Tržište naplate potraživanja u Bosni i Hercegovini (BiH) postaje sve važniji segment finansijskog sistema, čija ukupna vrijednost prema procjenama doseže pola milijarde eura. Samo članice Udruženja kompanija za upravljanje imovinom i naplatu potraživanja (AMCA) trenutno upravljaju sa 438 miliona eura nenaplaćenih potraživanja, dok u Sarajevu iznos dugovanja prema komunalnim preduzećima dostiže oko 300 miliona KM. Iako je udio nekvalitetnih kredita (NPL) u bankarskom sektoru smanjen na 5–6 posto, što je i dalje iznad prosjeka EU, sektor naplate potraživanja u BiH ostaje nedovoljno uređen i institucionalno razjedinjen.
Najveći dio potraživanja odnosi se na sektor preduzeća, dok su domaćinstva zadužena uglavnom po osnovu potrošačkih i stambenih kredita. Javne institucije i komunalna preduzeća suočavaju se s rastućim iznosima neplaćenih računa i slabom naplatom potraživanja, što dodatno opterećuje njihove budžete. Nedostatak centraliziranih registara i neujednačena praksa naplate doprinose neefikasnosti sistema, dok istovremeno raste uloga specijaliziranih agencija koje otkupljuju i restrukturiraju dugove.
U Sarajevu 300 miliona KM nenaplaćenih potraživanja
Upravo je naplata potraživanja bila centralna tema konferencije "Nova era upravljanja dugovanjima u BiH", koju je organiziralo Udruženje kompanija za upravljanje imovinom i naplatu potraživanja (AMCA). Skup je okupio predstavnike banaka, agencija i institucija s ciljem da se razmotre savremeni trendovi u naplati i restrukturiranju dugova.
Petar Mrkonjić, direktor EOS MATRIXA i predsjednik AMCA-e, istakao je da je tržište naplate potraživanja u BiH teško oko pola milijarde eura, dok samo članice ovog udruženja trenutno upravljaju sa 438 miliona eura nenaplaćenih potraživanja.
"Brojevi su ogromni i na ovom pitanju moramo raditi sistemski", rekao je Mrkonjić, dodajući da samo u Sarajevu komunalna preduzeća imaju oko 300 miliona KM nenaplaćenih potraživanja.
Bloomberg Adria - Petar Mrkonjić
Naglasio je i da Udruženje trenutno nema formalnu saradnju s državnim institucijama, zbog čega je onemogućena prodaja potraživanja prema fizičkim osobama u zakonskom okviru koji bi bio usklađen s praksama i regulativama Evropske unije.
Zakon koji bi sistemski regulirao oblast naplate potraživanja u BiH još uvijek nije usvojen. Iako je AMCA izradila prijedlog i pokrenula inicijativu za njegovo donošenje, proces još nije ušao u parlamentarnu proceduru. Na kantonalnom nivou, Vlada Kantona Sarajevo usvojila je prijedlog zakona o uspostavljanju Registra finansijskih potraživanja, što predstavlja korak ka većoj transparentnosti, ali taj okvir ne obuhvata sektor otkupa i naplate privatnih dugova.
U Federaciji BiH trenutno se razmatraju i izmjene Zakona o izvršnom postupku, kojima bi se trebala ubrzati naplata potraživanja, no sveobuhvatni zakon koji bi uredio tržište i rad agencija za naplatu još nije donesen.
406 miliona predmeta naplate potraživanja
O evropskim standardima u ovoj oblasti govorio je Matija Arapović, predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN) i delegat Hrvatske u FENCA-i, krovnoj evropskoj organizaciji koja okuplja nacionalne asocijacije iz sektora naplate i otkupa dugova, a koja predstavlja oko 75 posto kompanija iz EU/EEA prostora.
Arapović je naveo da je u 2024. godini obrađeno 406 miliona predmeta naplate potraživanja u okviru članica FENCA-e, ne uključujući sve zemlje, što ovaj sektor svrstava među najjače finansijske industrije u Evropi.
Prema rezultatima istraživanja NPL tržišta na nivou FENCA-e, tržište naplate potraživanja u EU vrijedno je oko 840 milijardi eura, pri čemu najveći udio zauzima špansko tržište, dok pojedine zemlje još nisu obuhvaćene analizom pa se procjenjuje da je stvarna vrijednost sektora i znatno veća.
Za BiH, članstvo AMCA-e u FENCA-i znači pristup evropskim standardima i dobrim praksama, bolje umreženje s kolegama iz drugih zemalja te mogućnost unapređenja etičkih i profesionalnih standarda u naplati potraživanja. To doprinosi modernizaciji sektora, povećanju transparentnosti i usklađivanju bh. tržišta s evropskim okvirima.
Arapović je naglasio da će regulative i dalje biti u fokusu FENCA-e, ali i da umjetna inteligencija sve više ulazi u ovaj sektor, posebno u analizu rizika i procjenu naplativosti.
"Centralne banke danas povećavaju kriterije procjene rizika, čime se smanjuje prostor za malverzacije i prekomjerno zaduživanje. Sve zavisi od tržišnih okolnosti, ali u narednom periodu ne očekuje se rast NPL-ova – konsolidacija će preuzeti svoj dio, a tržište ostaje stabilno", zaključio je Arapović.
Loša potraživanja problemi i prilike
Na konferenciji u okviru panela posvećenog upravljanju lošim potraživanjima učesnici su ukazali na ključne izazove i razlike u pristupima unutar regiona, uz zajedničku poruku da su institucionalna podrška, regulatorna efikasnost i saradnja između sektora presudni za razvoj tržišta naplate potraživanja, ali i zaštite samih dužnika.
Bloomberg Adria - Ivan Marić
Ivan Marić, generalni sekretar Asocijacije kompanija za upravljanje potraživanjima Srbije (AKUPS), istakao je da vanjski faktori snažno utječu na regionalna tržišta te da je neophodna veća prilagodljivost sektora.
"Državni organi su ključ našeg uspjeha - saradnje su neminovne. Mi ne smijemo biti samo egzekutori, već i pomoć dužnicima da vrate svoju imovinu", rekao je Marić.
Govoreći o razlikama u zakonodavnim okvirima, naveo je da u Srbiji sudske odluke u ovim postupcima dolaze u roku od svega osam dana, dok u BiH postupci znaju trajati i do 15 godina. Kao jedan od prioriteta budućeg razvoja ovog sektora, izdvojio je smanjenje broja dužnika i vraćanje kolaterala privredi, uz ideju da se "u proces uključe i investitori kako bi sve strane bile zadovoljne".
Bloomberg Adria - Tarik Muftic
Tarik Muftić, direktor Sektora za restrukturiranje i naplatu u ASA Banci, kazao je da je situacija u BiH danas stabilna – udio nekvalitetnih kredita iznosi 2,9 posto, od čega 2,7 posto otpada na Federaciju BiH, dok je za RS to 3,5 posto.
"Banke danas imaju potpuno drugačiji pristup naplati potraživanja. Sektor je među najuređenijima u zemlji, pod stalnim nadzorom i s fokusom na inovacije", rekao je Muftić, dodajući da je portfelj loših kredita znatno manji nego ranije.
Istakao je i da se u ranoj fazi, analizom poslovanja klijenta može preventivno djelovati na sprečavanje nastanka NPL-ova. Međutim, upozorio je da se u BiH, za razliku od Srbije, sudski postupci i dalje odvijaju sporije i manje digitalizirano, što otvara prostor za manipulacije.
"Zakoni moraju biti više u korist povjerioca. Dobre prakse iz regiona treba prenijeti i kod nas kako bi se dodatno smanjilo tržište NPL-ova", zaključio je.
Bloomberg Adria - Ifeta Jahić
Ifeta Jahić, direktorica upravljanja posebnom aktivom i kolateralima u Raiffeisen banci, naglasila je da je regulatorni okvir u BiH znatno unaprijeđen, što je doprinijelo smanjenju nagomilanih NPL-ova.
"Danas imamo historijski najnižu stopu nenaplativih kredita – oko tri posto. Centralni registar kredita je kvalitetan i doprinosi stabilnosti sistema", rekla je Jahić.
Ipak, upozorila je da tromost administracije i sporost prijenosa vlasništva predstavljaju ozbiljnu prepreku u procesu naplate. "Vlasničke knjige u Federaciji su uvezane tek 50 posto, što otvara prostor za manipulacije i otežava ulazak u posjed. Potrebna je reforma zakonodavstva i ubrzanje sudskih postupaka", dodala je.
Kenan Hrustić, direktor ODM Collections Sarajevo, istakao je da banke sve više prepoznaju vrijednost podataka u procesima naplate.
Bloomberg Adria - Kenan Hrustić
"Nekada se sve oslanjalo na iskustvo, a danas je fokus na analizi podataka i strategiji. Odnosi između banaka i agencija su partnerski - kroz tu saradnju banke optimiziraju svoje procese", rekao je Hrustić.
Dodao je da tržište nenaplativih potraživanja može biti važan generator ekonomskog rasta, ali da je neophodan viši stepen regulacije i nadzora rada agencija.
Dok evropsko tržište naplate potraživanja, okupljeno kroz FENCA-u, prema posljednjim podacima vrijedi impresivnih 840 milijardi eura, BiH se još uvijek bori s osnovnim zakonodavnim pretpostavkama koje bi omogućile transparentan i efikasan razvoj ovog sektora. Članstvo AMCA-e u FENCA-i otvara mogućnost da BiH preuzme najbolje evropske prakse i standarde, ali bez jasnog zakonskog okvira naplata potraživanja ostaje ograničena regulatornim vakuumom.
U vremenu kada umjetna inteligencija, digitalizacija i stroži nadzor centralnih banaka redefiniraju finansijska tržišta, BiH ima priliku kroz donošenje sveobuhvatnog zakona o naplati potraživanja napraviti ključan iskorak od neuređenog prostora dugovanja ka modernom i transparentnom finansijskom ekosistemu.
.webp){kind=icon}
