Izgradnja koridora Vc trebala bi biti gotova do kraja 2025. godine. Financijski su ugovorene sve dionice. Pored koridora Vc, očekuju se investicije u tunel Prenj, izgradnja tunela Hranjen, Jadransko-jonska autocesta te brojni drugi projekti brzih cesta i ostalih cesta.
Osnovni izvor financiranja infrastrukturnih radova na Koridoru Vc su krediti međunarodnih financijskih institucija, kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investicijska banka (EIB), OPEC Fond za međunarodni razvoj (OFID), grant sredstva Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), kao i vlastita sredstva Vlade Federacije BiH.
"U tenderskoj proceduri je odabir izvođača radova za projekte u vrijednosti od 1,393 miliona eura, koja će biti okončana do kraja ove godine", rekao je za Bloomberg Adriju premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić.
"Prema dinamici definiranoj tenderskom procedurom, završetak svih projekata je predviđen krajem 2026. godine, s izuzetkom projekta tunela Prenj, čiji je završetak uslijed kompleksnosti izvedbe ovog generacijskog poduhvata predviđen za kraj 2028. godine", rekao je Novalić.
Vlada FBiH
Za izgradnju brzih cesta, uporedo s radovima na Koridoru Vc, Vlada FBiH je trenutno osigurala 400 miliona eura za period do 2024. godine. Razmatra se opcija da ovaj iznos bude povećan za dodatnih 1.000 milijuna eura.
"Radovi se finansiraju iz više izvora, uključujući i sredstva Vlade FBiH, akumulirane dobiti preduzeća u većinskom vlasništvu Vlade FBiH i ruskog duga", dodao je federalni premijer.
Pregled trenutne dinamike rada:
-
Sarajevo gradski autoput/brza cesta (izrada glavnih projekata za autoput i izmještanje željeznice;
-
Lašva – Travnik – Jajce (izrada glavnih projekata i izgradnja na potezu Lašva – Nević Polje);
-
Bihać – Cazin – Velika Kladuša (izrada idejnog i glavnog projekta, tenderska procedura za izgradnju prve dionice);
-
Pale – Goražde (izgradnja tunela Hranjen i izrada glavnog projekta otvorene trase);
-
Mostar – Široki Brijeg – Grude (urađen glavni projekt, tenderska procedura za izgradnju prve dionice);
-
Jadransko-jonska autocesta (u toku izrada glavnog projekta na dijelu dionice od 22 kilometara kroz FBiH, izgradnja i spoj na magistralnu cestu Stolac-Neum);
-
Orašje – Brčko – Tuzla (izrada idejnog i glavnog projekta i izgradnja prve dionice);
-
Tuzla – Živinice – Đurđevik (izrada glavnog projekta i izgradnja);
-
Doboj - Lukavac – Tuzla (izrada studijske dokumentacije do nivoa glavnog projekta);
-
Tuzla – Kalesija (izrada studijske dokumentacije do nivoa glavnog projekta).
Vlada FBiH je priopćila da se opredijelila za prelazak na obnovljive izvore energije s fosilnih goriva.
Energetska tranzicija
Federalni ministar je rekao da je Federacija BiH prošle godine proizvela više od 50 posto električne energije iz obnovljivih izvora energije, što nas svrstava u sam vrh europskih država.
Bloomberg Adria
U elektroenergetski sektor do 2030. godine planira se ukupna investicija u vrijednosti od 4,4 milijarde KM. Od tog iznosa, u Elektroprivredu BiH će biti investirano 2,5 milijardi KM za instaliranu snagu od 670,5 MW. Za obnovljive izvore energije ukupna investicija za Elektroprivredu HZHB će iznositi 1,9 milijardi KM.
Do 2030. godine, predviđene su sljedeće investicije:
-
1.000 milijuna eura ulaganja u hidroelektrane (418 MW);
-
340 milijuna eura u fotonaponske elektrane (380 MW)
-
820 milijuna eura u vjetroelektrane (570 MW)
Proces modernizacije termoelektrana, odnosno ugradnja filtera i prelazak na biomasu će biti finansiran sa 350 miliona eura do 2028. godine.
"Fokus treba biti i na dodatnim ulaganjima u poljoprivredu kako bi bili u mogućnosti da se za domaće tržište osiguraju barem osnovni egzistencijalni proizvodi u slučaju budućih kriza, koje će se sigurno i dešavati", rekao je Novalić.
Novalić smatra da smo stabilni da krenemo u ozbiljnu reformu našeg zdravstvenog sistema koja će podići kvalitet i dostupnost zdravstvene usluge našim građanima, pogotovo u ruralnim sredinama.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...