U vrijeme neizvjesnih ekonomskih i geopolitičkih prilika, rastućih cyber-prijetnji i rizika od prekida u radu kritične infrastrukture, u Evropi ponovo jača rasprava o ulozi gotovine kao rezervnog sredstva plaćanja. Iako digitalna plaćanja brzo preuzimaju primat, centralne banke upozoravaju da u slučaju poremećaja u elektroenergetskim ili platnim sistemima upravo gotovina može obezbijediti osnovno funkcionisanje svakodnevnih transakcija.
Švedska centralna banka početkom marta preporučila je građanima da kod kuće imaju oko 1.000 švedskih kruna, odnosno približno 100 evra gotovine po odrasloj osobi. Smatra se da bi taj iznos bio dovoljan za oko nedjelju dana osnovne kupovine u slučaju prekida digitalnih plaćanja. Preporuka je dio širih napora evropskih centralnih banaka da ojačaju otpornost platnih sistema u sve više nepredvidljivim kriznim scenarijima.
Švedska centralna banka savjetuje domaćinstvima da postepeno povećavaju zalihu gotovine i da se pri svakodnevnom plaćanju ne oslanjaju isključivo na digitalne sisteme. Građani bi trebalo da imaju više različitih načina plaćanja, uključujući fizičku bankarsku karticu i mobilna plaćanja, po mogućnosti i kartice različitih banaka. Takva diverzifikacija trebalo bi da smanji rizik da prekid rada jednog sistema potpuno parališe svakodnevne transakcije.
U zemlji u kojoj digitalna plaćanja već dugo dominiraju, regulatori upozoravaju i na važnost očuvanja infrastrukture za gotovinu. Redovna upotreba novčanica i kovanica, prema njihovom mišljenju, pomaže da se održi rad bankomata, transporta gotovine i njenog prihvatanja u prodavnicama, što u kriznim situacijama može biti presudno za osnovno funkcionisanje privrede.
Istovremeno, švedske vlasti nastoje da ojačaju otpornost elektronskih plaćanja. U saradnji sa bankama, Sveriges Riskbank razvija rješenja koja bi omogućila ograničena kartična plaćanja čak i u slučaju prekida komunikacionih mreža. Trebalo bi da sistem omogući kupovinu osnovnih dobara, poput hrane, lijekova i goriva, čak i kada veza sa bankarskim sistemima privremeno nije dostupna.
Prema podacima iz godišnjeg izvještaja Evropske centralne banke za 2024. godinu, gotovina je i dalje najčešće korišćeno sredstvo plaćanja pri fizičkim kupovinama, ali njen udio postepeno opada. Istraživanje o navikama plaćanja u evrozoni pokazuje da je gotovina 2024. činila oko 52 odsto svih plaćanja na prodajnim mjestima, što je primjetan pad u odnosu na 59 odsto iz 2022.
Depositphotos
ECB: Domaćinstva bi trebalo da imaju do 100 evra gotovine kod kuće
Preporuke o osnovnim zalihama gotovine nisu ograničene samo na Švedsku. U Evropskoj centralnoj banci u istraživanju o ulozi gotovine u kriznim situacijama navode da je gotovina "kritična komponenta pripremljenosti za krize" i da bi trebalo da domaćinstva imaju određenu količinu novca pri ruci u slučaju prekida elektronskih plaćanja.
Preporuka je da domaćinstva kod kuće imaju oko 70 do 100 evra gotovine kao rezervno sredstvo plaćanja. U ECB navode i da su posljednjih godina od pandemije covida 19 do početka rata u Ukrajini, u više zemalja primijetili povećanu potražnju za gotovinom, jer je stanovnici u vrijeme neizvjesnosti doživljavaju kao siguran i odmah dostupan oblik novca.
Više nordijskih zemalja, uključujući Finsku i Norvešku, takođe je nedavno upozorilo na ranjivost elektronskih plaćanja u slučaju cyber-napada ili prekida infrastrukture. U okviru strategija za jačanje otpornosti platnih sistema preporučile su građanima da zadrže manju zalihu gotovine za vanredne situacije, dok se paralelno razvijaju rješenja za kartična plaćanja bez internet veze koja bi omogućila osnovne kupovine čak i tokom poremećaja u digitalnim mrežama.
Bloomberg
NBS: Nema potrebe da građani prave dodatne zalihe gotovine
Narodna banka Srbije nema preporuku da građani drže zalihe gotovine za krizne situacije, niti je odredila iznos koji bi trebalo imati kod kuće.
U odgovoru za medije na sajtu Narodne banke Srbije navodi se da centralna banka kontinuirano prati stabilnost finansijskog sistema, snabdjevenost tržišta dinarskom i stranom gotovinom, kao i funkcionisanje platnog prometa. Prema njihovim navodima, finansijski i bankarski sistem u Srbiji posluju stabilno i bez zastoja, a građanima je obezbijeđen nesmetan pristup gotovini i svim bankarskim uslugama. Centralna banka raspolaže dovoljnim količinama gotovine i zajedno s bankama obezbjeđuje redovno snabdijevanje bankomata i filijala širom zemlje.
Sistem je, kako ističu, organizovan tako da može da odgovori i na eventualne privremene skokove potražnje za gotovinom, što je već pokazano u prethodnim periodima. Zbog toga ne postoji potreba, niti preporuka Narodne banke Srbije da građani prave dodatne zalihe gotovine.
Građanima su, kako navode, u svakom trenutku dostupni brojni bezgotovinski načini plaćanja, uključujući platne kartice, mobilno i elektronsko bankarstvo, koji omogućavaju sigurno i jednostavno obavljanje finansijskih transakcija uz visok nivo pouzdanosti i dostupnosti.
U Narodnoj banci Srbije takođe navode da nemaju posebna uputstva za ponašanje građana u kriznim situacijama u vezi s držanjem gotovine. Uloga centralne banke je, kako objašnjavaju, da obezbijedi stabilnost finansijskog sistema i nesmetano funkcionisanje platnog prometa, uključujući dostupnost gotovine u svim okolnostima.
Iz centralne banke poručuju da će i ubuduće pažljivo pratiti sva kretanja i u saradnji s bankama preduzimati potrebne mjere kako bi finansijski sistem ostao stabilan i pouzdan. Građanima savjetuju da se informišu putem zvaničnih kanala institucija i da finansijske odluke donose racionalno, bez potrebe za preduzimanjem vanrednih mjera, imajući u vidu da bankarski i platni sistem u Srbiji funkcionišu stabilno, sigurno i kontinuirano.
Banka Slovenije: Gotovina u vanrednim okolnostima ima prednost
U Banci Slovenije navode da se i među Slovencima postepeno smanjuje upotreba gotovine i povećava udio elektronskih plaćanja, iako stanovnici i dalje spadaju među one u evrozoni koji su posebno vezani za gotovinu. Gotovina je 2024. činila oko 64 odsto svih plaćanja na fizičkim prodajnim mjestima, što Sloveniju svrstava među zemlje u kojima je ona i dalje najčešće korišćeno sredstvo plaćanja.
Iz Banke Slovenije ističu da je slovenački bankarski sistem ostao stabilan i u periodima povećane neizvjesnosti.
"U posljednjem periodu svjedočili smo brojnim nepredvidivim okolnostima (pandemija, prirodne katastrofe, cyber-napadi, nestanci električne energije ili mobilnih mreža, rat u Ukrajini i na Bliskom istoku...), a u tom vremenu slovenački bankarski sistem ostao je zdrav i stabilan", naveli su za Bloomberg Adria.
"I gotovinski i elektronski načini plaćanja funkcionišu bez prekida, ali gotovina u ovakvim nepredvidivim okolnostima ima dodatne prednosti – svuda se prihvata kao sredstvo plaćanja i ima ulogu čuvara vrijednosti."
Slovenija je u međuvremenu i formalno zaštitila pravo na plaćanje gotovinom. U decembru 2025. godine u ustav je dodat novi član 74a kojim se predviđa da svako, u skladu sa zakonom, ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom poslovanju i drugim oblicima pravnog prometa. Time se Slovenija pridružila rijetkim evropskim državama, među kojima su Slovačka i Mađarska, koje su pravo na plaćanje gotovinom zaštitile na ustavnom nivou.
.webp){kind=icon}
