a, koji tek kreće s prvim povećanjem kamatne stope u više od decenije.