Europu 2023. očekuje manjak u opskrbi prirodnim plinom, koji je ove godine izazvan prekidom ruskih isporuka zbog rata u Ukrajini. Globalne isporuke ukapljenog zemnog plina (LNG) su ograničene, vrijeme je nepredvidivo, a ostatak ruskog plinovodnog toka također je nepouzdan.
Europska unija (EU) je za tekuću sezonu grijanja uspjela ruski plin zamijeniti kupovinom na svjetskim LNG tržištima, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a punjenju plinskih skladišta malo je pomogla i neobično topla jesen te smanjenje potrošnje plina za oko 10 posto.
S obzirom na relativnu sigurnost opskrbe tijekom zime, fokus europskih čelnika usmjeren je na osiguranje opskrbe za 2023. godinu i iduću sezonu grijanja. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u izvještaju je predstavila rizike i konkretne mjere kojima bi EU mogla izbjeći nestašice plina.
"EU je postigla značajan napredak u smanjenju ovisnosti o ruskom prirodnom plinu, ali još nije izašla iz opasne zone", rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol. "Mnoge okolnosti koje su omogućile zemljama EU da popune svoja skladišta uoči ove zime možda se neće ponoviti 2023. godine."
Za osiguranje rezervi u 2023. bit će potrebna dodatna ulaganja od 100 milijardi eura, procjenjuje IEA, što je nešto manje od trećine od do sada uloženih 330 milijardi eura. U međuvremenu, belgijski Institut Bruegel procjenjuje ukupne europske troškove za obuzdavanje energetske krize, od kupovine plina do državne pomoći, na 700 milijardi eura.
Jaz između ponude i potražnje
EU uvozi nešto manje od 400 milijardi kubičnih metara plina godišnje, a s projiciranom opskrbom od 338 milijardi kubičnih metara, deficit od 57 milijardi kubika otvorit će se 2023. godine. Do sada poduzetim mjerama već je osigurano približno 30 milijardi kubika, a preostalih 27 milijardi Europa će morati dobiti kroz još veću energetsku efikasnost, šire uvođenje obnovljivih izvora energije, elektrifikaciju grijanja i promociju promjena navika potrošača.
"S kratkoročnim pogledom za 2023. godinu, nema mnogo manevarskog prostora za povećanje ponude na tržištu, ali smanjenje količine neiskorištenog plina nudi neke prednosti, kao i povećanje proizvodnje plinova s niskim emisijama", savjetuje IEA.
EU je 2022. uspjela smanjiti potražnju za plinom za 50 milijardi kubičnih metara, ili nešto više od 10 posto ukupne potrošnje.
Ograničenja tržišta LNG-a
Jaz između ponude i potražnje ovisi o više faktora, a jedan od glavnih je situacija na globalnom LNG tržištu, kojim Europa nadoknađuje gubitak ruskog uvoza. U odnosu na prošlu godinu, prema prvim procjenama, 2022. godine uvoz LNG-a u Europu trebao bi porasti za 60 posto, odnosno za 50 milijardi kubika. Dvije trećine dodatnih kapaciteta isporučio je SAD, koji je ove godine prvi put pretekao Katar na rang listi najvećih svjetskih izvoznika LNG-a.
Ali 2023. možda neće biti tako povoljna. Europa je ove godine imala lakši pristup isporukama LNG, pošto je uvoz u Kinu pao za 20 posto zbog strogih covid mjera koje se ublažavaju krajem godine. U idućoj godini Europa će se natjecati s Kinom za isporuke LNG-a, uz ostatak azijskih zemalja, gdje se očekuje da će potražnja za LNG-om sljedeće godine porasti za sedam posto u odnosu na 2022. godinu.
Očekuje se da će europski uvoz LNG-a dostići oko 120 milijardi kubičnih metara godišnje između 2022. i 2025. godine, što je povećanje od 55 posto u odnosu na 2021., prema IEA-i.
Preusmjeravanje pošiljki u Europu stvara probleme nekim azijskim zemljama koje su cjenovno osjetljivije od europskih. U Bangladešu i Pakistanu već je došlo do nestanka struje zbog nedostatka prirodnog plina.
Uz uvoz LNG-a, Europa zamjenjuje ruski plin i povećanim uvozom iz Norveške, koja je postala najveći izvoznik prirodnog plina u EU, te stabilnom opskrbom iz Afrike i Azerbejdžana.
Vremenske prilike i potražnja za plinom
"Temperature u Europi nastavile su padati u prvom tjednu prosinca, gurajući tjedne odljeve plissnkih postrojenja na 470 milijuna kubika dnevno, a uvoz LNG-a na mjesečni rekord od 11,4 milijuna tona", rekao je Zongqiang Luo, viši analitičar LNG-a u istraživačkoj firmi Rystad Energy.
Kako se predviđaju daljnji padovi temperature, Raystad procjenjuje da će iz plinskih postrojenja dnevno izlaziti između 300 i 500 milijuna kubičnih metara.
Prema podacima GIE (Gas Infrastructure Europe), skladišta plina su popunjena u prosjeku do 85 posto, a cilj EU-a je da se do veljače održi najmanje 45 posto, a u slučaju blaže zime i 55 posto.
Što će biti s ruskim plinom?
Nakon invazije na Ukrajinu i kasnijih zapadnih sankcija, Rusija je smanjila isporuke plina Europi sa 140 milijardi kubičnih metara, na oko 60 milijardi, što je pad za više od 50 posto. Nakon zatvaranja plinovoda Sjeverni tok 1 i Jamal, protok se nastavlja kroz ukrajinski tranzitni sistem i plinovod Turski tok, ali IEA upozorava da ni taj protok nije zagarantiran.
Scenarij IEA-e o manjku od 27 milijardi kubika plina u Europi zasnovan je na pretpostavci da će ruski tokovi u potpunosti prestati i da će se potražnja LNG-a u Kini vrati na pretpandemijske razine.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...