Godišnja stopa inflacije u eurozoni u travnju porasla je blago na sedam posto nakon 6,9 posto u ožujku, objavio je u utorak u prvoj procjeni Eurostat, no dobra je vijest da je temeljna inflacija usporila prvi put u 10 mjeseci.
Prema glavnim komponentama, najveći rast cijena na godišnjoj razini bio je u segmentu hrana, alkohol i duhan, i to od 13,6 posto u usporedbi s 15,5 posto u ožujku. Kod ne-energetskih industrijskih proizvoda rast je 6,2 posto prema 6,6 posto u ožujku, usluge su porasle na 5,2 posto nakon 5,1 posto u ožujku, a kod energije rast je 2,5 posto nakon pada od 0,9 posto na godišnjoj razini u ožujku.
Na mjesečnoj razini stopa inflacije u ožujku procijenjena je na 0,7 posto.
Najveća godišnja stopa inflacija prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) u ožujku procijenjena je u Latviji, i to od 15 posto, a slijedi Slovačka sa 14 posto i Litva s 13,3 posto.
Najniže stope procijenjene su u Luksemburgu od 2,7 posto i Belgiji od 3,3 posto.
U Hrvatskoj je procjena za travanj na godišnjoj razini 8,8 posto, jednako kao u slučaju nacionalne metodologije Državnog zavoda za statistiku, a na mjesečnoj rast je 1,1 posto.
Na mjesečnoj razini pale su cijene jedino u Belgiji, a najveći rast vidljiv je na Malti od 3,2 posto i Estoniji od 1,9 posto.
Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene hrane i energije, usporila je u eurozoni na 5,6 posto s 5,7 posto u ožujku.
Očito je da će Europska središnja banka morati nastaviti s podizanjem referentne kamatne stope, i to već na idućem sastanku u četvrtak, no moguće da to podizanje neće biti tako agresivno kao do sada uslijed usporavanja temeljne inflacije.
Prije najnovijih podataka o inflaciji analitičari su predviđali rast depozitne kamatne stope od 25 baznih bodova na 3,25 posto.