.webp){kind=icon}
Kolovoz je donio nove rekordne razine potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini. Godišnja inflacija dosegla je 16,8 posto, a Agencija za statistiku BiH (BHAS) objavila je da su cijene hrane i bezalkoholnih pića, u odnosu na kolovoz prethodne godine, porasle za 25,6 posto.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu su u kolovozu, u odnosu na isti mjesec 2021. godine, porasle 22,2 posto. Proizvodnja prehrambenih proizvoda poskupjela je 23,6 posto, dok je proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda skuplja 66 posto.
Razlika CPI-ja i indeksa proizvođačkih cijena za domaće tržište je -8,8 posto. Razlika u potrošačkim cijenama i cijenama proizvođača, koja je negativna, ukazuje na kontinuirane pritiske na profitne marže trgovaca. Također, negativna razlika ostavlja mnogo slobodnog kapaciteta da trgovci i proizvođači troškove prenesu na potrošače.
Domaći proizvođači definitivno nisu u mogućnosti da diktiraju cijene na tržištu u većini kategorija proizvoda zbog dominacije uvozne robe, rekao je ekonomski analitičar Igor Gavran za Bloomberg Adriju.
"To je i jedan od mnogih razloga zašto su neravnopravni u konkurenciji s uvozom i zašto previsoke cijene koje vidimo na policama supermarketa ne znače da domaći proizvođač ostvaruje neki ekstra profit", rekao je.
Trgovački lanci imaju najčešće jaču pregovaračku poziciju i sami diktiraju cijene koje onda proizvođač mora prihvatiti. Sve manja kupovna moć i mogućnost kupaca da podnesu previsoke cijene je treći faktor koji je Gavran naveo, koji ograničava mogućnost rasta prodajnih cijena i opet posljedično ograničava i mogućnost prenošenja svih poskupljenja u lancu na krajnjeg kupca.
"Tek ako bismo imali sve detaljne podatke o maržama u svim fazama lanca snabdijevanja, mogli bismo ocijeniti i ova kretanja cijena u smislu toga da li je riječ o umanjenju ranije nerealno visokih marži ili eventualno neki proizvođači dolaze u situaciju da svoju maržu svode na minimum ili idu u gubitak", dodao je Gavran.
Prilikom gostovanja na Bloomberg Adria Startu ekonomski analitičar Draško Aćimović rekao je da je nerealna procjena inflacije od 16,8 posto za kolovoz te da je realna infalcija u BiH oko 20 posto. Aćimović smatra da inflacija nije dosegla svoj vrhunac u BiH.
Više na: 'Države moraju proglasiti ratnu ekonomiju, inflacija je oko 20 posto'
"Sasvim je sigurno da ni ovi ni bilo koji drugi statistički podaci nisu apsolutno i uvijek tačni i 100 posto pouzdani, ali ako se fokusiramo na suštinu, a to je visoka inflacija kojoj svjedočimo i sami, onda ih možemo prihvatiti kao suštinski realne", rekao je Gavran.
Pročitajte: Regionalna prognoza: Inflacija i u 2023. iznad višegodišnjeg prosjeka
Dodao je da s obzirom na trend pada cijena goriva, čijim rastom je u prethodnom periodu najčešće pravdan i rast cijena ostale robe i usluga, nema osnova za nastavak općeg rasta cijena, već prije za njihovo smanjenje ili barem stabilizaciju.
"Eventualno je moguće novo povećanje cijene plina, ali ni ono ne bi trebalo biti značajno, ako ga uopće bude, jer je cijena plina za BiH utemeljena na tzv. naftnoj formuli i kretanju cijena goriva koje u prethodnih devet mjeseci nisu rasle toliko kao u devet mjeseci prije posljednjeg povećanja cijene", istakao je Gavran.
Vlasti su još uvijek bez intervencija na rast cijena i ublažavanje trenutne situacije za građane. Gavran kaže da je "ogroman prostor za njihovo djelovanje putem suspenzije akciza na gorivo, niže stope PDV-a za osnovne proizvode, intervencije iz robnih rezervi, subvencijama i pomoći poljoprivrednicima i drugim proizvođačima."
"Naredni mjeseci mogu donijeti dodatno pogoršanje stanja jedino ako je to svjestan izbor vlasti, jer ništa od toga nije neizbježno", zaključio je. "A recesija koja je ili počela ili se najavljuje u mnogim zemljama oko nas, također bi trebala djelovati na pad cijena, a ne njihov rast, uz paralelno dizanje referentnih kamatnih stopa ključnih centralnih banaka."
