U RS-u realni rast BDP-a za 2022. godinu iznosio 3,9 posto

Bruto domaći proizvod (BDP) Republike Srpske u 2022. godini iznosio je 14 milijardi i 535 miliona KM i u odnosu na 2021. godinu nominalno je veći za 16,3 posto, a realno za 3,9 posto.

BDP po stanovniku u 2022. godini iznosio je 12.975 KM i u odnosu na 2021. godinu veći je za 17,1 posto, navedeno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

Pozitivan doprinos rastu realnog BDP-a dale su gotovo sve industrije, tako prerađivačka industrija (realna stopa rasta 1,4 posto) ima učešće u strukturi BDP-a od 12,8 posto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala (realna stopa rasta 12,5 posto) u strukturi BDP-a ima učešće od 12,7 posto.

 

Tu su i transport i skladištenje (realna stopa rasta 10,9 posto), djelatnost pružanja smještaja, pripremanja i usluživanja hrane; hotelijerstvo i ugostiteljstvo (realna stopa rasta 4,6 posto); informacije i komunikacije (realna stopa rasta 5,8 posto). Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (realna stopa rasta 3,1 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (realna stopa rasta 10,5 posto), umjetnost, zabava i rekreacija (realna stopa rasta 13,1 posto).

Negativan doprinos realnom rastu BDP-a imale su dvije djelatnosti: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo zabilježili su realni pad od 2,0 posto, a proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom realni pad od 3,5 posto.

Istovremeno, tri najvažnije djelatnosti -  prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala i poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo čine trećinu bruto domaćeg proizvoda.

Analitičari Bloomberg Adrije ažurirali su u junu svoje prognoze BDP-a za 2023. godinu za većinu zemalja u Adria regiji. Prethodno su predviđali stagnaciju stvarnog BDP-a ove godine za najveće ekonomije u regiji, uz niske stope rasta u jednocifrenom postotku u ostalim dijelovima regije. Sadašnja osnovna pretpostavka za cijelu regiju jeste niska jednocifrena stopa rasta realnog BDP-a.

Osnovni ekonomski trendovi pokazali su veću snagu kako u regiji tako i u ključnim globalnim ekonomijama. Naime, potrošnja domaćinstava još uvijek je podržana ključnim osnovama potrošnje – značajnim nominalnim povećanjima plaća, niskim stopama nezaposlenosti te viškom ušteđevine nastalom uslijed pandemije koronavirusa – čak i ako je u nekim zemljama taj višak već eliminiran.

"Odgovor politike također je bio podržavajući (iako u različitim mjerama od zemlje do zemlje), s fiskalnom pomoći koja je djelovala (uglavnom) protiv visokih troškova života", naveli su analitičari.

Kad pogledamo cijelu državu, realni rast BDP-a u prvom kvartalu 2023. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iznosio je 1,1 posto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.

Rekordan iznos investicija u 2022.

Ukupno ostvarena ulaganja u osnovna sredstva prema aktivnostima investitora u 2022. godini iznosila su 2,28 milijardi KM, što je za 25,0 posto više u odnosu na 2021. godinu. Istovremeno, ukupno realizovane investicije tokom 2022. godine su najveće do sada, posmatrano u apsolutnom iznosu.

U 2022. godini došlo je do velikog povećanja ulaganja u rudnike, hidroelektrane, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a zabilježen je i veliki porast ulaganja u bolničke objekte.

Rekordan broj zaposlenih osoba u Republici Srpskoj

Ukupan broj zaposlenih u Republici Srpskoj na dan 31. marta 2023. godine iznosio je 290.237 i najveći je do sada. U odnosu na mart 2022. godine, ukupan broj zaposlenih povećan je za 2,1 posto (5.977 osoba), a u odnosu na septembar 2022. godine za 0,4 posto (1.139 osoba).

Od ukupnog broja zaposlenih, 246.425 osoba je zaposleno u privrednim subjektima, a 43.812 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

Prema obliku svojine, 84.296 je zaposleno u subjektima u državnom vlasništvu, 175.949 u privatnom vlasništvu, 297 u zadružnom, a 29.695 u subjektima u mješovitom vlasništvu.

Od ukupnog broja zaposlenih, 136.230 su žene.

Kada je riječ o stepenu stručne spreme zaposlenih u privrednim subjektima, od ukupno 246.425 zaposlenih, između ostalih, 67.532 je sa VSS, 120.030 sa srednjom stručnom spremom, 27.643 je kvalifikovano, a 11.697 je nekvalifikovano.

U martu 2023. godine u odnosu na mart 2022. godine zabilježen je porast broja zaposlenih u 17 od 19 oblasti.

U martu 2023. godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najveći porast broja zaposlenih zabilježen je u oblasti poslovanja nekretninama 67,7 posto, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti 12,7 posto i informacija i komunikacija 8,1 posto. Smanjenje broja zaposlenih u istom periodu zabilježeno je u oblasti vodosnabdijevanja; kanalizacije, upravljanja otpadom i aktivnostima sanacije (remedijacije) životne sredine 1,0 posto, a u građevinarstvu 0,6 posto.

Zavod dva puta godišnje objavljuje podatke o broju zaposlenih u Republici Srpskoj, sa stanjem na dan 31. mart i 30. septembar.