Novi zakon donosi pravila za skladištenje struje i balansiranje mreže

Izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji, koje su usvojene ove sedmice u Narodnoj skupštini Republike Srpske po hitnom postupku, imaju za cilj uređenje oblasti skladištenja električne energije, koja nije bila obuhvaćena postojećim zakonom iz 2020. godine. U vrijeme donošenja tog zakona evropska regulativa nije tretirala djelatnost skladištenja energije, dok je sama tehnologija bila uglavnom na nivou eksperimentalnih aktivnosti i bez značajnije ekonomske opravdanosti.

U međuvremenu, regulativa Evropske unije uspostavila je zajednička pravila i za djelatnost skladištenja električne energije. Istovremeno, nagla ekspanzija proizvodnje električne energije korištenjem solarnih panela, uz bolju dostupnost baterijskih sistema i pad cijena baterija, dovela je do potrebe da se privrednim subjektima omogući korištenje skladišnih kapaciteta i da se ova oblast zakonski uredi.

Predlagač, Ministarstvo energetike i rudarstva u Vladi RS, navodi da se efekti proizvodnje električne energije iz solarnih panela bolje iskorištavaju korištenjem mogućnosti skladištenja energije pomoću baterijskih sistema, zbog čega je važno omogućiti upotrebu postrojenja za skladištenje električne energije. Takođe, zbog potrebe podrške elektroenergetskom sistemu i smanjenja negativnih uticaja na njegov rad, predloženo je donošenje zakona po hitnom postupku.

Jedan od razloga za izmjene zakona jeste i potreba za proširenjem postojećih odredaba koje se odnose na aktivnog kupca. Naime, postojeće privilegije predviđaju da aktivnom kupcu nije potrebna dozvola za skladištenje energije za vlastite potrebe, pa se ukazala potreba za dodatnim definisanjem njegovih prava i obaveza.

Dodatni razlog za izmjene je veliki i brz porast broja i instalisane snage malih solarnih elektrana priključenih na distributivnu mrežu, zbog čega je ocijenjeno da postoji hitna potreba za daljnjim uređenjem oblasti balansne odgovornosti. Predlagač upozorava da bi u suprotnom mogle nastupiti teške posljedice po rad cijelog elektroenergetskog sistema.

Shodno tome, definisana je obaveza učesnika na tržištu da preuzimaju finansijsku odgovornost za odstupanja koja uzrokuju u elektroenergetskom sistemu, kao i obaveza operatera distributivnog sistema da raspolaže potrebnim podacima i dostavlja ih subjektima radi obračuna debalansa.

Pomoćnik ministra za energetiku Republike Srpske Milan Baštinac rekao je da će nova zakonska rješenja u oblasti električne energije doprinijeti privlačenju novih investicija.

Napomenuo je da je zakon dobra osnova za razvoj drugih zakonskih rješenja, jer potencijali energetske oblasti još nisu potpuno iskorišteni.

"Ovaj zakon trebao je da bude donesen i mnogo ranije zbog velikog broja energetskih objekata u Republici Srpskoj, prvenstveno iz obnovljivih izvora energije, te zbog ugroženosti stabilnosti mreže, ali i regulative EU", rekao je Baštinac u završnoj riječi o ovom prijedlogu zakona.

On je naglasio da se resorno ministarstvo odnosi jednako prema svim koncesionarima i privrednicima u Republici Srpskoj.

"Više od 2.000 objekata i solarnih elektrana je do sada napravljeno u Republici Srpskoj i nemoguće je poznavati više od 1.000 pravnih preduzeća, tako da niko nije povlašten", rekao je Baštinac.

Šef kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica rekao je da skladištenje električne energije ima veliki značaj, jer može značajno doprinijeti stabilnosti energetskog sistema i regulisanja ponude i potražnje na tržištu.

"Kada imamo višak energije i kada je ona jeftinija, možemo je skladištiti, te trošiti kada dođe do nedostatka i kada je ona skuplja", naveo je Mazalica tokom rasprave o ovom zakonskom aktu.

Poslanik PDP-a Bojan Kresojević rekao je da je zauzetost kapaciteta jedan od velikih izazova u oblasti obnovljivih izvora energije, te da baterijsko skladištenje energije predstavlja jedno od mogućih rješenja tog problema.

"Činjenica je da je veoma teško investirati u kapacitete za proizvodnju energije koji nisu iz obnovljivih izvora zbog međunarodne regulative, te je neophodno da obnovljivi izvori energije budu zastupljeni u većem obimu", rekao je Kresojević.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS)

 

Pooštravanje obaveza proizvođača električne energije

Predloženim izmjenama zakona predviđeno je i pooštravanje obaveza proizvođača električne energije, pa se granica za prijavljivanje dnevnog rasporeda rada smanjuje sa 500 kilovata na 50 kilovata.

Uvode se novi pojmovi u zakon, među kojima su skladištenje električne energije, postrojenje za skladištenje energije, operater postrojenja za skladištenje energije, napredno brojilo i učesnik na tržištu električne energije. Istovremeno se postojeći pojmovi dopunjuju uvođenjem djelatnosti skladištenja.

Izmjenama člana koji definiše elektroenergetske djelatnosti, uz postojeće djelatnosti proizvodnje, prenosa, distribucije, snabdijevanja, trgovine i organizacije tržišta električne energije, dodaje se i djelatnost skladištenja električne energije. Predviđeno je i uvođenje nove dozvole za obavljanje djelatnosti skladištenja, kao i propisivanje uslova za izuzeće od obaveze pribavljanja dozvole.

Nadležnosti Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske proširuju se tako da, osim odnosa između proizvodnje, distribucije, snabdijevanja i kupaca električne energije, obuhvate i djelatnost skladištenja. Komisija će, prema predloženim izmjenama, pratiti i ulaganja u skladišne kapacitete s ciljem obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja.

Izmjenama zakona precizira se da elektrodistributivni sistem, osim mjesta priključenja elektrane, obuhvata i mjesto priključenja postrojenja za skladištenje energije. Operater distributivnog sistema biće obavezan da raspolaže planskim podacima i podacima o ostvarenju korisnika mreže koji su učesnici na tržištu, te da ih dostavlja učesnicima na tržištu i balansno odgovornim stranama radi raspodjele troškova debalansa unutar balansne grupe.

Kod izrade planova razvoja distributivne mreže, prilikom procjene potreba za dodatnim kapacitetima, ubuduće će se uzimati u obzir i skladištenje energije. Takođe, operater distributivnog sistema imaće obavezu da odbije pristup korisniku sistema, uključujući operatera za skladištenje električne energije, ako ne posjeduje potrebnu dozvolu za obavljanje djelatnosti.

Posebnim odredbama uređuju se prava i obaveze aktivnih kupaca, obračunsko mjesto aktivnog kupca, kao i položaj aktivnog kupca koji posjeduje postrojenja za skladištenje energije.

Predložena je i nova glava zakona pod nazivom "Skladištenje električne energije", kojom se detaljnije uređuju uslovi koje treba da ispunjava operater postrojenja za skladištenje, njegov status, prava i obaveze, kao i ograničenja za operatera distributivnog sistema u vezi s vlasništvom, investiranjem, održavanjem i upravljanjem postrojenjima za skladištenje energije.

Izmjenama se propisuje i mogućnost izgradnje priključka objekta operatera postrojenja za skladištenje energije, dok se novim članovima uređuje balansna odgovornost učesnika na tržištu i obaveza da u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu obezbijede tehničke uslove koji će omogućiti operateru distributivnog sistema primjenu zakonskih odredaba.

Ovlašćenja nadležnog inspektora proširuju se na kontrolu da li se skladištenje električne energije vrši u skladu sa zakonom i drugim propisima, kao i na kontrolu održavanja skladišnih postrojenja u ispravnom stanju.

Izmijenjene su i kaznene odredbe, koje sada obuhvataju slučajeve neispunjavanja uslova u vezi s posjedovanjem dozvole za skladištenje, neodržavanjem postrojenja za skladištenje i druge prekršaje iz ove oblasti.