Bosna i Hercegovina ima značajne razvojne potrebe, uključujući sektor okoliša, i trebat će vanjsku potporu za projekte zaštite okoliša, klime i održivosti kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma za 2030. i 2050. godinu. Isto tako, ukoliko BiH želi postati članica Europske unije, morat će ispuniti okolišne standarde.
Istraživačka literatura o (učincima) tokova međunarodnog javnog financiranja u BiH je oskudna, kao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, što ukazuje na nedostatak znanstvenog pregleda i neovisnih procjena učinaka međunarodnog financiranja, što otežava buduće učenje.
Pročitajte: Čaušević: Političke tenzije prepreka održivim investicijama u BiH
Bloomberg Adria donosi analizu Štokholmskog instituta za okoliš (SEI), prvu koja pruža sveobuhvatno kvantitativno mapiranje i analizu zelenog kapitala (financije za klimatske promjene, upravljanje otpadom, zaštitu životne sredine...) BiH u razdoblju nakon Pariškog sporazuma, uključujući analizu glavnih strategija Razvojnih partnerskih institucija (DPI) za BiH.
Bloomberg
"Zelena agenda EU osigurat će 9 milijardi eura izravnih bespovratnih sredstava i potencijalno mobilizirati 20 milijardi eura privatnih ulaganja u razdoblju 2024.-2030.", priopćeno je iz EU. "Trenutačno nema dostupnih detalja o tome koji će iznos sredstava dobiti svaka država Zapadnog Balkana. Ključni prioritet EU je prihvatanje potpune tranzicije na cirkularno gospodarstvo u zemljama Zapadnog Balkana."
Bloomberg Adria je ranije pisala da Bosna i Hercegovina kasni za razvijenim zemljama u procesima tranzicije, pa tako i ovom slučaju. Naša zemlja se suočava s ozbiljnim stupnjevima zagađenja, dok je iskorištenost otpada kroz reciklažu na veoma niskoj razini.
Pročitajte: Beslik: Decenija temeljitih promjena, održiva energija je ključ
Prelazak na model cirkularne ekonomije imat će višestruke pozitivne efekte na rješavanje problema otpada, kreiranje vrijednosti na osnovu recikliranja otpadnih materijala, ali i na inoviranje proizvodnih procesa, uvođenje novih tehnologija, smanjenje troškova sirovina u finalnim proizvodima, otvaranje novih radnih mjesta.
Više na: Cirkularna ekonomija kao potencijalni spas bh. gospodarstva
Analiza je pokazala da je područje politike za vodu dobilo nešto više od 50 posto svih sredstava. Kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija, otpad i područja politike upravljanja okolišem dobili su gotovo sva preostala sredstva. Ostatak, manje od 1 posto, je otišao na politike bioraznolikosti, kemijske sigurnosti i buke u okolišu te upravljanja resursima, što je porazno, smatraju autori publikacije.
"BiH bi mogla imati koristi od diverzifikacije financiranja okoliša, kako iz perspektive financijera tako i iz perspektive primatelja", priopćeno je.
Autori analize Amar Čausević, Sanjin Avdić, Bernardas Padegimas i Biljana Macura smatraju da bi dodatno znanje o ovoj temi povećalo odgovornost i vlasništvo te razvilo i približilo druge sektore kao što su akademska zajednica, civilno društvo i privatni sektor.
"Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, smanjenje onečišćenja zraka, uspostava funkcionalnog cirkularnog gospodarstva, dekarbonizacija prometnog sektora i jačanje cjelokupnog upravljanja okolišem nije lak zadatak. To je tehnički zahtjevan pothvat za koji su nužni kvalificirane osobe i mnogo novca", rekli su autori te dodali da se ostale zemlje u razvoju suočavaju s istim problemima kako u regiji tako i širom svijeta.
BiH većinu sredstava dobiva u obliku bespovratnih sredstava, ali značajan iznos čine zajmovi. Kao što je prikazano na grafikonu, malo više od polovice primljenih sredstava u razdoblju od 2015. do 2020. bila su standardna beskamatna bespovratna sredstva. Autori smatraju da zajmovi nisu pohvalni te da bi BiH trebala dobiti više grantova za svoju tranziciju.
"Analiza stoga implicira da se BiH može zalagati za pravedniju raspodjelu financiranja na temelju svog malog doprinosa globalnim emisijama stakleničkih plinova. Štoviše, iako su podaci o financiranju sveobuhvatni, budućim bi analizama tokova financiranja koristilo još potpunije i ujednačenije izvješćivanje", priopćili su.
Poboljšanje održivosti proizvodnje, upotrebe i recikliranja različitih sirovina bit će u središtu primanja financijskih sredstava za poticanje razvoja cirkularnog gospodarstva.
S linearnim ekonomijama otpad je neizbježna činjenica. U razvijenim ekonomija, cirkularnim ekonomijama, sve se veće količine otpada recikliraju i tako sve manje otpada šalje na odlagališta, odnosno otpad je važan resurs u tim zemljama.
Bosna i Hercegovina bilježi porast izvoza neopasnog otpada u 2021. godini. Upravljanje otpadom je skup i složen proces, kao što su i pripremni radovi, no potencijalni prihodi i nova radna mjesta vrijedni su tranzicije.
Pročitajte: BiH povećava izvoz otpada, novog potencijalnog resursa Europe
"Zelena agenda daje zemlji inovativnu platformu pomoću koje kreatori politika i ulagači iz privatnog sektora mogu bolje koordinirati svoje akcije i povećati iznos privatnih ulaganja", navodi se u analizi. "Nadalje, potrebno je snažnije djelovati na nadležna tijela u BiH da mobiliziraju domaće financije okoliša."
Bloomberg
Dodali su da bi zelene obveznice mogle igrati ulogu u pomaganju ulaganja potrebnog za postizanje prelaska na održivost. Očekuje se da će Europski zeleni plan, putem Zelene agende, potaknuti razne reforme u BiH koje neizravno mogu pomoći zemlji da razvije domaće mehanizme za privlačenje više zelenog kapitala. Analiza je urađena u sklopu BiH ESAP 2030+ pograma koji provodi SEI i koji financira Švedsko veleposlanstvo u BiH.
"BiH ESAP 2030+ je jako bitan dokument jer će prvi put u povijesti BiH postojati sveobuhvatan i detaljan plan koji će definirati troškove svake mjere i predložiti tipove financiranja okoliša", zaključili su autori. "Stoga će vlasti u različitim jurisdikcijama i DPI-ji imati dobro strukturiranu osnovu kako bi usmjerili put ka lakšoj suradnji i učinkovitijoj mobilizaciji sredstava."
.webp){kind=icon}
