.webp){kind=icon}
Posljednjih godina Bosna i Hercegovina bilježi rast stranih investicija. Sektori u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih ulaganja u BiH su proizvodni sektor, bankarstvo i ostale finansijske usluge, trgovina, telekomunikacije, posredovanje u prometu nekretnina, usluge, građevinarstvo, turizam, transport.
Iako BiH ima značajne potencijale za investiranje, strani investitori se suočavaju s brojnim izazovima i preprekama na čije rješenje čekaju godinama. Na sve to politička nestabilnost je jedan od faktora koji značajno utiču na priliv stranih investicija u BiH, a trenutna retorika i govor mržnje narušavaju imidž BiH i odvraćaju investitore.
Prema trenutno dostupnim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, trend porasta stranih ulaganja u BiH nastavljen je i u prvom kvartalu 2024. godine. Tako je zabilježen rast vrijednosti stranih investicija od četiri posto u poređenju s istim kvartalom prošle godine.
Posmatramo li prošlu godinu, najviše direktnih stranih investicija u devet mjeseci 2023. godine bilo je u finansijske uslužne djelatnosti, zatim u proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, te u proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciju.
"Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH. Ono što najviše motiviše strane investitore da ulažu u BiH jeste potencijal domaćeg tržišta, zatim iskustva i tradicija koju BiH ima u određenim granama industrije, njen geografsko-strateški položaj, te postojeći resursi i logistika'', za Bloomberg Adriju kaže Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH (FIC).
Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH, kaže Miovčić/(PKRS)
Međutim, činjenica je da privlačenje stranih investitora i zadržavanje njihovih ulaganja u određenoj zemlji zahtijeva razumijevanje njihovih potreba i očekivanja, te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Predvidljivost, stabilnost i sigurnost, kao i smanjenje rizika za realizaciju investicije su neki od elementarnih preduslova za donošenje investicijskih odluka. Istraživanja su pokazala da zapaljiva politička retorika i govor mržnje ozbiljno štete imidžu BiH i investicijskoj klimi.
"Politička kriza u BiH značajno utiče na privlačenje stranih investicija. Strani investitori teže stabilnim i predvidljivim tržištima, a trenutna situacija u BiH stvara okruženje visoke nesigurnosti koje odvraća investicijske projekte i preusmjerava kapital u druge zemlje", kaže Miovčić.
Nedostatak radne snage
Pojašnjava da su konkretni investicijski projekti u infrastrukturnom i energetskom sektoru već pogođeni ovom nestabilnošću, što dodatno pogoršava ekonomske perspektive zemlje.
"Mi u Vijeću stranih investitora nemamo konkretne informacije o povlačenju investitora uslijed negativnog imidža zemlje i retorike koja ukazuje na mogućnost izbijanja sukoba, ali je činjenica da investitori koji su planirali ulaganja u BiH često preusmjeravaju svoja sredstva u druge zemlje u regiji koje nude kvalitetnije poslovno okruženje i povoljnije uslove'', dodaje.
Jedan od faktora koji je prethodnih godina privlačio strane investicije bila je kvalifikovana radna snaga. Postavlja se pitanje koliko je to danas značajan faktor s obzirom na nedostatak radnika u BiH.
Pročitaj više: Ko su najznačajniji investitori u BiH u 2023. godini prema izboru FIPA-e
Nedostatak procjene rizika ugrožava strane investicije u BiH
Vlast u RS najavljuje investicije od više milijardi KM
Švicarska i Turska najznačajniji investitori u FBiH
Šta je stranim ulagačima privlačno u regiji? Proizvodnja, trgovina…
"Iskreno rečeno, počinjemo se i mi suočavati s nedostatkom radne snage u posljednje dvije-tri godine. Kako domaće tako i strane kompanije imaju određenih poteškoća u pronalasku određenih profila profesija'', za Bloomberg Adriju kaže Jasmina Penava, viša savjetnica za odnose s javnošću Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA).
Dodaje da nadležne vlasti nastoje riješiti ovu problematiku tako da se radna snaga na različite načine stimuliše kako bi se zadržala u zemlji, međutim za konkretnije rezultate treba više vremena.
Miovčić ističe da je zabrinjavajuća činjenica da se BiH iz godine u godinu suočava s odlaskom radno sposobnog najproduktivnijeg stanovništva, pretežno u zemlje Zapadne Evrope. Demografske migracije su trenutno najveći izazov s kojim se suočavaju i mnogo veće ekonomije u Evropi. Naglašava da je ljudski potencijal naš najvažniji i najbolji resurs, naša najbolja i najveća šansa, te da sve aktuelne i buduće politike treba usmjeriti da taj kapacitet zadržimo i iskoristimo.
"Izgleda da jedno uslovljava drugo, tačnije ne možemo privući kvalitetne strane investitore ako nemamo kvalitetne domaće kadrove. S druge strane, privlačenjem većeg broja investitora širimo ekonomsku bazu, što dovodi do novih zapošljavanja i posljedično ublažava negativni demografski trend", ističe.
Isti izazovi godinama
Pored nedostatka radne snage, strani investitori, ali i domaći privrednici se godinama suočavaju s istim problemima koji se prije svega ogledaju u neefikasnoj administraciji, potrebi poreskog rasterećenja, neharmoniziranosti propisa, sporosti sudova.
''Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, ponekad ili vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i poduzetnici, ali i građani se svakodnevno susreću s problemima kada institucije zbog svoje kompleksnosti i nedovoljno efikasnog birokratskog aparata počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti'', ističe Miovčić.
Neophodno poresko rasterećenje/Depositphotos
Također, vrlo često nailaze na propise koji nisu harmonizovani na samoj teritoriji BiH, a koji nisu u skladu s legislativom EU ni sa zemljama okruženja. Predvidljivost poreznog okvira od iznimne je važnosti kako za potencijalne, tako i za investitore već prisutne u BiH. Također, predugo čekanje dozvola i odobrenja za rad su glavni razlog zašto većina investitora zaobilazi BiH. S obzirom na to da su ovo problemi na koje se upozorava godinama i za koje su domaći i strani privrednici ponudili rješenja, pitanje je koliko se poruke privrede čuju i koliko su vlasti na svim nivoima otvorene prema rješenjima koja privreda predlaže.
"Mi kao partneri institucijama, možemo i očekujemo da se naše preporuke uvaže i postanemo dio promjena za oporavak domaće ekonomije", ističe Miovčić.
Dodaje da su vlade i ministarstva s kojima sarađuju izrazili želju i spremnost da se njihove preporuke provedu što prije. Međutim, velika podijeljenost nadležnosti na mnogobrojnim nivoima dovodi do toga da je neke zamisli jednostavno teško izvesti jer nije jasno ko treba uraditi određeni posao.
"Neke preporuke su zaista provedene jako brzo, dok druge stoje već godinama. Svjedoci smo i toga da su mnogobrojni zakoni prošli kompletnu proceduru usvajanja, ali se godinama čeka na njihovu implementaciju", naglašava Miovčić.
Tokom pandemije koronavirusa i poremećaja u lancima snabdijevanja govorilo se o nearshoringu i prilikama koje BiH u tom segmentu može iskoristiti. BiH je izuzetno atraktivna destinacija, a globalna kretanja svakako idu u prilog našim kompanijama i predstavljaju ozbiljnu šansu za preraspodjelu proizvodnje.
"Ima prostora da se još mnogo toga učini, ali bilježimo pozitivne reultate i na ovom polju. Neki od primjera nearshoringa su: Energy Financing Team (EFT), China National Technical Import and Export Corporation, Vjetroelektrane Dah Planine, CCSC Technology Group, Greenstat", navodi Penava.
Miovčić dodaje da je zabilježen i primjetan je porast interesa za BiH kao lokaciju za poslovanje, u smislu jačanja partnerskih firmi, kao i otkupa postojećih kompanija od velikih korporacija.
"Zaključila bih da nam i po pitanju nearshoringa nedostaje državni strateški pristup kada je riječ o promociji destinacije i potencijala'', kaže ona.
Pregovori s EU
Ipak, očekivanja za ostatak godine su optimistična te se s obzirom na to da postoji stalni interes za ulaganja u BiH očekuje povećan priliv stranih investicija. Bitno je istaći da veliki procent investicija svake godine dolazi upravo od reinvestirane dobiti postojećih kompanija. Na sve to ne treba zaboraviti da bi većina stranih investitora preporučila BiH za investiranje - čak 92 posto članica FIC-a je spremno da preporuči BiH kao destinaciju povoljnu za ulaganja drugim stranim investitorima.
Jedna od pozitivnih okolnosti jeste i zeleno svjetlo EU za otvaranje pregovora s BiH, posebno ako uzmemo u obzir da nam najviše investicija dolazi upravo iz zemalja EU.
Fena
"EU integracije jasan su znak stabilnosti i reformskih procesa koji će se provoditi kroz usklađivanje privrednih kriterija, te učiniti BiH sigurnijom i atraktivnijom lokacijom za potencijalne investitore", naglašava Miovčić.
Ipak, za veći priliv stranih investicija BiH mora raditi na stvaranju stabilnog, predvidljivog i pozitivnog poslovnog okruženja. Neophodno je prije svega porezno rasteretiti privredu i rad, odnosno smanjiti porezna opterećenja na rad i parafiskalne namete, potom osigurati pravnu sigurnost te staviti fokus ka budućnosti i ekonomskom razvoju.
"Također, moraju se osmisliti specifične politike kako bi se pružile veće prilike i nade mladima i nezaposlenom stanovništvu, počevši od reforme obrazovnog sistema koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu, te koji bi osigurao kvalitetnije obrazovanje i stručno osposobljavanje", zaključuje Miovčić.
