Iako su vlasti Bosne i Hercegovine očekivale mogućnost odgode implementacije Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM) do 2027. godine, iz Evropske unije su vrlo jasni – odgode neće biti. Potpuna primjena CBAM-a počinje 1. januara 2026. godine.
CBAM je nova regulativa Evropske unije o ugljiku i predstavlja mehanizam određivanja cijene ugljika s ciljem da podrži EU u borbi protiv klimatskih promjena. Uvoznici će morati plaćati naknadu za prilagođavanje ugljiku u iznosu koji bi platili da su proizvodi bili proizvedeni prema pravilima EU o određivanju cijene ugljika (sistem EU ETS).
Negativni i pozitivni efekti
Ovaj mehanizam rješava problem takozvanog "ugljičnog curenja", odnosno situacije u kojoj kompanije premještaju proizvodnju u zemlje s manje strogim politikama emisija kako bi izbjegle troškove povezane s cijenom ugljika. Ako proizvođač iz zemlje van EU može dokazati da je već platio određenu cijenu ugljika prilikom uvoza robe, taj iznos može biti odbijen za uvoznika u EU. Kao primjer, u slučaju da CBAM košta 100 eura, a proizvođač je u svojoj zemlji platio već 60 eura, onda će se EU platiti onih preostalih 40 eura.
Depositphotos
Pitanje CBAM-a predstavlja jedan od najvećih izazova za Bosnu i Hercegovinu, jer bi njegova primjena mogla dodatno opteretiti domaće privredne subjekte. Iz Evropske unije ne negiraju da će mehanizam imati negativne efekte, te potvrđuju da bi, prema preliminarnoj analizi, CBAM mogao dodatno pogoršati stanje u ekonomiji BiH. Najpogođeniji bi mogli biti sektori električne energije, aluminija, čelika i cementa.
Uvođenjem CBAM-a najviše će biti pogođene elektroprivrede u Bosni i Hercegovini kao značajne izvoznice električne energije, koja se prvenstveno proizvodi iz uglja. Na ovaj način će, pojašnjeno je, biti primorana promijeniti svoje proizvodne prakse, odnosno u većoj mjeri koristiti obnovljive izvore energije.
Ipak, ističe se i pozitivna strana – CBAM može poslužiti kao snažan pokretač reformi i razvojnih inicijativa, posebno u pogledu dekarbonizacije energetskog sektora i prilagođavanja tržišnim pravilima EU.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u februaru je na Balkan Solar Summitu u Banjoj Luci izjavio da postoji inicijativa da se primjena CBAM-a odgodi do 2027. godine. No, takav prijedlog za sada nije naišao na podršku Evropske komisije.
"CBAM je obavezan", naglašavaju izvori iz Evropske unije. Jedan od osnovnih ciljeva jeste primorati kompanije u i izvan EU da pređu na obnovljive izvore energije i time smanje zagađenje okoliša. Izvori iz EU navode da se ne radi o mehanizmu čija je svrha kažnjavanje, već o osiguravanju ravnopravnih tržišnih uslova i jednakom tretmanu za sve proizvođače.
Projekt je pokrenut s ciljem da podrže vlasti u BiH u ispunjavanju obaveza prema EU i Energetskoj zajednici iz oblasti energije i klime.
Iz Evropske unije insistiraju na prelasku na obnovljive izvore energije kako bi se dugoročno smanjilo zagađenje okoliša, ali i troškovi vezani za emisije. Međutim, prema izvorima iz Unije, Bosna i Hercegovina po regulativi ovog pitanja stoji najlošije u Evropi. Za primjer su naveli i to da je jedna danska kompanija odbila investirati u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u BiH.
Osim loše regulative, dodatni izazov je i zastarjela infrastruktura za prenos električne energije.
Evropska komisija je kroz tzv. Sustainability Omnibus paket predložila odgodu početka prodaje CBAM certifikata do 1. februara 2027. godine, ali bi se i dalje obračunavali za robu isporučenu tokom 2026. godine. Ovaj prijedlog još čeka potvrdu Vijeća EU i Evropskog parlamenta. Cilj takvog prijedloga jeste smanjenje administrativnog opterećenja u procesu izvještavanja o održivosti.
Ključni preduslovi za izuzeće od CBAM-a
Jedan od ključnih preduslova za eventualno izuzeće Bosne i Hercegovine od plaćanja CBAM taksi jeste usvajanje zakona o električnoj energiji i uspostava funkcionalne berze električne energije. Tekst zakona usaglašen je ranije ove godine na sastanku u Beču s direktorom Sekretarijata Energetske zajednice Arturom Lorkovskim.
Bez ispunjavanja ovih uslova, BiH neće moći izbjeći CBAM namete, što znači da će izvozno orijentirane kompanije iz BiH karbonsku taksu plaćati direktno EU, umjesto da se ti prihodi slijevaju u domaći budžet, kao što bi bio slučaj da postoji nacionalni sistem trgovine emisijama (ETS).
Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 26. juna podržala usaglašeni tekst Prednacrta Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Prema zvaničnim izjavama, ovaj potez predstavlja značajan korak ka usklađivanju domaće regulative sa standardima EU, ali i u pravcu zaštite interesa domaće privrede.
Depositphotos
"Imamo razloga da budemo zadovoljni, posebno zbog okolnosti u kojima se naša država trenutno nalazi. Ovo je važan korak na putu ka izuzimanju Bosne i Hercegovine od plaćanja karbonske takse EU", poručeno je iz Vlade FBiH.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da će se tako zaštititi izvoznici iz svih dijelova BiH, te da će se novac od takse moći koristiti za projekte unutar zemlje, umjesto da ide u budžet EU.
Posebno je značajno to što BiH ovim zakonom ne samo da ispunjava ključni uvjet za izuzeće od CBAM-a, već prvi put dobija i berzu električne energije – sa sjedištem u Mostaru.
"Nakon iscrpnih i zahtjevnih pregovora, uspjeli smo postići da BiH više ne bude jedina država u regiji koja nema ni svoj zakon ni berzu električne energije", dodao je Lakić.
Kako navode iz Vlade, usvajanjem ovog zakona otvaraju se vrata snažnijem povezivanju s evropskim energetskim tržištem, sigurnijem snabdijevanju potrošača i većim investicijama u domaću energetsku infrastrukturu.
Preporuke EU za BiH
Ipak, stručnjaci upozoravaju da uspostava berze nije dovoljna sama po sebi.
Kemal Obad, specijalista za analizu troškova energije pri međunarodnoj konsultantskoj kompaniji Trio Advisory, ranije je za Bloomberg Adriju kazao da je pogrešno vjerovati kako je uspostava berze električne energije jedini uslov za izuzeće BiH od primjene CBAM-a. Prema njegovim riječima, uredba Evropske unije izričito propisuje da izuzeće za električnu energiju iz trećih zemalja ne zavisi od jednog tehničkog koraka, već od ispunjenja niza strogo definiranih, međusobno zavisnih kriterija.
Preporuke Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu u cilju ublažavanja utjecaja CBAM-a uključuju - uspostavu berze električne energije, povezivanje tržišta električne energije, uvođenje EU ETS sistema, te izradu dugoročne strategije klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Ilustracija (Depositphotos)
Obad ističe da organizirana berza električne energije jeste ključni element, ali prvenstveno zbog osiguranja transparentnosti. Berza omogućava da se cijena električne energije formira javno, kroz konkurentski proces u kojem učestvuju svi relevantni tržišni akteri. Ova cijena, utvrđena na berzi, postaje regulatorno provjerljiva i mjerljiva, čime se eliminira prostor za skrivene subvencije ili manipulacije koje bi mogle predstavljati nelojalnu prednost u trgovini s EU.
Berza električne energije u BiH morat će se organizirati prema modelu standardiziranom na evropskim tržištima. To podrazumijeva dva osnovna segmenta - "dan unaprijed" (day-ahead) tržište, gdje se svakog dana do podneva ugovaraju količine za isporuku sljedećeg dana, i "unutardnevno" (intraday) tržište, koje omogućava balansiranje viška ili manjka električne energije tokom istog dana, sve do sat prije fizičke isporuke.
Svaka transakcija na ovim tržištima prolazi kroz transparentni, javno objavljeni kliring, što znači da cijena svakog kilovat-sata (kWh) postaje jasno mjerljiva, uporediva i regulatorno provjerljiva.
"Ovakav model, usklađen s evropskim zakonodavstvom i praksom, nužan je preduslov za integraciju BiH u jedinstveno tržište električne energije Evropske unije i za priznavanje domaćih tržišnih cijena u okviru evropskog regulatornog sistema", zaključuje Obad.
CBAM je, podsjetimo, formalno stupio na snagu u cijeloj EU 1. oktobra 2023. godine. Od tog datuma odnosi se i na BiH, pa kompanije koje izvoze robu obuhvaćenu mehanizmom moraju kvartalno izvještavati o emisijama CO2, iako naknade za emisije još nisu uvedene, već počinju u januaru 2026.
Ovaj mehanizam se uvodi kako bi EU povećala korištenje obnovljivih izvora energije i smanjila zagađenje, ali BiH u tom procesu zaostaje, što je već izazvalo zabrinutost među međunarodnim investitorima.
.webp){kind=icon}
