Europska unija priprema se za sve scenarije kada je isporuka plina u pitanju. Predložena je smanjena potrošnja na razini bloka od 15 posto. Pokušavaju se popuniti skladišta plina. Otvorena je i opcija alternativnih izvora energije.
Nedoumice i strah su prisutni jer remont na Sjevernom toku još nije gotovo niti zagarantiran. Ruski plinski div Gazprom proglasio je višu silu za najmanje tri europska kupca plina a ruski predsjednik Vladimir Putin je sugerirao da će se tokovi ponovno pokrenuti. Upozorio je da bi kašnjenje turbine moglo dovesti do smanjenja količina na samo 20 posto kapaciteta već krajem ovog mjeseca.
Više o Putinovim uvjetima: Gazprom je spreman ponovno pokrenuti protok plina kroz Sjeverni tok
Dok se unutar europskog bloka spremaju proglasiti drugu razinu uzbune unutar unije, u Bosni i Hercegovini, barem prema izjavama zvaničnika, nema razloga za strah - oni "vjeruju" da neće biti prekida isporuke plina. Činjenice pak govore drugačije.
Potpuni prekid isporuke plina kroz Sjeverni tok
Glavni i jedini izvor plina u BiH je Turski tok, plinovod koji je u potpunoj kontroli Gazproma te koji doprema oko 240 milijuna kubnih metara plina godišnje. Skladišta za plin ne postoje iako priča o izgradnji istih datira još iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Alternativna Južna interkonekcija, koja je dobila punu potporu EU, samo je jedan u nizu propalih projekata.
Unatoč neovisnosti o Sjevernom toku, BiH bi mogla osjetiti posljedice potpune obustave isporuke plina kroz sjever kontinenta. Naime, Turski tok prolazi kroz Bugarsku, članicu EU, što bi moglo dovesti do geopolitičkih igara Zapada i Rusije na uštrb bh. stanovništva i privrede. Ukratko, mogli bi postati kolateralna šteta borbe za utjecaj na Balkanu.
Posljednji prekid isporuke plina dogodio se 2021. godine zbog kvara na plinovodu u Bugarskoj. Bez zaliha i vlastitih proizvodnih kapaciteta milostinja je stigla iz Srbije i njihovih plinskih rezervi.
Sreća u nesreći je što samo nekolicina gradova ovisi o plinu. Sarajevo je jedan od njih. Uz alternativna goriva glavni grad BiH će zasigurno i ovu zimu nastaviti trend vodećih svjetskih gradova po zagađenosti.
Izvjesnija alternativa je struja. Kapaciteti proizvodnje struje u BiH su zadovoljavajući te bi sigurno bez problema nadomjestili nedostatak plina. Otežavajuća okolnost je cijena. Stabilnost proizvodnje električne energije za Bloomberg Adriju potvrdio je generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
"Nama problem može biti cijena električne energije jer je ona kod nas daleko ispod tržišne i socijalne, da u slučaju nestašice plina i preusmjeravanja viška struje na podmirenje domaćeg tržišta, nećemo imati dovoljnih količina za prodaju na regionalnom tržištu po višestruko većim cijenama te time nećemo imati čime podmiriti minuse", navodi on.
BH Gas
Tako ostaje otvoreno pitanje, ako imamo dovoljno struje da se nadomjesti plin, hoće li Elektroprivreda BiH otići u minus i poštedjeti krajnje potrošače povećanja cijena ovog energenta u već teškoj inflatornoj situaciji?
Protok smanjen za 50 posto
Ukoliko se protok plina kroz Turski tok smanji za 50 posto, BiH bi dobila oko 120 milijuna kubnih metara plina. U tom slučaju, alternativna goriva i struja bi bili spas od smrzavanja.
"Toplane doo godišnje, grejna sezona septembar – maj, troše cca 54.000.000 Sm3 plina, teško je predvidjeti potrošnju alternativnih goriva jer to zavisi od vanjske temperature", kazao je za Bloomberg Adriju Sejfo Ušanović, direktor Toplana Sarajevo, najvećeg potrošača plina u Kantonu Sarajevo. "Primjera radi na temperaturi od -5 stupnjeva, dnevna potrošnja je oko 330.000 l/kg mazuta i lož ulja."
Direktor javnog poduzeća Zvornik - stan Miodrag Jevtić rekao je za Bloomberg Adria da je među najvećim potrošačima u Zvorniku toplana, te nekoliko industrijskih proizvođača, kao i dio ugostiteljskih objekata.
"Ubjeđeni smo da će gasa biti i da neće biti problema, može biti problema oko cijena, ali smatram da neće biti problema s količinama i dotokom, jedino ako se desi nešto katastrofalno", ističe Jevtić.
Normalan nastavak aktivnosti Turskog toka
Energoinvest BiH, nekada europski gigant, još uvijek ima "dobre" odnose s Gazpromom. Snabdjevač je plinom od 1978. godine te prema riječima direktorice Bisere Hadžialjević "dugogodišnji ugovor za isporuku gasa generalno garantuje stabilno snabdijevanje i povoljnije cijene".
"Energoinvest ima urednu komunikaciju s isporučiocem gasa Gazprom Export i za sada nema nikakvih nagovještaja o problemima u snabdijevanju", kazala je Hadžialjević za Bloomberg Adriju.
Gazprom
Faze kriznog plana za plin u EU
Akcioni plan u prvoj fazi, "rano upozorenje" predviđa provjeru količina, obavještavanje kupaca o mogućim prekidima u snabdijevanju i pozivanje industrije da racionalnije koristi plin.
Druga faza, "uzbuna", zahtjeva da snabdjevači pozivaju ugovorne kupce koji to mogu da urade da dobrovoljno prekinu snabdijevanje plinom. Veliki kupci se pozivaju da smanje potrošnju na minimum. Industrijskim kupcima i proizvođačima električne energije koji imaju ovu opciju preporučuje se prelazak na alternativni izvor energije.
U trećoj fazi, koja se smatra hitnom i nosi naziv "izvanredno stanje", snabdjevači raskidaju one ugovore koji se mogu raskinuti, a industriji i proizvođačima električne energije nalaže se da pređu na alternativni izvor energije.
Jesmo li opet najnespremniji u regiji?
S najmanjim potrebama za plin, BiH bi tehnički mogla cijelu grejnu sezonu namiriti kapacitetima plinskih rezervi Banatskog Dvora iz Srbije. U zimskom periodu, ti kapaciteti mogu maksimalno pokriti 23 dana u Srbiji.
U Srbiji se na godišnjem nivou troši tri milijarde kubnih metara plina, što znači da 800 milijuna kubnih metara država mora da osigura na tržištu.
Pročitajte više na: Ako Srbija ostane bez ruskog gasa, nastupiće teška zima
Hrvatska najbolje stoji po pitanju plina. Hrvatska bi trebala imati dovoljno plina na svojoj teritoriji iduće zime. Uvoz plina je na oko 2,9 milijardi kubnih metara tečnog plina preko plinovoda na Krku. Tolika je i godišnja potrošnja. Dio proizvodi i sama.
Više na: Hrvatska bi i bez ruskog plina trebala prebroditi zimu
Slovenija je poput BiH i Srbije ovisna od ruskog plina. Uvozi ga oko 81 posto. Kao i BiH, Slovenija nema skladište za plin. U slučaju najgoreg ova država pozorno će pratiti mehanizam EU.
Bez ruskog plina i za Sjevernu Makedoniju bi zima bila izrazito teška. Kao i mi, 100 posto su ovisni o ruskom plinu te nemaju skladišta. Slične su nam i alternative, poput mazuta, kao i povećana potrošnja struje koju kupuje na burzi gdje se cijene kreću više od 400 eura po megavat-satu.
Opširnije na: Три сценарија за Македонија, се чека кризна енергетска состојба
.webp){kind=icon}
