Evropska centralna banka (ECB) će svoje referentne kamatne stope podići još dva puta kako bi se izborila s nezapamćenom inflacijom, od čega će sljedeće podizanje biti pola procentnog poena, predviđaju ekonomisti.
Cijene zaduživanja će rasti istim tempom i nakon februarskog sastanka, što znači da će kamatna stopa na depozite dostići 2,5 odsto na svom vrhuncu, pokazuju rezultati Bloombergove ankete. Ekonomisti takođe predviđaju da će ECB početi da smanjuje novčanu masu, koja je za vrijeme kriznog otkupa obveznica dostigla bilionske iznose, u toku sljedećeg kvartala.
Uprkos najagresivnijem monetarnom zatezanju u istoriji evra, više od polovine anketiranih navodi da ECB zaostaje u borbi s inflacijom koja je sada tačno desetostruko veća od inflacionog cilja od dva odsto. Iz Federalnih rezervi, međutim, signaliziraju da će doći do usporavanja tempa podizanja kamatnih stopa.
Uporna inflacija
Dok je rast cijena u devetnaestočlanoj monetarnoj zajednici u novembru usporio prvi put od sredine 2021. godine, one će i dalje ostati povišene još neko vrijeme zbog energetske krize izazvane ratom u Ukrajini.
"Inflacioni pritisci će ostati prisutni, a očekuje se da će ECB morati da smanji intenzitet podizanja stopa", rekla je Ulrike Kastens, ekonomistica u kompaniji DWS International GmbH. "Najveći izazov za ECB će biti da ubijedi tržište da zaista na kredibilan način želi da se bori s inflacijom", dodala je.
Donošenje odluka će postati još stresniji proces kada na scenu stupi i smanjenje novčane mase od skoro pet biliona evra u obveznicama - proces koji je poznat kao kvantitativno zatezanje.
Devet od 10 ekonomista je predvidjelo da će se kvantitativno zatezanje odvijati kroz dozvoljavanje obveznicama da dospiju na naplatu, a ne kroz aktivnu prodaju.
Početak ovog procesa povećava šanse da dođe do sukoba unutar Savjeta guvernera, čijih 25 članova je do sada uspijevalo da izbjegne veća sučeljavanja tokom zaokreta u monetarnoj politici. Izuzetno neizvjesna budućnost i visoka inflacija predstavljaju dodatne prepreke.
Potrošači signaliziraju da zvaničnici ECB-a do sada nisu učinili dovoljno. Njihova inflaciona očekivanja za godinu unaprijed su porasla na 5,4 odsto u posljednjoj anketi. Očekivanja za tri godine unaprijed su ostala nepromijenjena na tri odsto.
Ispitanici u Bloombergovoj anketi očekuju da će inflacija u evrozoni u 2023. iznositi 6,1 odsto, a u 2024. godini 2,2 odsto. U zimskom periodu se očekuje negativan privredni rast, dok će se bruto domaći proizvod evrozone povećavati od drugog kvartala.
Opširnije o predviđanjima Bloomberg Economicsa na linku.
.webp){kind=icon}
