Ekološki dug u Adria regiji: BiH među zemljama koje najbrže troše prirodne resurse

Svjetski dan ekološkog duga obilježava se 2. augusta i označava trenutak kada su potražnja i potrošnja prirodnih resursa premašili ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti tokom cijele godine, saopćila je WWF Adria.

U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. Zabrinjavajuće je da je u Adria regiji ovaj dan došao ranije nego u ostatku svijeta.

To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljendioksida, nego što ga oleani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network svake godine računa Dan ekološkog duga koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Globalno se obilježava 2. augusta, međutim kad pogledamo regiju, došao je znatno ranije. Najprije u Sloveniji, 18. aprila, u Crnoj Gori 13. maja, Hrvatskoj i BiH 29. maja, Sjevernoj Makedoniji 7. juna, te u Srbiji 8. jula, a u Albaniji će biti 3. novembra. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.

WWF Adria

"U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo", objašnjava Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

Kako kaže, za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43 posto do 2030. na svijetu (u usporedbi s 2019. godinom), "bilo bi potrebno pomjeranje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tokom sljedećih sedam godina".

Iz organizacije navode kako postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogla znatno pomjeriti Dan ekološkog duga. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice.

Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika, sa sadašnjih 39 posto na 75 posto, pomjerilo ovaj dan za 26 dana, pedesetpostotnim smanjenjem bacanja hrane dobili bismo 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća dodatnih 2,1 dan.

"Ovaj dan je još jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse, što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno nego i krajnje opasno te zahtijeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obavezna", kaže Boić Petrač.

Dodaje da smo svi odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog zakona prioritet bez alternative.