Borba Evropske centralne banke (ECB) protiv inflacije mogla bi zahtjevati još jedno povećanje kamatnih stopa, kaže članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel.
"Poslije dugog perioda visoke inflacije, inflatorna očekivanja su krhka i ponovni šokovi na strani ponude mogu ih destabilizovati, ugrožavajući srednjoročnu stabilnost cijena", rekla je Schnabel u govoru u četvrtak u Sent Luisu. "Ovo takođe znači da ne možemo kao mogućnost otpisati dalje povećanje stopa", dodala je.
Njemica je govorila nedjelju dana nakon što je ECB ostavila kamatne stope na istom nivou prvi put poslije više od godinu dana. Investitori i ekonomisti smatraju da će stopa na depozite sada ostati na četiri odsto sve do 2024. godine, a inflacija u evrozoni je drastično usporila tokom posljednjih mjeseci. U oktobru je stopa inflacije pala na 2,9 odsto.
Opklade na tržištu novca nisu se mnogo menjale u petak, pa tako učesnici i dalje očekuju da će cijene zaduživanja početi da padaju u junu (za 25 baznih poena), a da će do kraja 2024. godine pasti za ukupno jedan procentni poen.
Schnabel je rekla da "očekuje da će povratak inflacije na dva odsto" iziskivati dvostruko više vremena od rasta na 10,6 procenata.
Ona je takođe rekla da otpornost cijena i plata znače da je i bazna inflacija otpornija i da treba da budu ispunjena dva ključna uslova da bi ovo mjerilo - koje ne uračunava volatilne elemente poput hrane i energije - kretalo u skladu sa ciljevima ECB.
Prvo, rast jediničnih troškova rada na kraju treba da se vrati na nivoe koji su u skladu sa srednjoročnom inflacijom od dva odsto. S druge strane, firme će morati da iskoriste svoje profitne marže kao tampon za ograničavanje prenosa trenutnog rasta plata na potrošačke cijene.
Pored ovoga, ona je uporedila posljednju fazu vraćanja inflacije u evrozoni na dva odsto sa završnim dijelom trke na duge staze, za koju se "često kaže da je najteži".
"Proces dezinflacije tokom posljednje milje biće neizvjesniji, sporiji i teži", rekla je Schabel, upozoravajući na nove izazove kao što su tenzije na Bliskom istoku, štrajkovi u rafinerijama prirodnog gasa u Australiji i globalno zagrijevanje. Oni bi mogli da "proces dezinflacije izbace iz kolosjeka", dodala je, pozivajući na istrajnost i budnost.
"Ciljana inflacija je sada nadohvat ruke", rekla je Schnabel. "Međutim, hajde da počnemo da slavimo tek kada zaista pređemo posljednju milju", rekla je.
Guverner holandske centralne banke Klaas Knot je prije nje rekao da će vjerovatno biti potrebno neko vrijeme da bi se inflacija vratila na cilj od dva odsto.
"Lično, čak i ako novi podaci potvrde najnovije projekcije iz septembra, ja trenutni nivo naših kamatnih stopa vidim kao dobru mjeru gdje one mogu da ostanu duže vrijeme", rekao je Knot.