Urušavanje dosadašnjeg modela njemačkog privrednog uspjeha, zasnovanog na izvozno orijentiranoj industriji oslonjenoj na jeftine ruske energente, migrantsku radnu snagu i ogromne potrebe kineskog tržišta, natjerali su Njemačku na preobražaj koji već daje izvjesne rezultate iako su oni i dalje daleko od zlatnih dana najveće evropske ekonomije.
Dok giganti njemačke automobilske, metalske, elektro i hemijske industrije zatvaraju pogone, otpuštaju mjesečno oko 15.000 zaposlenih i dijelom sele proizvodnju van Evrope, njemačka industrija naoružanja doživljava procvat, zahvaljujući obimnim domaćim i inozemnim porudžbinama, ogromnom interesovanju investicionih fondova i strateškom zaokretu njemačke vanjske i sigurnosne politike, kao dio evropskog strahovanja da se ne može više osloniti na NATO i američki nuklearni kišobran.
Najveći rast je doživio njemački proizvođač naoružanja i municije Rheinmetall, čiji generalni direktor Armin Papperger kaže da je Njemačka kroz intenzivno povećanje proizvodnih kapaciteta te kompanije "prestigla Sjedinjene Američke Države kapacitetima za proizvodnju konvencionalne municije".
Bloomberg
"Rheinmetall je povećao proizvodne kapacitete za vojne kamione sa 600 na 4.500 godišnje, za municiju srednjeg kalibra sa 800.000 na više od četiri miliona metaka i za artiljeriju sa 70.000 na 1,1 milion metaka", izjavio je krajem aprila na sajmu u Hamburgu Papperger, ističući da ova kompanija raste eksplozivnom brzinom te da će do 2030. godine brojati oko 70.000 zaposlenih u odnosu na sadašnjih oko 44.000.
Povrh toga, ta kompanija je od njemačke vojske dobila novu narudžbu vrijednu nekoliko milijardi eura, dok je njemački ministar odbrane Boris Pistorius objavio prvu vojnu strategiju za Bundeswehr i Njemačku kao cjelinu u kojoj je istaknuto da je cilj da se njemačka armija do 2039. godine transformira u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, s najmanje 460.000 njemačkih vojnika sposobnih da se zajedno sa saveznicima odupru mogućoj ruskoj agresiji. Broj aktivnih vojnika trebalo bi da poraste sa sadašnjih 185.000 na 260.000 do 2035. godine, a broj rezervista da se poveća na 200.000.
Ova vojna strategija u kojoj je Rusija navedena kao glavna prijetnja, koja se "sprema za vojnu konfrontaciju sa NATO-om" i već provodi "hibridne operacije protiv Njemačke i drugih članica alijanse", zapravo je dio preobražaja njemačke ekonomije prema viziji kancelara Friedricha Merza, koji smatra da većim izdvajanjem za naoružanje i infrastrukturu Njemačka može nadomjestiti gubitke automobilske, hemijske i metalske industrije.
Borbena vozila umjesto kabrioleta
U nastojanjima da spase svoju privredu koja posrće i koja je tri godine bila u stagnaciji, a sada je bliže stagnaciji nego blagom rastu, njemačka proizvodna djelatnost se ubrzano preusmjerava s proizvodnje "golfa" i "mercedesa" na proizvodnju tenkova, artiljerijskih granata i borbenih dronova. Primjetno je da se u Njemačkoj proizvodni pogoni, radnici i kapital sve više preusmjeravaju u namjensku industriju s očiglednim ciljem da, s jedne strane, pad civilne industrije pretvori u uspjeh vojne industrije, a s druge strane, da Njemačka bude centar za naoružavanje cijele Evrope i time se izbjegne sadašnja zavisnost od američke vojske, ali i američkog naoružanja.
Bloomberg
A posrtanje dosadašnje industrijske baze je očigledno, naročito u automobilskom sektoru gdje su giganti, kao što su Volkswagen, Mercedes-Benz, Audi i Porsche, objavili da im je profit u prošloj godini pao za 44 do čak 98 posto u odnosu na prethodnu godinu, najavljujući skoro svakog mjeseca nova zatvaranja pogona i otpuštanja zaposlenih.
Vijest da je generalni direktor Volkswagen grupe Oliver Blume najavio smanjenje proizvodnih kapaciteta u Evropi za dodatnih milion vozila godišnje nakon već prethodno donesene odluke o smanjenju proizvodnje za milion vozila u Kini, dočekana je kod pojedinih cinika komentarom da najveći njemački proizvođač automobila zasad uspijeva samo održati rekordnu proizvodnju već čuvenih curry-kobasica.
Međutim, i to što ovaj automobilski gigant godišnje proizvede oko 8,5 miliona ovih kobasica omiljenih među zaposlenima u njihovim evropskim pogonima, moglo bi se uskoro promijeniti. Naime, u nastojanju da smanji troškove i izbori se da ostane konkurentna na tržištu, ova njemačka korporacija sve više gasi radna mjesta upravo u evropskim fabrikama pa postoji realna prognoza da, ne samo da neće uskoro oboriti svoj rekord od proizvedenih oko 11 miliona automobila u 2019. godini, već i da neće imati potrebe ni za rekordom u proizvodnji čuvenog "curry-wursta".
Prema planovima Blumea, najveće smanjenje će doživjeti matični brend, kao i Audi, pri čemu će ukupna proizvodnja svih brendova i pogona iznositi oko devet miliona vozila. Razlog za to smanjenje leži u tome da Volkswagenu nedostaje kupaca, jer je niska cijena i solidan kvalitet kineske konkurencije ne samo ugrozio prodaju Volkswagenovih modela u Kini kao tržištu u ogromnom rastu, već i na domaćem terenu – u Evropi. Dok ne nađe uspješan recept za borbu s kineskom konkurencijom, njemački proizvođač zasad krati troškove otkazima i gašenjem pogona u Evropi.
Bloomberg
Osim toga, fabričke linije i radnici, koji su nekad bili kičma njemačkog izvoznog čuda, sada počinju da se preuređuju u mašineriju evropskog naoružavanja. Pa je tako Volkswagen uveliko u pregovorima s izraelskim kompanijama s ciljem da u svojim njemačkim pogonima do 2027. godine počne proizvodnju komponenti za izraelski sistem protuzračne odbrane "Željezna kupola".
Osim toga, Volkswagen nudi Rheinmetallu da preuzme njegovu fabriku u Osnabrucku, gdje više od 2.000 zaposlenih proizvodi model T-Roc cabriolet, pri čemu u istom tom pogonu već eksperimentira s proizvodnjom vojnih terenskih vozila. Rheinmetall je odustao od ove kupovine, ali Volkswagen ne odustaje od prenamjene ovog pogona i uz sopstveni razvoj vojnog vozila istovremeno pregovara o saradnji s jednom holandskom kompanijom za proizvodnju naoružanja.
Da automobilska industrija bilježi trend pada profita, a namjenska trend rasta, potvrdili su i tek objavljeni rezultati za prvi kvartal 2026. godine. Tako je BMW, kao trenutno najuspješniji njemački auto-gigant, zabilježio u prva tri mjeseca ove godine pad prihoda od 8,1 posto na 31 milijardu eura, kao i pad neto dobiti od 23,1 posto na 1,67 milijardi eura. Rezultati su ipak nadmašili prognoze koje su analitičari davali, za razliku od Volkswagena kojem su analitičari procjenjivali da će u prvom kvartalu imati operativni profit od skoro četiri milijarde eura, a zapravo je ostvario 2,5 milijardi eura, što je pad od 14,3 posto u odnosu na prije godinu dana.
Nasuprot tome, kompanija Rheinmetall AG je objavila da je u prvom kvartalu imala prihod od prodaje od 1,94 milijarde eura u poređenju sa 1,8 prije godinu dana, dok joj je u istom periodu neto profit skočio sa 84 na 111 miliona eura. Štaviše, za ovu cijelu godinu ova firma očekuje prodaju u iznosu od oko 14,5 milijardi eura, što je skok od oko 50 posto u odnosu na 2025. godinu, kada joj je prihod od prodaje bio 9,94 milijarde eura.
Prenamjena fabričkih pogona
Presretači "Patriot", koji su ponos američke namjenske industrije, uskoro će se proizvoditi i van SAD-a, i to baš u Njemačkoj, u pogonima kompanije Deutz, čuvene po proizvodnji motora s unutrašnjim sagorijevanjem za automobilsku industriju. Deutz je samo jedna u nizu firmi iz njemačkog automobilskog sektora koje su se preorijentirale, pa sada dodaju i treće smjene u svojim pogonima kako bi proizvodile oružje i municiju, uglavnom za Ukrajinu.
"Transformacija kompanije postala je moj posao", rekao je za "The Wall Street Journal" generalni direktor Deutza Sebastian Schulte, koji je na čelo ovog proizvođača motora došao 2022. godine, i to iz industrije pomorske odbrane. "Naša jedinstvena prednost su stabilni lanci snabdijevanja: ono što funkcionira za motore i rudarsku opremu, funkcionirat će i za odbrambenu industriju."
Bloomberg
Među transformiranim firmama je i kompanija Schaeffler, jedan od vodećih njemačkih i svjetskih dobavljača automobilske opreme (od pogonskih sklopova do ležajeva), koja od prošle godine ima i odbrambeni odsjek koji proizvodi motore za dronove, sisteme za oklopna vozila i komponente za vojnu avijaciju. Cilj rukovodstva je da odbrambeni sektor firme doprinosi najmanje oko 10 posto prometa ove kompanije, koja zapošljava više od 100.000 radnika u 100 fabrika širom svijeta.
Automobilsku industriju očigledno privlače nedavne regulatorne promjene u Njemačkoj i Evropskoj uniji, koje su poboljšale pristup tržištu kapitala za kompanije iz odbrambene industrije, dok su ogromni vladini ugovori i šeme javnog finansiranja otključali skoro hiljadu milijardi eura za finansiranja odbrane u EU.
"Evropa mora biti u stanju da se brani, a to također znači izgradnju jake sigurnosne i odbrambene industrije na koju se možemo osloniti", rekla je njemačka ministrica ekonomije Katherina Reihe, čije ministarstvo finansira platformu za uparivanje lanaca snabdijevanja odbrambene industrije s kompanijama dobavljačima iz drugih sektora. "Prenamjena postojećih proizvodnih lokacija iz drugih industrija može smanjiti prepreke za povećanje domaćih kapaciteta."
Kapital se seli, a radnici?
I najbogatiji Nijemci preusmjeravaju svoj novac, pa su suvlasnici kompanija Porsche i Volkswagen još prošle godine osnovali fond za ulaganja u odbrambenu industriju, nadajući se da će iskoristiti nagli porast evropskih vojnih izdataka. Milijarderska porodica Porsche-Piech očigledno kreće stopama svog pretka i osnivača brenda sportskih automobila, Ferdinanda Porschea, koji je svojevremeno pomogao u razvoju tenkova za nacističku Njemačku, a dizajnirao je i čuvenu "bubu", koja je korištena kao osnova za vojna vozila koja je Volkswagen proizvodio tokom Drugog svjetskog rata.
Bloomberg
Ne samo što su Porscheovi nasljednici usmjerili sopstvenih oko stotinu miliona eura u fond za finansiranje odbrambenih projekata, već je i njihova firma Porsche SE, koja je dio Volkswagen grupe, saopćila da nezavisno od tog fonda "intenzivno ispituje" moguće investicije u odbranu, s fokusom na oblasti kao što su satelitski nadzor, izviđački i senzorski sistemi, cyber-sigurnost ili logistika i sistemi snabdijevanja. Porsche SE je, inače, još prošle godine uložio dvocifren milion eura u jednog proizvođača dronova u Minhenu.
I dok su njemački političari i veliki investitori uvjereni da je prebacivanjem u sektor odbrane moguće spasiti automobilsku industriju i cjelokupnu njemačku ekonomiju, njemački ekonomski komentatori ukazuju na to da bi to samo djelimično moglo nadoknaditi gubitak radnih mjesta u automobilskim gigantima, to jeste da dolazak Rheinmetalla i cijelog odbrambenog sektora u njemačku regiju Braunšvajg–Volfsburg, gdje je centrala Volkswagena, neće biti dovoljan za održanje zaposlenosti.
Bloomberg
U komentaru za regionalni list "Braunschweiger Zeitung", ekonomski novinar Johannes Kaufmann ističe koliko se za samo četiri godine transformirao imidž odbrambene industrije u njemačkoj javnosti – od toga da je ranije "na porodičnim okupljanjima bilo bolje skrivati da ste zaposleni u Rheinmetalu i sličnim firmama, a danas bi takva objava vjerovatno naišla na aplauz dalekih rođaka". Ipak, Kaufmann ističe da Volkswagenovi planovi o otpuštanjima oko 50.000 zaposlenih do 2030. godine daleko premašuju brojnost aktuelne radne snage Rheinmetalla.
"Jedno je jasno - sam odbrambeni sektor neće moći zakrpiti raspadajuću industrijsku bazu zemlje", ističe Kaufmann. "Bez nižih troškova energije i rada, ova industrijska baza će se nastaviti raspadati."
.webp){kind=icon}
