.webp){kind=icon}
Podaci o ekonomskim kretanjima u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu ukazuju na to da je nivo ekonomske aktivnosti značajno usporio, što će obilježiti i početak 2024., smatra Faruk Hadžić, makroekonomista i dekan Sarajevo School of Science and Technology (SSST).
Pad ekonomske aktivnosti posebno je vidljiv kroz pad industrijske proizvodnje. Tako u 2023. industrijska proizvodnja bilježi pad od 3,8 posto u poređenju s 2022. Zabrinjava snažan pad industrijske proizvodnje tokom novembra - 7,9 posto i decembra - osam posto.
Hadžić za Bloomberg Adriju pojašnjava da je pad industrijske proizvodnje tokom posljednjeg kvartala znatno viši u odnosu na godišnji prosjek, što ukazuje na to da će i početak 2024. godine biti obilježen nastavkom usporavanja ekonomske aktivnosti.
U decembru 2023., a u poređenju s novembrom, na mjesečnom nivou zabilježen je rast proizvodnje intermedijarnih proizvoda i energije. Poredeći s decembrom 2022. godine, najveći pad evidentiran je kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju. Kada je riječ o oblastima djelatnosti i na mjesečnom i godišnjem nivou. najveći pad proizvodnje zabilježen je kod ostalih prevoznih sredstava.
Drugi značajan pokazatelj usporavanja ekonomske aktivnosti je pad izvoza. Posmatrano za cijelu 2023. godinu, osim prva dva mjeseca kada je zabilježen rast, u ostatku godine izvoz je kontinuirano opadao. Tako je u 2023. zabilježen pad izvoza od 7,1 posto u odnosu na 2022. godinu. S druge strane, uvoz je rastao prva četiri mjeseca, nakon čega je uslijedio pad, da bi na kraju godine bio manji za tri posto nego u 2022. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,1 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 11,6 milijardi KM.
Od zemalja Evropske unije Njemačka i Hrvatska su ostale glavna izvozna tržišta. Izvoz u Njemačku je veći za 0,5 posto, a u Austriju za 0,3 posto. Izvoz u Hrvatsku je smanjen za 4,8 posto, a u Italiju za 27,2 posto. Najznačajniji rast izvoza bilježimo u Finsku i to za 257 posto, Bugarsku za 97,2 posto i Maltu 81,1 posto. Najveći pad izvoza bilježimo u Luksemburg - 84,5 posto, Portugal - 74,5 posto i Latviju - 51 posto.
Kada je riječ o zemljama CEFTA-e, jedino je porastao izvoz u Crnu Goru i to za 19,7 posto, dok je s ostalim zemljama zabilježen pad izvoza.
"Interesantno je da je tokom 2023. godine zabilježen značajan pad izvoza iz BiH. Iako je Njemačka ušla u recesiju, izvoz tokom 2023. godine je ostao na nivou 2022. godine. Ipak, značajan pad izvoza zabilježen je prema Italiji", kaže Hadžić.
Pročitaj više: Unatoč padu izvoza bh. kompanije zadržale ključna izvozna tržišta
Pozitivan pokazatelj je usporavanje inflacije u 2023. koja je na godišnjem nivou iznosila 6,1 posto. Ipak, u kategoriji hrane, cijene su rasle brže u odnosu na opći indeks i to 10,7 posto.
"Usporavanje inflacije ne znači da je došlo do pada cijena, već samo da su cijene rasle sporije u odnosu na 2022. godinu", naglašava Hadžić, te dodaje da i u ovoj godini možemo očekivati još značajnije usporavanje inflacije, osim u slučaju nepredviđenih vanjskih događaja.
Naplata poreza i doprinosa je zabilježila značajan rast. Tokom prošle godine Hadžić je najavio da će poreski prihodi preći nivo od 21 milijardu KM, što se pokazalo tačnim. Tokom 2023. godine zabilježen je rast prihoda od 2,13 milijardi KM, od čega je gotovo pola rasta zabilježeno samo u Federaciji BiH - 945 miliona KM. Broj zaposlenih radnika je povećan za 11.196.
"Ipak, prihodi od doprinosa su rasli brže nego što je rastao broj zaposlenih radnika, što ukazuje na znatan rast plata i veću naplatu poreza po radniku", kaže Hadžić, te dodaje: "Rast zaposlenosti i poreskih prihoda će biti nastavljen i u ovoj godini, ali nedovoljno da pokrije rastuće budžetske izdatke, što će predstavljati poseban izazov za donosioce odluka u BiH".
Pročitaj više: Poslodavci: Bez usvajanja hitnih zakona smanjit će se izvoz i izgubiti radna mjesta
PROGNOZA Nedostatak radnika i moguća otpuštanja u BiH obilježit će 2024.
S obzirom na to da se već više od sedam godina govori o poreskoj reformi u FBiH, Hadžić pojašnjava da podaci o naplati direktnih poreza - gdje su prihodi od ovih poreza veći za 57,2 miliona KM u odnosu na januar 2023. godine ili 10,85 posto, govore da se reforma poreskog sistema mogla bez problema početi provoditi već od januara ove godine.
"Ako bi se ovi trendovi nastavili tokom godine, to bi značilo blizu 700 miliona KM više prikupljenih poreza u odnosu na prošlu godinu, što je dovoljno da se pokriju eventualni minusi u slučaju smanjenja poreske stope u kratkom roku. Dakle, dovoljno je samo 'vratiti i usmjeriti' ovaj višak u rasterećenje poslovanja, prije svega povećanje plata radnika, a da ne postoji bilo kakav minus u budžetima različitih nivoa vlasti", zaključuje Hadžić.
